
Sign up to save your podcasts
Or


Poslednji Muzički salon u ovoj godini posvećen je Kralju valcera – Johanu Štrausu Mlađem. Tokom 2025. obeležavano je dva veka od rođenja bečkog kompozitora, te su njegovi valceri i operete mogli da se čuju još češće na koncertnim i operskim scenama širom sveta. Štrausov opus se, tradicionalno, vezuje za novogodišnje programe, te smo u ovom izdanju, uoči Nove 2026. slušali neka od njegovih najpopularnijih ostvarenja – valcere "Na lepom plavom Dunavu" i "Prolećni zvuci", kao i numere iz opereta Slepi miš, Baron Ciganin i Jabuka.
Autor: Jovana Golubović
Edvard Elgar, autor koji je stvarao krajem 19. i početkom 20. veka, jedan je od kompozitora koji su podstakli preporod umetničke muzike u Engleskoj nakon dva stoleća. Bio je među prvim muzičarima iz te zemlje čija su dela privukla pažnju međunarodne javnosti posle čuvenih renesansnih madrigalista i virginalista. U Elgarovom stvaralaštvu očigledan je uticaj Bramsa i Vagnera, te su neki njegovi opusi bili popularniji u Nemačkoj nego u Engleskoj. Koncert za violončelo i orkestar u e-molu posebno je proslavio ovog autora, a uz to delo, u ovom izdanju Muzičkog salona slušali smo i Enigma varijacije i Simfoniju br. 1 u As-duru.
Autor: Jovana Golubović
Švajcarskog kompozitora Ernesta Bloha na međunarodnoj sceni proslavile su kompozicije inspirisane jevrejskim kulturnim nasleđem i “dušom jevrejskog naroda”, kojem je i sam pripadao. Veći deo života umetnik je proveo u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je bio profesor i rukovodilac značajnih visokoobrazovnih muzičkih institucija, odgajajući više generacija kompozitora. U Blohovom opusu ističe se orkestarska, koncertantna, kamerna i operska muzika, a u ovom izdanju slušali smo rapsodiju Šelomo za violončelo i orkestar, simfoniju Izrael i svitu Bal Šem za violinu i klavir.
Instrumentalne kompozicije češkog autora Leoša Janačeka imaju važno mesto u istoriji muzike prve polovine prošlog veka, mada se njegovim najznačajnijim ostvarenjima smatraju opere. Ovaj umetnik je međunarodno priznanje uživao tek u poslednjoj deceniji života i upravo tada su nastala njegova najizvođenija dela instrumentalnih žanrova. Prvi gudački kvartet, poznat i pod imenom Krojcerova sonata, orkestarska Sinfonijeta kojom Janaček slavi slobodan duh i znamenitosti svoje zemlje, te svita Mladost za šest duvačkih instrumenata, kompozicije su koje smo slušali u prvom novembarskom izdanju.
Autor Jovana Golubović
Spajajući tradicionalni argentinski ples sa elementima džeza i klasične muzike, virtuoz na bandoneonu i član latinoameričkih tango orkestara, Astor Pjacola, kreirao je novi tango – tango nuevo, koji je osvojio Sjedinjene Američke Države i Evropu. Kasnije priznat i u rodnoj Argentini kao “El Gran Astor”, čuveni umetnik je kroz svež i originalan muzički jezik popularisao i harmoniku, tj. bandoneon u umetničkoj muzici. U ovom izdanju, između ostalog, slušali smo i Pjacolina izvođenja Koncerta za bandoneon, orkestar i udaraljke, kao i Zime i Proleća iz Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu.
Autor: Jovana Golubović
I u drugom oktobarskom izdanju govorimo o jednom violinskom umetniku, koji je za svoj instrument napisao brojna dela. Belgijanac Ežen Isaj smatran je „kraljem violine“ zbog izvanrednog izvođačkog umeća kojim je oduševljavao publiku širom sveta. Bio je veoma cenjen i kao dirigent, a osim violinske, komponovao je kamernu i orkestarku muziku, kao i operu. Sonata za violinu solo u a-molu i Koncert za violinu i orkestar u e-molu dela su koja slušamo u Muzičkom salonu.
Autor: Jovana Golubović
Francuski romantičar Eduard Lalo čuven je po violinskim ostvarenjima, koje je neretko posvećivao prijatelju i virtuozu Pablu Sarasateu, prilagođavajući solistički part njegovim izvanrednim tehničkim mogućnostima. U Laloovom stvaralaštvu jasan je muzički uticaj Španije - zemlje iz koje su poticali njegovi preci. Najzapaženija kompozicija ovog autora, koji je i sam bio violinista, jeste Španska simfonija za violinu i orkestar. Uz nju, slušali smo i deo jedinog Laloovog Koncerta za violončelo i orkestar, kao i prvi stav Simfonije u g-molu.
Autor: Jovana Golubović
From the publisher's feed
Saloni su bili mesta gde su se okupljali intelektualci i umetnici, članovi plemstva i građanske klase. Raspravljalo se na različite teme, razmenjivala su se mišljenja. Čitana je poezija, izvođena muzika, plesalo se u ritmu popularnih igara. Po ugledu na takva druženja, koja su imala i edukativni karakter, u emisiji „Muzički salon“ nastojaćemo da na prijemčiv način slušaocima približimo bogatu istoriju umetničke muzike. Uz zanimljivo koncipirane teme i pažljivo odabrane kompozicije, u izvođenju vrhunskih umetnika, trudićemo se da salonsko druženje minulih vremena upriličimo u etru.
Autor: Jelena Glušica