Čitanje otvara vrata u nove svjetove, razvija jezik, obogaćuje rječnik i potiče na kritičko razmišljanje. Također, pomaže u opuštanju i smanjenju stresa te gradi empatiju i dublje razumijevanje sebe i drugih. U vremenu novih digitalnih tehnologija knjiga je dragocjen prostor za mir, koncentraciju i vlastiti rast. U mjesecu kada se obilježava Dan knjižnica i kada se održava međunarodni sajam knjiga, Interliber, koji stavlja u fokus hrvatsko nakladništvo, autore, znanje, ali prvenstveno knjigu i čitanje, razgovor je posvećen čitanju. U novoj epizodi podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom, gost je vrstan znalac, legolog, dr. sc. Danko Plevnik, koji se u svojoj novoj knjizi Pusti chat AI, knjige čitaj! bavi krucijalnim problemom, kako promicati čitanje knjiga kod generacija rođenih u 21. stoljeću kojima su računala i mobiteli osnovni mediji komuniciranja s tekstom.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Legologija – znanost o čitanju;

2. Odnos prema legologiji u Hrvatskoj i svijetu;

3. Koliko se mijenjao odnos prema čitanju;

4. Je li čitanje u opasnosti;

5. Kako u digitalnom dobu uspostaviti ravnotežu između novih medija i „klasičnog“ čitanja;

6. Knjiga Tolle lege: za slobodu čitanja;

7. U kojoj su relaciji čitanje i umjetna inteligencija;

8. UI – alat koji prilagođava sadržaj, postavlja pitanja, motivira i prati napredak učenika;

9. Može li nas umjetna inteligencija lišiti ljepote i ljekovitosti doživljaja čitanja;

10. Kako umjetna inteligencija oblikuje budućnost knjižnica.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. VI. br. 3.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, studeni 2025.

Povijesni pregled razvoja knjižnica vodi do zaključka kako su knjižnice od samog začetka bile središte informacija, bitna komunikacijska središta. Osim što su služile za prenošenje i pohranjivanje informacija, bile su temeljne ustanove koje su pomogle napredak suvremenog društva, služile kao središta čuvanja ljudskog postignuća i temelj za razvoj društva u budućnosti. Knjižnice danas imaju ključnu ulogu u tehnološki i društveno (pre)brzo mijenjajućem svijetu. One danas više nisu samo mjesta za posuđivanje knjiga već se pretvaraju u komunikacijske i inovacijske centre: nude e-knjige, digitalne arhive, baze podataka…

Knjižničari su vodiči kroz složeni svijet informacija, posrednici između korisnika i znanja, edukatori i organizatori kulturnih sadržaja. O važnosti knjižnica, ali osobito o nezamjenjivoj ulozi knjižničara razgovarali smo u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, epizodi posvećenoj Mjesecu hrvatske knjige 2025. godine, s dr. sc. Ivanom Hebrang Grgić, izvanrednom profesoricom na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te predstojnicom Katedre za knjigu i nakladništvo.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Što je knjižničarstvo;

2. Današnji knjižničar;

3. Knjižničarstvo na zapadnoeuropskom prostoru u odnosu na hrvatski prostor;

4. Nove tehnologije u knjižničarstvu;

5. Uspijevaju li se knjižnice prilagoditi novom, ubrzanom načinu života;

6. Nova uloga knjižnica u zajednici i društvu;

7. Istaknutost velikih knjižničara kao npr. J. L. Borgesa;

8. Zašto je članstvo u knjižnicama u Hrvatskoj (samo 12 %) toliko niže u odnosu na nordijske zemlje;

9. Utjecaj umjetne inteligencije na knjižničarstvo;

10. Budućnost narodnih knjižnica u Hrvatskoj.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. VI. br. 2.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, listopad 2025.

Prvu epizodu nove, šeste sezone, Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnice Božidara Adžije, posvetili smo Večernjakovoj kratkoj priči. Navršilo se 60 godina otkako su dnevne novine Večernji list 1964. godine započele objavljivati kratke priče domaćih i stranih autora. Natječaj za kratku priču pokrenut je 1966. godine, a traje do danas. Nosi ime po akademiku Ranku Marinkoviću, dugogodišnjem predsjedniku žirija, od 2001. godine. Činjenica da je jedan dnevni list odlučio svake subote svoju stranicu prepustiti piscima kratkih priča, imala je veliku ulogu u novijoj hrvatskoj književnosti i među čitateljskim krugovima.

O važnosti kratke priče razgovarali smo s Majom Car, zamjenicom urednika Kulture Večernjeg lista, članicom žirija Večernjakova natječaja za kratku priču „Ranko Marinković“. Gošća je i urednica knjige „60 godina 60 priča: pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2024.“.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1.    Kako je Večernji list oblikovao hrvatsku kratku priču;

2.    Krleža i kratka priča;

3.    Žiri Večernjakova natječaja;

4.    Njegovanje kratke priče hrvatskih autora;

5.    Zaslužuje li Večernjakov natječaj „Ranko Marinković“ status nacionalne nagrade;

6.    Antologija „60 godina 60 priča: pobjedničke kratke priče Večernjeg lista 1964. - 2024.“;

7.    Antologije Večernjakovih priča kao platforma za znanstveno proučavanje;

8.    Nova imena na hrvatskoj književnoj sceni koja je iznjedrio Večernji list;

9.    Dug život kratke priče.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. VI. br. 1.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, rujan 2025.

Društvo hrvatskih književnika prva je profesionalna organizacija književnika u Hrvatskoj. Posvećeno je očuvanju, promicanju i razvoju književnog stvaralaštva, ujedno pružajući mogućnost autorima da kroz pisanu riječ obogate kulturnu baštinu i inspiriraju buduće naraštaje.

Društvo je započelo s djelovanjem na samom početku burnog 20. stoljeća, upravo u razdoblju hrvatske moderne kada su postavljeni temelji moderne hrvatske književnosti, ali i moderne umjetnosti općenito. Društvo je osnovano 1900. godine u Zagrebu, a za prvog predsjednika izabran je Ivan Trnski na osnivačkoj skupštini 22. travnja te godine u nazočnosti 103 književnika. Nakon Trnskog na tom su se mjestu izmjenjivali naši veliki pisci: Ksaver Šandor Gjalski, Petar Šegedin, Mirko Božić, Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović i mnogi drugi.

Društvo hrvatskih književnika ove godine obilježava 125. obljetnicu osnutka i tom prigodom u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo njegovu predsjednicu dr. sc. Hrvojku Mihanović-Salopek.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Izazovi i buran početak mandata predsjednice Društva hrvatskih književnika;

2. Obnova zgrade zagrebačkog sjedišta Društva nakon potresa 2020. godine;

3. Prostorije DHK-a kao zagrebačko središte međusobnih susreta ljudi i ideja;

4. Položaj Društva u Hrvatskoj danas;

5. Kriteriji za ulazak;

6. Bogata izdavačka i nakladnička djelatnost;

7. Medijska pozornost i financijska potpora;

8. Položaj književnika u hrvatskom društvu;

9. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 8.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, lipanj 2025.

Prije točno 70 godina, te 1955., radi popularizacije knjige i čitanja, održala se prva tribina Književni petak u čitaonici Radničke biblioteke, danas Knjižnice Božidara Adžije, na kojoj je gostovao Vladan Desnica. Narednih godina izmjenjivala su se gotovo sva eminentna imena hrvatskih autora, kroz razgovore književnika s publikom, a Tribina je pomicala granice ugostivši mnoge strane ugledne pisce. Književni petak posvećen je književnosti, znanosti, filmu, glazbi, kazalištu, filozofiji te umjetničkim i društvenim temama. Kontinuirano i uspješno nastavlja i danas kada živimo u digitalnom medijskom okruženju.

S ciljem da se na jednom mjestu predstavi značajna i vrijedna dokumentacija o povijesti Književnoga petka, tribine u kojoj se zrcali kulturna povijest Zagreba i Hrvatske, Knjižnice grada Zagreba objavile su monografiju „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“. U povodu izlaska ove monografije u novoj epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcasta Knjižnice Božidara Adžije, razgovarali smo s njezinim autorom Pavlom Bonča.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Istraživački rad na monografiji „Književni petak: kronika zagrebačke kulturne tribine“;

2. Popratna građa za tekst monografije;

3. Značajke književnog i kulturnog stvaralaštva;

4. Posebitosti i razlike Tribine;

5. Knjižničari kao utemeljitelji i urednici Književnoga petka;

6. Hrvatski i svjetski eminentni autori koji su sudjelovali na Tribini;

7. Kriteriji za odabir pojedinih tribina u monografiji;

8. Previranja na Književnom petku;

9. Književni petak u novom medijskom okruženju.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 7.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, svibanj 2025.

Čovjek svoj svijet dijeli sa životinjama od prapovijesti do današnjih dana. Kao čovjeku najbliža bića, životinje su neizostavno prisutne u svim aspektima ljudskog opstanka i izričaja. Njihova prisutnost u mitovima, legendama i umjetničkim djelima svjedoči o snažnom utjecaju na ljudsku kulturu. O animalistici, koja je tema ovogodišnje manifestacije Noć knjige, u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa znanstvenom savjetnicom dr. sc. Suzanom Marjanić iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Kulturne i društvene funkcije životinjskih likova u književnim djelima;

2. Utjecaj kulturne animalistike na domaću teoriju i praksu;

3. Koncept životinjske duše;

4. Holokaust životinja;

5. Povezanost zoofolkloristike, etnozoologije, zooscene i animalizma s izvedbenim studijima, izvedbenom ekokritikom;

6. Uloga životinja u hrvatskoj etnotradiciji;

7. Držićev bestijarij;

8. Zbornik radova „Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman“;

9. Arhetip o ženama i životinjama;

10. Suvremeni hrvatski autori koji se dotiču animalizma u svojim djelima;

11. Današnji tehnologizirani svijet i pas robot.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 6.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, travanj 2025.

U povodu izložbe u Knjižnici Božidara Adžije „Književnostu karikaturi“: izbor radova s 29. Međunarodne izložbe karikatura, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, ugostili smo Nikolu Plečka, predsjednika Hrvatskog društva karikaturista. Hrvatski karikaturist, ilustrator i grafički dizajner, najširoj javnosti poznat kao Nik Titanik, već dugi niz godina svakodnevno bilježi društvene anomalije. Prošle je godine obilježio trideset godina umjetničke karijere izložbom „Mi Hrvati“ u Galeriji Vladimir Filakovac, u zagrebačkoj Dubravi. O svojim počecima rada kao crtača karikature u studentskom listu „Puls“, o tome kako je postao Nik Titanik, kako nastaje karikatura - od ideje do realizacije i o još puno toga poslušajte u našoj novoj epizodi.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Koliko je nasmijavanje ljudi težak posao;

2. Talent i počeci crtanja;

3. Prva karikatura;

4. Pseudonim Nik Titanik;

5. Od ideje do realizacije;

6. Cenzura;

7. Otvoreni prigovori javnih osoba;

8. Smanjena vidljivost karikature u tiskanim medijima;

9. Kako živjeti u Hrvatskoj od crtanja;10. Jubilarna 30. Međunarodna izložba karikatura.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 5.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, siječanj 2025.

Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac,

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Novi iskoraci u uređivanju Vijenca;

2. Prepoznavanje i afirmacija mladih novinara;

3. Kako mladi suradnici vide budućnost Vijenca;

4. Značaj ovog lista tijekom Domovinskog rata;

5. Polemike, raskoli, generacijski sukobi i ideološki zaokreti sadašnjice;

6. Mladi kritičari ili provjereni autoriteti;

7. Temati o značajnim događajima u hrvatskoj kulturi i umjetnosti u Vijencu;

8. Budućnost ovog književnog lista.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 4.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, prosinac 2024.

Među suprugama hrvatskih velikana koje su i same bile istaknute javne djelatnice posebno mjesto pripada Mariji Radić, supruzi Stjepana Radića kojem je bila ne samo oslonac u privatnom životu, nego i najbliža suradnica u njegovom političkom, prosvjetiteljskom i publicističkom radu. Osim brige oko obitelji i vođenja obiteljske knjižare, Marija se bavila i politikom u vrijeme kad su se žene tek borile za pravo glasa i za ravnopravnost. Iako rođenjem Čehinja, Hrvatsku je u potpunosti prihvatila kao svoju domovinu i doprinosila njezinoj slobodi i napretku. Nakon smrti Stjepana Radića ostala je aktivna u društveno-političkom životu hrabro se

Ove godine prisjećamo se Marije Radić u povodu njezine 150. godišnjice rođenja i 70. godišnjice smrti. O privatnom i javnom životu Marije Radić u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo s Brunom Šagijem, sveučilišnim magistrom povijesti.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Ulica Marije Radić u Zagrebu;

2. Obilježavanje 150. godišnjice rođenja;

3. Korespondencija supružnika Radić;

4. Ciljevi društvenog i političkog angažmana Marije Radić;

5. Njezino političko i javno djelovanje;

6. Marijina uloga nakon smrti Stjepana Radića;

7. Članak Marije Jurić Zagorke;

8. Koliko znamo o Mariji Radić i njezinom zalaganju za ženska prava.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 3.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, studeni 2024.

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je pripovijedanju i kazivanju (storytellingu), posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti poput bajki ili legendi. Zato smo drugu epizodu pete sezone podcasta Zvukmark – zabilježeno zvukom posvetili ovoj temi, a u goste pozvali, dr. sc. Nadu Kujundžić, folkloristicu i filologinju, čiji su znanstveni interes bajke i njihove adaptacije, kratki pripovjedni žanrovi, dječja književnost i popularna kultura. Osim o važnosti pripovijedanja i kazivanja u današnjim teškim i zahtjevnim vremenima razgovarale smo i o važnosti bajki koje sadrže životne mudrosti, kao i o Ivaninoj kući bajke u Ogulinu, hrvatskim i svjetskim bajkopiscima.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Važnost storytellinga i njegova uloga u suvremenom društvu;

2. Struktura pripovjednog prostora bajke;

3. Po čemu su bajke drugačije od uobičajenih priča;

4. Hrvatski i svjetski bajkopisci;

5. Kako izgraditi dobru priču;

6. Načini na koje mladi danas izražavaju svoja iskustva, priče i emocije;

7. Važnost bajki i njihova poruka;

8. Bajke kao trunka nade u neki bolji svijet.

Knjižnice grada Zagreba - Knjižnica Božidara Adžije

Zvukmark - zabilježeno zvukom

God. V. br. 2.

Urednica i voditeljica: Ivana Sabljak

Snimanje i montaža: Iva Džambaski

Zagreb, listopad 2024.