Viza

Nakon što su agenti američke useljeničke službe u Minneapolisu tijekom ovomjesečnih akcija protiv ilegalnih useljenika ubili dvoje američkih državljana pljušte zahtjevi za neovisnu istragu i ostavke odgovornih. Guverner Minnesote Tim Walz pozvao je predsjednika Donalda Trumpa da povuče savezne snage iz Minneapolisa. Bijela je kuća u međuvremenu zamijenila zapovjednika ICE-a za Minneapolis Trumpovim savjetnikom za granice Tomom Homanom.

Protuimigracijska politika u središtu je drugog mandata predsjednika Trumpa, no u sjeni događaja u Minnesoti, a i drugih globalnih događanja prošla je prošlotjedna odluka Trumpove administracije o obustavi izdavanja viza za građane iz čak 75 država - među kojima su primjerice Brazil, Rusija, Tajland ali i zemlje zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija. Bijela kuća kao razlog navodi smanjenje broja imigranata koji bi mogli ovisiti o socijalnoj pomoći, no mnogi sumnjaju u takvo objašnjenje.

Ironično je da je gotovo polovica zemalja, čijim su građanima onemogućene vize, na popisu novoosnovanog Odbora za mir, koji je predsjednik Donald Trump utemeljio na marginama Svjetskoga gospodarskog foruma u Davosu. Riječ je o nadnacionalnom tijelu kojim će upravljati i ključne odluke donositi američki predsjednik. Osnivački dokumenti tijela, kojem je pristupilo dvadesetak zemalja, navode da je Odbor namijenjen pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima.

Mira nema u Ukrajini, iako svojevrsni pomak predstavljaju pregovori u Abu Dhabiju krajem prošlog tjedna gdje su se nakon gotovo četiri godine i razgovora u Istanbula, ruska i ukrajinska strana našle uz mirovne posrednike za istim stolom. Za VIZU govori političkog analitičar i negdašnji veleposlanik u Moskvi, Božo Kovačević. I, nije optimističan kada je u pitanju održavanje cjelovitosti Ukrajine.

Donald Trump pobijedio je na izborima 2024. kritizirajući inflaciju i obećavajući brzo snižavanje cijena. Godinu dana poslije, cijene su i dalje visoke, a Demokrati su preuzeli temu „priuštivosti" kao glavni politički adut. No, makroekonomski podaci upućuju na ubrzan rast i iznimnu otpornost, dok financijska tržišta, potrošači i međunarodni partneri sve otvorenije propituju dugoročnu održivost takvog modela. U pozadini svega su izbori za Kongres krajem godine, za koje je i sam Trump priznao da je već u kampanji.

Ovoga tjedna diljem svijeta obilježen je Međunarodni dan sjećanja na holokaust, a u Izraelu je nakon što je vraćeno tijelo posljednjeg taoca iz Gaze, zaustavljen sat na Trgu talaca u Tel Avivu koji je odbrojavao sate i minute do njihova povratka kućama. Razgovarali smo s veleposlanikom Izraela u Hrvatskoj, Garijem Korenom koji je na početku komentirao upravo Dan sjećanja na holokaust.

Urednik: Goran Ivanović

Godina dana je prošla od stupanja Donalda Trumpa na vlast, a kaos u svijetu zbog njegovih poteza sve je veći. Sastanak Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u potpunosti je zasjenjen situacijom oko Grenlanda i Trumpovim prijetnjama o preuzimanju tog otoka.

Europska unija jučer je (21.1.2026.), kao odgovor na ono što se događa, zamrznula ratifikaciju trgovinskog sporazuma unije i SAD-a. Iako je Trump najavio odustajanje od carina, na današnjem će sastanku Europskog vijeća to pomno biti razmotreno, jer kad se radi o američkom predsjedniku, baš ništa nije sigurno.

A kakvi će biti idući koraci Europske unije, za VIZU govori dopisnik Jutarnjeg lista iz Brisela, Augustin Palokaj.

Američki predsjednik Donald Trump Trump neumorno niže kontroverzne poteze koji ne dopuštaju svijetu da predahne od stalnih iznenađenja i nevjerice, međunarodni poredak kolabira pred našim očima, kaže u razgovoru s Goranom Ivanovićem kolumnist portala Telegram Đivo Đurović, koji godinama prati američku politiku.

Trumpova konferencija za novinare, kao i sumanuta količina postova na mreži Truth social ujedno su potaknuli sve glasnije pozive da se aktivira 25-i amandman američkog ustava. O čemu se radi, govori povjesničar i stručnjak za američku politiku, Tvrtko Jakovina.

Predsjednik Trump poručio je da se, s obzirom da mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir (svoju nagradu uručila mu je prošlogodišnja dobitnica María Corina Machado), više ne osjeća obveznim djelovati samo u interesu mira nego u prvom redu američkih interesa.

Urednica: Ana-Bella Leikauff

U našoj današnjoj vanjskopolitičkoj emisiji analiziramo masovne i nasilne prosvjede u Iranu u kojima je više tisuća ljudi poginulo. Govorimo o tome zašto je Grenland toliko važan Sjedinjenim državama i kakve će posljedice prijetnje zauzimanjem tog otoka imati na NATO savez. Bavimo se i aktualnim stanjem u Pojasu Gaze, te položajem Palestinaca u izraelskim zatvorima - o svemu u Vizi , među ostalim, razgovaramo s predsjednikom Hrvatsko iranskog društva Irandustan Ebtehajem Navaijem, povjesničarom i HRT-ovim stručnjakom za bliski istok Dariom Špelićem, danskim vojnim analitičarom Hansom Peteomr Mikaelsenom, te izraelsko američkom odvjetnicom za ljudska prava Sari Baši.

Američka vojna akcija u Venezueli i otmica predsjednika Madura, sastanak tzv. Koalicije voljnih u Parizu, razgovori s predstavnicima civilnog društva u Izraelu teme su ovotjedne Vize.

U Božićnoj Vizi govorimo o diplomatskim aktivnostima pape Lava XIV, koji nastoji smanjiti napetosti u međunarodnoj politici, o nastojanjima Njemačke da se vrati na kormilo Europe, kao i o budućnosti NATO saveza, čije ubrzano naoružavanje je za jedne nužnost, za druge nepotrebna militarizacija. Bijela kuća ponovno je razljutila Dansku zbog namjere preuzimanja Grenlanda. Bugarska 1. siječnja ulazi u područje eura – bez vlade. O tome kako migracije oblikuju svijet i zašto ih ne trebamo promatrati kao prijetnju, već kao dio naše zajedničke budućnosti, za Vizu analizira jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za pitanja migracija i integracije, Anna Triandafyllidou.

Svijet su obišle snimke stravičnog terorističkog napada na proslavi Hanuke na plaži Bondaj u Sidneyu. Ubijeno je 16 ljudi, a vjerojatno bi žrtava bilo i više da neki od prolaznika nisu intervenirali. Dvojica napadača, od kojih je jedan ubijen, bili su motivirani ideologijom Islamske države rekao je australski premijer Antony Albanese.

Tajlandsko-kambodžanski sukob ponovno je eskalirao osmog prosinca. Obje strane međusobno se optužuju za pokretanje sukoba i gađanje civilnih ciljeva. Poginulo je 30 ljudi; civila i vojnika, a više od 700 tisuća ljudi je raseljeno. Stotinu godina dug spor teško će se riješiti diplomatskim putem jer Tajland čekaju prijevremeni izbori, a pozivi Donalda Trumpa na prekid vatre ignorirani su.

59-devetogodišnji Jose Antonio Kast, po mnogočemu desničar nad desničarima, izabran je za predsjednika Čilea. Naslijediti će dosadašnjeg ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića, od kojeg je izgubio u drugom krugu prije četiri godine. O posljedicama promjena u čileanskom državnom vrhu razgovarali smo s našim suradnikom iz Južne Amerike Matijom Jerkovićem.

Pregovori o mogućem diplomatskom rješenju sada već gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini intenzivirali su se proteklog vikenda, a nakon što su europski partneri Kijeva Washingtonu poslali izmijenjeni okvirni mirovni prijedlog. U Berlin su stigli američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner. Tijekom dva dana razgovarali su s ukrajinskim izaslanstvom i predsjednikom Volodomirom Zelenskim, koji je izrazio spremnost na odricanje od članstva u NATO Savezu. No, teritorijalni ustupci Ukrajine i dalje ostaju sporni dio mirovnoga plana. Kremlj poručuje kako će svoja stajališta iznijeti tek kada dobije službena izvješća.

U ključnom smo tjednu za donošenje odluke o financiranju Ukrajine koju čelnici država i Vlada Europske unije trebaju donijeti, ustvrdila je u ponedjeljak visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, najavljujući najvažniju temu sastanka na vrhu Europske unije koji počinje danas. Govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković.

Njemačka stranka AfD ili Alternativa za Njemačku sve otvorenije traži političke i ideološke veze s krugovima bliskim Donaldu Trumpu u SAD-u. Kroz susrete i javne poruke pokušava se pozicionirati kao dio šireg transatlantskog desnog pokreta, iako je u svojim začecima više naginjala Rusiji, nego Sjedinjenim Državama. AfD sebe smatra patriotskom, konzervativnom, euroskeptičnom i čak liberalnom strankom, ali većina ih stručnjaka smatra ekstremno desnom strankom i najvećim simbolom jačanja ekstremizma u Europi. Što AfD radi traži od jačih veza s MAGA pokretom; iz Njemačke javlja Srećko Matić.

Urednik: Braslav Bradić

Rat u Ukrajini nastavlja se nesmanjenom žestinom, ali istodobno traju i i intenzivne diplomatske aktivnosti s obje strane Atlantika. I dalje bez konkretnijih dogovora o miru. Donbas je ključna točka u pregovorima o miru,

a sve je očitije da Vladimir Putin neće stati.

Bijela kuća je objavila novu američku globalnu sigurnosnu strategiju, u kojoj je vrlo kritična prema Europi, Rusija se više ne spominje kao glavna prijetnja, a Kina se ističe kao glavni, dugoročni strateški i ekonomski konkurent Sjedinjenim Američkim Državama. O tome smo razgovarali s dopisnicom iz Pekinga ljubljanskog Dela, Zoranom Baković.

Aktivisti izraelske koalicije 60 organizacija za mir i suživot jučer su u Tel Avivu upozorili na nasilje na okupiranim teritorijima koje doseže najviše razine u posljednjih nekoliko godina. Druga godina rata u Gazi dovela je do šireg, dubljeg i dosad neviđenog pogoršanja ljudskih prava Palestinaca. Razgovarali smo s jednim od aktivista iz organizacije „Gledajući okupaciji u oči" Doronom Majnratom.

U Izraelu je prvi put bio i sadašnji njemački kancelar Friedrich Merz. Merz je u Jeruzalemu ponovio da Njemačka podupire izraelsko pravo na samoobranu, ali i poručio da je Izrael trebao voditi "određene aspekte rata uz dosljednije poštovanje međunarodnog humanitarnog prava". Netanyahu je ponovio svoje protivljenje uspostavi palestinske države, te istaknuo da će Izrael nastaviti sa sigurnosnim nadzorom cijelog područja od rijeke Jordan do obale Mediterana. O posjetu njemačkog kancelara Izraelu poslušajte u prilogu našeg dopisnika Srećka Matića.

U diplomatskoj ofenzivi proteklih je dana bio i hrvatski premijer. Rim, Vatikan, Pariz i Berlin, bila su odredišta upravo završene mini turneje premijera Plenkovića. U Italiji su utvrđene zajedničke interesne točke u novom budžetu EU, u Francuskoj je produljena strateška suradnja i ugovorena kupnja 18 samohodnih haubica, a u Njemačkoj produbljena ekonomska suradnja i ugovorena kupnja 44 tenka Leopard. O važnosti tih državnih posjeta i njihovim učincima razgovarali smo s novinarom Jutarnjeg lista Željkom Trkanjecom.

Ministri unutarnjih poslova Europske unije usuglasili su stroža pravila u borbi protiv ilegalnih migracija, pa su tako odobrene mjere koje će zemljama članicama dati veće ovlasti za deportiranje onih koji nemaju pravo boravka u uniji, kao i za uspostavu centara za tražitelje azila izvan Europe. O čemu se radi, doznala je Ana-Bella Leikauff.

Urednica: Jelena Mikovčić

Ni najveći optimisti nisu očekivali da će razgovori američkih posrednika s predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju dovesti do smanjenja osvajačkih apetita Moskve u Ukrajini i približiti dvije strane pregovaračkom stolu, kao što se to nije dogodilo ni nekoliko puta ranije ove godine kada je Rusija odbijala američke prijedlog za prekid vatre. Mirovni pregovori se nastavljaju, a ukrajinski saveznici traže načine za nastavak učinkovite pomoći Ukrajini.

Ponovno smo govorili o korištenju zamrznute ruske imovine kao instrumentom financiranja obnove Ukrajine. Za Hrvatsku radio to je komentirao politički analitičar Denis Avdagić.

Europska komisija morala je pronaći način da zaobiđe mađarski ili slovački veto, pa je predložila uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, jer se uredba može donijeti kvalificiranom većinom dok je za sankcije potrebna suglasnost svih država članica. Viktor Orban je zbog toga već najavio i tužbu protiv unije, a komisija bi u narednim mjesecima trebala predložiti i zabranu uvoza ruske nafte u Slovačku i Mađarsku do kraja 2027-e. Ukrajina se za to vrijeme još pokušava oporaviti od korupcijskog skandala, a s obzirom da je borba protiv korupcije jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju, iz Brisela su stigla oštra upozorenja. Član odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta i izvjestitelj za Srbiju, Tonino Picula, za Hrvatski radio govorio je i o Ukrajini i o drugim zemljama kandidatkinjama.

Nakon više desetaka američkih vojnih napada na krijumčare droge na Karibima i Pacifiku od početka rujna i slanja ratnih brodova, nosača zrakoplova u regiju te raspoređivanja više od 10 tisuća vojnika, američki je predsjednik Donald Trump tijekom vikenda donio odluku o zatvaranju zračnog prostora nad Venezuelom. Potvrdio je da je telefonski razgovarao s predsjednikom Nikolasom Madurom, a pojedini mediji prenose kako mu je navodno dao rok da napusti zemlju, koji je već u međuvremenu istekao.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je drastičnu mjeru - trajnu obustavu migracije iz svih "zemalja trećeg svijeta". Ova šokantna objava uslijedila je samo nekoliko dana nakon pucnjave u blizini Bijele kuće u kojoj je napadač, afganistanski državljanin, usmrtio pripadnicu Nacionalne garde. Trump tvrdi da je cilj ovog poteza omogućiti američkom imigracijskom sustavu da se "potpuno oporavi" i zaustaviti ilegalne ulaske u zemlju.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predao je zahtjev izraelskom predsjedniku za pomilovanjem u vezi s višegodišnjim suđenjem za korupciju. Tvrdi da ga kazneni postupak ometa u vladanju te da bi pomilovanje bilo u interesu izraelskog društva. Dok se čeka odluka predsjednika Herzoga, pred njegovom rezidencijom svakodnevno se okupljaju prosvjednici, tražeći odbijanje zahtjeva.

Urednica: Ana-Bella Leikauff

Nakon što su američki pregovarači Steve Wittkoff i državni tajnik Marco Rubio gotovo mjesec dana, prema riječima glasnogovornice Bijele kuće, "tiho radili" na Trumpovu prijedlogu u 28 točaka za završetak rata u Ukrajini, sredinom prošlog tjedna u Kijev su stigli visoki predstavnici Pentagona kako bi ukrajinskog predsjednika upoznali sa sadržajem prijedloga koji je usuglašavan s ruskom stranom, a koji od Ukrajine traže velike ustupke.

A kako je došlo do ovog trenutka u ratu u Ukrajini? O povijesnom kontekstu i o najvažnijim događajima i okolnostima u samostalnoj Ukrajini koji su doveli do rata razgovarali smo s bivšim veleposlanikom u Moskvi i političkim analitičarem Božom Kovačevićem.

Europska je Unija reagirala na Trumpov mirovni plan isticanjem njoj neprihvatljivih točaka prijedloga, u prvom redu mijenjanju granica silom, neprihvatljivosti uskraćivanja prava Ukrajini na članstvo u NATO Savezu i ograničavanju broja njezinih vojnih snaga. I njemački je kancelar Fridrich Merz kritizrao predloženi prijedlog. O njemačkoj perspektivi aktualnih pokušaja zaustavljanja rata u Ukrajini govori novinar DW-a Srećko Matić.

Zbog novih geopolitičkih okolnosti i opće sigurnosti prije dva tjedna iz Europske komisije predložili su osnivanje novog sigurnosno obavještajnog odjela koji bi bio dio glavnog tajništva te pripremao procjene sigurnosnog stanja. A zbog, kako tvrde, sve učestalijeg iznošenja neistina, dezinformacija i manipulacija informacijama u javnosti, što predstavlja prijetnju povjerenju u demokraciju. samo dan poslije iz Komisije predstavili su plan takozvanog Štita europske demokracije i Strategiju Europske unije za civilno društvo. Koliko su te inicijative povezane i jesu li potrebne iz Brisela javlja Tihomir Vinković.

Odnos Afrike i Europe ulazi u novu fazu, sudeći barem prema zaključcima sedmog sastanka na vrhu Afričke i Europske unije, koji se pod nazivom "Promicanje mira i prosperiteta kroz učinkovit multilateralizam" održao početkom tjedna u glavnom gradu Angole Luandi. Gotovo 80 čelnika prihvatilo je zajedničku deklaraciju, u kojoj se naglašava važnost jačanja ravnopravnog partnerstva i obostrane koristi za oba kontinenta.

Godinu dana je prošlo otkako je prekinut vojni sukob između Izraela i Hezbolaha. Ove nedjelje, iako je bilo kršenja i prije, najozbiljnije je narušen taj sporazum. Izraelska je vojska zračnim napadima, kako kaže, "eliminirala", glavnog načelnika Hezbolahova vojnog ogranka Haythana Ali Tabatabija. Izrael tvrdi da je to upozorenje Hezbolahu jer je navodno počeo s naoružavanjem i pregrupiranjem. Izrael, prema izjavama lokalnih novinara krši dogovor o prekidu vatre i u Gazi, a na Zapadnoj obali i dalje se sistematski otima zemlja.

U Republici Srpskoj održani su prijevremeni izbori za predsjednika entiteta , na kojima je kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, tijesno pobijedio oporbenog Branka Blanušu. No, oporba tvrdi da se na izborima dogodila velika krađa.

Urednica: Jelena Maštruko

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se odobrava plan Donalda Trumpa za završetak rata u Gazi, a uključuje i slanje međunarodnih snaga. Ta se rezolucija, nakon prihvaćanja prve faze plana o prekidu vatre i oslobađanju talaca, smatra vitalnom za ozakonjivanje prijelazne uprave. Suzdržane su bile Rusija i Kina, a Donald Trump oduševljen je činjenicom da je rezolucija prihvaćena.

Kontroverzni milijarder, seksualni prijestupnik i pedofil i nakon smrti podiže prašinu. Objavljene su poruke e-pošte u kojima piše da je Donald Trump znao za djevojke koje su seksualno iskorištavane i da je proveo nekoliko sati s jednom od žrtava. Demokrati su zatražili od ministarstva pravosuđa objavu svih dokumenata, što je odobreno. A čak je i sam Trump promijenio svoje stajalište, pozvavši zastupnike da glasaju za objavu dokumenata.

Nakon što je u Ukrajini otkrivena korupcijska afera u energetskom sektoru na visokoj razini u koju su uključeni najbliži suradnici predsjednika Volodomira Zelenskog, ukrajinski je predsjednik poručio da podupire sve istrage i istražna tijela te borbu protiv korupcije te je krenuo na europsku turneju i najavio da je Ukrajina spremna na obnovu pregovora s Rusijom.

Republikanci su predložili novi zakon kojim bi nametnuli 500% carine svim državama koje posluju s Rusijom. Ruski predsjednik Putin tvrdi da sankcije neće ozbiljno naštetiti ruskom gospodarstvu, tek da bi mogle uzrokovati rast cijena goriva svijetu, što će osjetiti i SAD. O tome smo razgovarali sa stručnjakom za energetiku, profesorom Igorom Dekanićem.

Hoće li se ruski plin kupovati nakon što rat završi? Jedna od država čija je opskrba energijom jako pogođena je Njemačka. Od Rusije je kupovala plin, čija je što je narušeno diverzijom plinovoda Nord Stream 2022. Vladajući CDU aktivno raspravlja o ponovnoj uspostavi energetske trgovine s Rusijom. Iz Njemačke javlja Srećko Matić.

Eskalirao je spor između Kine i Japana nakon izjave japanske premijerke Sanae Takaichi o Tajvanu koji je ponovo, iz specifičnog i regionalnog pitanja, postao globalna vijest. Japanska premijerka sugerirala je da bi njezina zemlja potencijalno mogla vojno odgovoriti u slučaju pokušaja kineske invazije na samoupravni otok.

Urednica: Ivanka Zorić