Dana 10. prosinca 2019. godine navršilo se točno 20 godina od smrti Franje Tuđmana - prvog demokratski izabranog predsjednika Republike Hrvatske. Uloga i značaj Franje Tuđmana i danas je otvorena tema koja nerijetko izaziva i podijeljena mišljenja. Povodom 20. obljetnice smrti na Hrvatskom institutu za povijest u organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Matice hrvatske održan je okrugli stol pod nazivom „Franjo Tuđman - poslije 20 godina“. Na skupu se raspravljalo o brojnim aspektima Franje Tuđmana kao povijesne osobe, od njegovog ideološkog prijelaza od socijalizma ka konzervativizmu, preko njegove uloge 1990-ih, pa sve do njegove današnje percepcije u Hrvatskoj i svijetu. U dva nastavka prikazat ćemo isječke sa okruglog stola na kojem su sudjelovali brojni povjesničari.

Epizoda je premijerno emitirana 26. prosinca 2019. na HR3.

Dana 10. prosinca 2019. godine navršilo se točno 20 godina od smrti Franje Tuđmana - prvog demokratski izabranog predsjednika Republike Hrvatske. Uloga i značaj Franje Tuđmana i danas je otvorena tema koja nerijetko izaziva i podijeljena mišljenja. Povodom 20. obljetnice smrti na Hrvatskom institutu za povijest u organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Matice hrvatske održan je okrugli stol pod nazivom „Franjo Tuđman - poslije 20 godina“. Na skupu se raspravljalo o brojnim aspektima Franje Tuđmana kao povijesne osobe, od njegovog ideološkog prijelaza od socijalizma ka konzervativizmu, preko njegove uloge 1990-ih, pa sve do njegove današnje percepcije u Hrvatskoj i svijetu. U dva nastavka prikazat ćemo isječke sa okruglog stola na kojem su sudjelovali brojni povjesničari.

Epizoda je premijerno emitirana 19. prosinca 2019. na HR3.

Što se zbivalo s medijima na području država u kojima su nakon završetka Drugoga svjetskog rata uspostavljeni komunistički režimi? Kakav je utjecaj na medije u Hrvatskoj i Jugoslaviji imao Agitprop? Kakav je bio odnos medija i politike? Kakav je bio položaj novinara u socijalističkom sustavu i je li bilo moguće slobodno novinarstvo neka su od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Magdalenom Najbar-Agičić.

Epizoda je premijerno emitirana 12. prosinca 2019. na HR3.

Prva polovica 15. stoljeća u europskoj povijesti obilježena je dvama značajnim crkvenim saborima – u Konstanzu i Baselu. S obzirom na činjenicu onodobnog problema postojanja papa i protupapa te pojave različitih reformnih (ili heretičkih) pokreta – poput Husita, odluke ovih sabora nisu imale samo eklezijastičke nego i izravno političke posljedice jer je za provođenje tih odluka trebala izravna politička potpora svjetovnih vladara. Nadalje, jedno od bitnih pitanja rješavanih na tim koncilima bila je činjenica osmanske prijetnje europskom kontinentu gdje se Bizantsko Carstvo našlo među prvima na udaru, pa je u tom kontekstu ponovo pokrentuo pitanje pomirdbe između katoličke i pravoslavne Crkve, što je nužno imalo i stvarne političke implikacije. U svim tim turbulentnim zbivanjima i diplomatsko političkim igrama izranja lik jednog dominikanca o kojem u našoj i svjetskoj historiografiji nažalost nije puno pisano. Radi se o Ivanu Stojkoviću, vrhunskom teologu i diplomatu svoga vremena, čovjeku čiji je govor otvorio Koncil u Baselu, glavnom pregovaraču Crkve u husitskom pitanju i ključnoj osobi u pregovorima Katoličke Crkve s Bizantskim Carstvom. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Dubrovčaninu Ivanu Stojkoviću, a naš sugovornik je dr. sc. Robert Holjevac s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 5. prosinca 2019. na HR3.

Prva polovica 15. stoljeća u europskoj povijesti obilježena je dvama značajnim crkvenim saborima – u Konstanzu i Baselu. S obzirom na činjenicu onodobnog problema postojanja papa i protupapa te pojave različitih reformnih (ili heretičkih) pokreta – poput Husita, odluke ovih sabora nisu imale samo eklezijastičke nego i izravno političke posljedice jer je za provođenje tih odluka trebala izravna politička potpora svjetovnih vladara. Nadalje, jedno od bitnih pitanja rješavanih na tim koncilima bila je činjenica osmanske prijetnje europskom kontinentu gdje se Bizantsko Carstvo našlo među prvima na udaru, pa je u tom kontekstu ponovo pokrentuo pitanje pomirdbe između katoličke i pravoslavne Crkve, što je nužno imalo i stvarne političke implikacije. U svim tim turbulentnim zbivanjima i diplomatsko političkim igrama izranja lik jednog dominikanca o kojem u našoj i svjetskoj historiografiji nažalost nije puno pisano. Radi se o Ivanu Stojkoviću, vrhunskom teologu i diplomatu svoga vremena, čovjeku čiji je govor otvorio Koncil u Baselu, glavnom pregovaraču Crkve u husitskom pitanju i ključnoj osobi u pregovorima Katoličke Crkve s Bizantskim Carstvom. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Dubrovčaninu Ivanu Stojkoviću, a naš sugovornik je dr. sc. Robert Holjevac s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 28. studenog 2019. na HR3.

Kada se u razgovoru spomene mačevanje većini padaju na pamet vitezovi u sjajnim oklopima te viteški turniri s dvobojima mačevanja. Mač svakako nije najstarije, no bez sumnje je simbolički najvažnije od svih oružja. Od najstarijih primjera iz brončanog doba, mač je smatran podjednako oružjem, ali i umjetničkim djelom. Izrađivali su ga najvještiji obrtnici, od najskupljeg materijala i već iz razloga što je bio skup i dragocjen, upućivao je na istaknuti društveni položaj svojeg vlasnika. Mač nije poput ostalog oružja bio samo alat, već magični predmet koji utjelovljuje dušu, čast i plemenitost ratnika. Za srednjovjekovne kršćane ta magija postala je simbol božanskog, a križni oblik mača jasno je simbolizirao božji dar fizičke snage. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o povijesti mačevanja od drevne ratničke vještine do suvremenog olimpijskog sporta, a naša sugovornica je dr. sc. Ana Popovčić iz Hrvatskog olimpijskog odbora.

Epizoda je premijerno emitirana 14. studenog 2019. na HR3.

Hrvatska prošlost dugi je niz stoljeća usko vezana za prošlost zemalja krune Sv. Stjepana, a kada se tom krunom po prvi put u 15. stoljeću okitio jedan član plemićkog roda Habsburg započela je višestoljetna sveza hrvatskih povijesnih zemalja s Habsburškom Monarhijom. Ta veza je potrajala sve do početka 20. stoljeća – konkretno do samoga kraja Habsburške Monarhije 1918. godine. Iako bi se, zbog dugotrajnosti političke zajednice, očekivalo da je na razini likovne pojavnosti  obitelj Habsburgovaca ostavila traga u spomeničkoj baštini Hrvata, čini se da to ipak nije tako. Zapravo, zanimljiv je kuriozitet i kontroverzna činjenica da danas u Hrvatskoj usprkos više od četiri stoljeća zajedničke povijesti imamo tek nekolicinu javnih spomenika koji jasno i nedvosmisleno prikazuju nekog od članova obitelji Habsburgovaca. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o habsburškoj spomeničkoj baštini u Hrvatskoj, a naš sugovornik je prof. dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U studenom prije 30. godina pao je Berlinski zid, simbol podijeljene Njemačke i Hladnoga rata. Uglavnom betonska prepreka dugačka oko 160 km odvajala je zapadni od istočnog Berlina, zapadni liberalno-demokratski od istočnog socijalističkog svijeta kojim su vladali diktatorski komunistički režimi. Iako je vlast DDR-a propagirala da se radi o „antifašističkim obrambenim zidu“, svrha zida bila je onemogućiti bijeg stanovnika iz Istočne u Zapadnu Njemačku. Gotovo tri desetljeća ta je zid simbolizirao nemoć komunizma koji je silom sprječavao građane da ostanu u tom „crvenom carstvu slobode“. Dana 1. listopada 2019., u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu održana je konferencija povodom 30. obljetnice pada Berlinskog zida  pod nazivom „Pogled iz prošlosti u budućnost“, u organizaciji Zaklade Konrad-Adenauer i Centra za obnovu kulture iz Zagreba. Uz sudjelovanje povjesničara iz više zemalja, na konferenciji su govorili i veleposlanici Njemačke i Mađarske. U današnjoj emisiji poslušajte tko je sve i o čemu na konferenciji govorio.

Skautski ili izviđački pokret jedan je od razvijenijih i raširenijih svjetskih pokreta za djecu i mladež. To je dobrovoljni, nepolitični odgojni i obrazovni pokret otvoren za sve bez obzira na spol, podrijetlo, rasu ili vjeroispovijest, u skladu sa svrhom, načelima i metodom koji je osmislio Osnivač. Svrha izviđačkog tj. skautskog pokreta je doprinositi razvoju djece i mladih u postizanju njihovih punih tjelesnih, umnih, osjećajnih, društvenih i duhovnih potencijala kao odgovornih građana i kao članova njihove lokalne, nacionalne i međunarodne zajednice. Dan izviđača u Hrvatskoj obilježava se 19. svibnja kada je 1951. održan prvi tečaj za izviđačke voditelje u Pionirskom gradu (danas Grad mladih) u zagrebačkoj Granešini. Međutim izviđački pokret ima dublje korijene i početke skautizma možemo u Hrvatskoj pratiti gotovo od samih početaka skautskog pokreta u svijetu. Stoga danas o povijesti skautskog tj. izviđačkog pokreta između dva svjetska rata razgovaramo s dr. sc. Marinom Maninom s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 17. listopada 2019. na HR3.