Otvoreno pismo

Otvoreno pismo

Download on the App Store

Otvoreno pismo episodes

  • Umrijeti zdrav i mlad u Opatiji
    U Kristalnoj dvorani Hotela Kvarner upravo se održava Europski longevity festival, po domaći lonđeviti. Za samo 110 eura po danu programa naučit ćete kako umrijeti zdrav i mlad, iako ipak nije jasno od čega bi to zdrav čovjek uopće umro. Botokse, infuzije i duhovnost servirat će vam estetske edukatorice, televizijski komunikatori zdravlja s ufitiljenim brčićima i kokosovom vodom te doktori, psihijatri i akademici koji pozitivnim mislima zavaruju slomljene kralježnice - nedostaje još samo famozni glikanski test biološke dobi. Jeste li znali da i banke brinu o vašem zdravlju, kao i privatne poliklinike te agencije za luksuzne nekretnine u Opatiji i Dubaiju? Javnom zdravstvu ostaje skromnija uloga - tamo će vam zbog pogrešne dijagnoze izvaditi želudac, za svaki slučaj. A Čehovu je, pak, Opatija bila dovoljna da ga za deset minuta razboli.
    25 min
  • Ropstvo našeg doba
    Ideja da svatko dobiva ono što zaslužuje i da su zato jedni robovlasnici, a drugi robovi, prisutna je u brojnim religijama, a majke tereze dijele je kao hostiju i sedativ. Znanost pak nudi dodatna objašnjenja onima kojima su religiozna objašnjenja nezadovoljavajuća. Politička ekonomija je apologetska disciplina. Apologiju ovog najboljeg od svih svjetova skriva iza matematike koja navodno objašnjava sve one milijarde koje cure prema najbogatijima. Ljudi misle da ta matematika znači da je riječ o prirodnoj nužnosti. No, sama činjenica da se statistički može opisati vjerojatnost da u bacanju kocaka dobijete obje šestice, ne znači da je kockanje prirodna nužnost. Tolstoj je još davne 1900. godine shvatio laži religije i znanosti u opravdavanju nepravde i ropstva, a njegov je esej 'Ropstvo našeg doba' aktualan kao da je napisan jučer.
    11 min
  • Sutra je subota
    'Sutra je subota' kažemo sretni petkom, a 'sutra je ponedjeljak' kažemo nedjeljom, pomalo tužni što je i još jedan vikend kojem smo se u petak radovali tako brzo prošao. A onda opet ispočetka. To odmotavanje dána ima sasvim poznat kraj, iako ne znamo kad će on biti za svakog od nas. Pa ipak sebi lažemo ponedjeljcima i petcima i svim drugim danima u tjednu i ustajemo i opet kao i prošli put, kao da je sve u redu i kao da će sve biti u redu, premda ništa, naravno, na kraju neće biti u redu. Preživjeti možemo samo uz obećanje čokolade i sladoleda, kao kad smo bili djeca koju su majke tješile da će sve biti dobro i da se ne trebamo ničega bojati. No, ni sladoled ni čokolada neće pomoći ako ih nemamo s kim pojesti, s nekime s kojim ćemo im se zajedno radovati i zajedno ustajati ponedjeljcima. S nekime koga volimo. Epizoda donosi i osvrt na knjigu Frode Gryttena 'Sutra je ponedjeljak'.
    21 min
  • Vuk i sedam vukovića
    Svaki onaj koji samo čeka svoju mjesečnu plaću, umjesto da preprodaje stanove u Dubaiju i na Šestinskom vrhu, najobičniji je uhljeb. I nikad nećemo biti kao Singapur ako ne porazimo sve te silne uhljebe ili ih barem ne preodgojimo tako da postanu mešetari stanovima. Taj će se preodgoj odvijati u menadžerskim školicama, a narod će obrazovati i voditi ozbiljni ljudi s diplomama kembridža i oksforda, vukovi i vukovići s Wall Streeta koji okreću milijune dolara u ekonomskoj primjeni najnaprednije znanosti. 'Zamislite vladu u kojoj bi bili Nenad Bakić, Mate Rimac, Velimir Šonje, Vuk Vuković, Ivica Puljak, Andrija Čolak, Igor Rudan, plus par superplaćenih hired gunsa iz jakih svjetskih korporacija i uspješnih stranih institucija. Imali bi Singapur za deset godina.'
    35 min
  • U depou
    Sve se danas, kažu, može sažeti i objasniti u nekoliko rečenica. Nema više potrebe da čitate, a kamoli da slušate spore podcaste. Pogotovo nema potrebe da čitate starinske debele knjižurine kojih ima još samo u knjižničnim depoima. U novom vremenu čitaju se novi pisci koji nam govore nešto o nama i o našem svijetu – tako tvrde pogotovo mladi koji misle da je njihovo vrijeme bitno drukčije od prošlih vremena. Prošla vremena i mrtvi glasovi te sve ono što zahtijeva vrijeme i trud da bi se razumjelo pripada depoima. U današnjem svijetu sažetaka, instant kulture i umjetne inteligencije, preostale su samo uprosječene i bljutave misli. Svatko, naravno, može i dalje misliti što hoće, pisati i stvarati kreativno i originalno, ali takve su kreacije danas skoro po definiciji anakronične i osuđene su na mrak depoa.
    13 min
  • Pet milijuna oznojenih crnčića
    Jason Arday bio je profesor na Cambridgeu. Njegov je znanstveni opus bio skroman, a vjerojatno i djelomično plagiran. Njegova je biografija bila puna grotesknih izmišljotina. Brojni su učenjaci digli galamu o tome da takva lažljiva osoba skromnog znanstvenog postignuća ne može biti profesor na Cambridgeu, a mnogi su tvrdili i da je na to mjesto izabran samo zato što je crnac. Pronađen je mrtav 14. kolovoza, u stanu svoje majke. Umjesto diskusije o tome tko je bio Arday, u ovoj se epizodi raspravlja o vrijednosti veličanstvenog Cambridgea, te drevne institucije u kojoj obožavaju prinčeve i princeze te ima li u tom Cambridgeu uistinu ljudske i znanstvene vrijednosti spram koje bi se Ardayev slučaj mogao pozicionirati. Ima li u Cambridgeu, a i šire, vrhunskih svjetskih lažljivaca, i gadova mnogo većih od Ardaya?
    21 min
  • Kič znanosti
    Objašnjavanje znanosti u medijima i na javnim predavanjima naziva se popularizacijom i promocijom znanosti. O znanosti se u takvim prilikama rijetko kad išta čuje. Umjesto toga, nameće nam se figura popularizatora, vrhunskog svjetskog znanstvenika i erudita, koji suznih očiju gleda u daljinu i propovijeda o plavoj točki u beskraju i velikanima na čijim ramenima stoji, koji su zadužili čovječanstvo jednako kao što ga i on upravo zadužuje. Popularizacija znanosti danas je grozan kič. Laže se i uljepšava zbog brojnih interesa. Govori se o znanstvenim mitovima, a izbjegavaju se važne stvari. Predstavljajući navodnu stvarnost znanosti, popularizatori je maskiraju kičem. Kiča u znanosti ima bezbroj vrsta, a stigao sam dotaknuti tek humanistički, vjerski, racionalistički, (auto)biografski i modni znanstveni kič.
    35 min
  • Kad kulturni građani plješću
    Kako se određuje tko je najveći hrvatski pisac? Opće je poznato da je to, a tko drugi nego Miljenko Jergović, naravno, no kako kulturni hrvatski građani to znaju? Znaju po nagradama koje ovome svako malo netko uruči te ga proglasi najvećim hrvatskim piscem, a kulturni mu građani plješću, iako obično nemaju pojma ni o tome kakva je nagrada, a ni o tome što je ovaj, ili bilo tko drugi kome plješću, pisao ili radio. U ovoj se epizodi istražuje tko su ti fini građani koji plješću, plešu menuet, šalju djecu u oksforde da dobiju oksfordske tute koje nabijaju na glave, s prigodnim rolama papira, te zašto su nagrade zapravo prilika onima koji ih dodjeljuju da se nagrađenima obilno poseru na glavu, kako to sočno kaže, a tko drugi nego Bernhard.
    22 min
  • Nahranit ću te ljubavlju
    Kažu neki da je ljubav kad se dvoje ljudi svaki dan dogovaraju što će jesti, sve dok jedno ne umre. To je pomalo tužna ali nimalo trivijalna definicija, a hranu i kuhanje trivijalnima mogu doživljavati samo oni koji nemaju pojma ni o ljubavi ni o zadovoljstvu onih koji jedu, a kojima smo to zadovoljstvo sposobni i voljni priuštiti. U jednom paralelnom životu koji je mogao biti, a ipak nije bio, trebao sam biti kuhar u vrtiću, čini mi se, ili indijanac Chirapewa na samrti u bolničkoj sobi za izolaciju, kojeg život napušta zato što baš ništa više ne može pojesti. Ljubav ga je spasila.
    15 min
  • Živio Josip Radnik!
    I Goldmanica i ja smo, doduše zakratko, mislili da u kršćanstvu možda i ima vrijednosti i snage za oslobođenje potlačenih. Nietzsche je pak zapisao da je postojao samo jedan kršćanin koji je umro na križu, a da je cijelo kršćanstvo vrsta nesporazuma. Treba zato pripaziti da vam blaženi Stepinac ili nuncij Lingua na prvi maj ne podvale svetog Josipa Radnika kao ikonu radničkog oslobođenja. U Hrvatskoj, doduše, Prvi maj i nije praznik rada nego obljetnica vojno-redarstvene akcije 'Bljesak' na čijem se obilježavanju često nose crne majice s oznakama 'Za dom spremni!'. Josip Radnik je tu da sve to blagoslovi, kao znak vjekovne hrvatske vjernosti Katoličkoj crkvi, dok cvrči meso na roštilju, a domoljubni radnici pjevaju budnice.
    17 min

About Otvoreno pismo

From the publisher's feed

Audio podcast Antonija Šibera o knjigama i šire. Gotovo svaka epizoda donosi pokoji citat iz knjiga koje Šiber preporučuje, a ponekad i ismijava, a neke su epizode posvećene prije svega knjigama, i…