Doba razvijenoga srednjega vijeka na prostoru Ugarsko-hrvatskog kraljevstva obilježeno je vladavinom dinastije Arpadovića. U našoj historiografiji vladavina Arpadovića često se kvalificira kao „strana“ i nedostatno zainteresirana za politički i društveni razvoj hrvatskih zemalja. Ipak pojedini vladari te dinastije nedvojbeno se ističu kao iznimno sposobni koji su kao takvi ostavili traga u hrvatskoj prošlosti. Jedan od njih bio je i Bela IV. kojega ponajviše pamtimo po njegovoj Zlatnoj buli izdanoj 1242. godine zagrebačkom Gradecu. U isto to vrijeme hrvatskim dijelom kraljevstva još od 1225. zapravo je upravljao njegov mlađi brat Koloman, koji – prema svemu sudeći – kao hrvatski herceg nije bio ništa manje sposoban vladar. Ipak, dok danas gotovo svaki osnovnoškolac zna za Belu, njegovog brata Kolomana malo tko se sjeća. U općoj historiografskoj literaturi još manje su poznati njegovi politički projekti i konkretni dosezi njegove vladavine, pri čemu Čazma i čazmanski kaptol iskaču kao mjesto posljednjeg počivališta ovog hrvatskog hercega. Stoga smo današnje Povijesne kontroverze posvetili upravo hercegu Kolomanu i njegovu odnosu prema Čazmi, a naš sugovornik je prof. dr. sc. emeritus Vladimir Goss, sa Sveučilišta u Rijeci.

Epizoda je premijerno emitirana 3. listopada 2019. na HR3.

Doba razvijenoga srednjega vijeka na prostoru Ugarsko-hrvatskog kraljevstva obilježeno je vladavinom dinastije Arpadovića. U našoj historiografiji vladavina Arpadovića često se kvalificira kao „strana“ i nedostatno zainteresirana za politički i društveni razvoj hrvatskih zemalja. Ipak pojedini vladari te dinastije nedvojbeno se ističu kao iznimno sposobni koji su kao takvi ostavili traga u hrvatskoj prošlosti. Jedan od njih bio je i Bela IV. kojega ponajviše pamtimo po njegovoj Zlatnoj buli izdanoj 1242. godine zagrebačkom Gradecu. U isto to vrijeme hrvatskim dijelom kraljevstva još od 1225. zapravo je upravljao njegov mlađi brat Koloman, koji – prema svemu sudeći – kao hrvatski herceg nije bio ništa manje sposoban vladar. Ipak, dok danas gotovo svaki osnovnoškolac zna za Belu, njegovog brata Kolomana malo tko se sjeća. U općoj historiografskoj literaturi još manje su poznati njegovi politički projekti i konkretni dosezi njegove vladavine, pri čemu Čazma i čazmanski kaptol iskaču kao mjesto posljednjeg počivališta ovog hrvatskog hercega. Stoga smo današnje Povijesne kontroverze posvetili upravo hercegu Kolomanu i njegovu odnosu prema Čazmi, a naš sugovornik je prof. dr. sc. emeritus Vladimir Goss, sa Sveučilišta u Rijeci.

Epizoda je premijerno emitirana 26. rujna 2019. na HR3.

Svetozar Rittig, katolički svećenik i političar, jedan je od najkontroverznijih svećenika u hrvatskoj povijesti. Nekadašnji pouzdanik biskupa J. J. Strossmayera, osobni tajnik nadbiskupa Antuna Bauera i predavač na Bogoslovnom fakultetu koji je vjenčao Antu Pavelića završio je kao pouzdanik jugoslavenskih komunista u čijoj je vladi bio čak i ministar. Zašto se pridružio partizanima, kako je uspijevao biti dijelom Crkve koja je bila najveći protivnik vlasti u kojoj je i sam sudjelovao? Kakav je bio njegov odnos prema Alojziju Stepincu, a kakav prema Josipu Brozu Titu? Je li znao za komunističke zločine i je li bio mason neka su od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Margaretom Matijević.

Epizoda je premijerno emitirana 27. lipnja 2019. na HR3.

Benediktinski kraljevski samostan Sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu tj. Rogovska opatija već od svog osnutka 1060. godine bila je jedna od najvažnijih redovničkih zajednica hrvatskog srednjeg vijeka, koja je već u 12. stoljeću doživjela znatne promjene jer nakon mletačkog razaranja Biograda 1125. godine, zajednica seli na obližnji otok Pašman pod imenom Sv. Kuzme i Damjana. Iza samostana ostao je jedan dokument neobično važan za poznavanje društvenoga razvoja Hrvatskoga Kraljevstva u drugoj polovici 11. stoljeća, a iako poznat unutar historiografskih krugova dugi niz godina nije bio dostojno historiografski i paleografski obrađen. Radi se o kartularu Rogovske opatije poznatijem pod nazivom Libellus Policorion, kojeg je u formi kodikološke i paleografske analize nedavno objavio naš današnji gost doc. dr. sc. Tomislav Galović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 20. lipnja 2019. na HR3.

U Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske, tijekom dva zastrašujuća dana početkom rujna 1941. godine živote je na najokrutniji način izgubilo dvije tisuće muškaraca, žena i djece. Taj teški zločin, u kojem su žrtve masakrirane poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame, počinili su njihovi susjedi. To je bezumlje bilo vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije toga ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. No, za razliku od široko rasprostranjenog gledišta po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta – sebe samoga, pretpostavljene “braće“ i onih koje se percipira kao “druge“. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Povijest ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. O ovoj sjajnoj knjizi, koja na primjeru jedne dubinski istražene mikro-povijesti otvara pitanja od globalnog značaja razgovaramo s njenim autorom dr. sc. Maxom Bergholzom.

Epizoda je premijerno emitirana 13. lipnja 2019. na HR3.

U Kulen-Vakufu, maloj ruralnoj zajednici na današnjoj granici između sjeverozapadne Bosne i Hrvatske, tijekom dva zastrašujuća dana početkom rujna 1941. godine živote je na najokrutniji način izgubilo dvije tisuće muškaraca, žena i djece. Taj teški zločin, u kojem su žrtve masakrirane poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame, počinili su njihovi susjedi. To je bezumlje bilo vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije toga ljeta. U knjizi Nasilje kao generativna sila Max Bergholz kazuje nam priču o naprasnom i zbunjujućem potonuću ove nekoć mirne multietničke zajednice u ekstremno nasilje. No, za razliku od široko rasprostranjenog gledišta po kojem nacionalizam vodi u nasilje, Bergholz otkriva kako prevrati koje izazove lokalno ubijanje stvaraju dramatično nove percepcije etniciteta – sebe samoga, pretpostavljene “braće“ i onih koje se percipira kao “druge“. Kao posljedica, to nasilje je stvorilo nove zajednice, nove oblike i konfiguracije moći te nove prakse nacionalizma. Povijest ove zajednice obilježila je ta neočekivana eksplozija lokalnog, od nekolicine ljudi počinjenog nasilja, koje je funkcioniralo kao generativna sila u transformiranju identiteta, odnosa i života mnogih. O ovoj sjajnoj knjizi, koja na primjeru jedne dubinski istražene mikro-povijesti otvara pitanja od globalnog značaja razgovaramo s njenim autorom dr. sc. Maxom Bergholzom.

Epizoda je premijerno emitirana 6. lipnja 2019. na HR3.

Najznačajnija arhivska ustanova Katoličke crkve nosi pomalo misteriozno ime „Tajni vatikanski arhiv“ – Archivio Segreto Vaticano. Postanak ovog arhiva može se pratiti od 4. stoljeća – kada se govori o scriniumu - ali njegovo utemeljenje svakako valja vezati uz godinu 1611. kada papa Pavao V. ujedinjavanjem nekoliko arhiva koji su bili u pojedinim vatikanskim uredima, te odvajanjem od Vatikanske knjižnice, zapravo stvorio ustanovu čiji su fondovi sve do 19. stoljeća ostali zatvoreni za širu javnost. Razlozi zatvorenosti Vatikanskog arhiva bili su raznoliki, no papa Lav XIII. ipak je 1881. dopustio otvaranje čitaonice u kojoj od tada brojni istraživači proučavaju povijest ne samo Vatikana nego cjelokupne Katoličke crkve. Jedna od njih je i naša današnja gošća, dr. sc. Jadranka Neralić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 30. svibnja 2019. na HR3.

Najznačajnija arhivska ustanova Katoličke crkve nosi pomalo misteriozno ime „Tajni vatikanski arhiv“ – Archivio Segreto Vaticano. Postanak ovog arhiva može se pratiti od 4. stoljeća – kada se govori o scriniumu - ali njegovo utemeljenje svakako valja vezati uz godinu 1611. kada papa Pavao V. ujedinjavanjem nekoliko arhiva koji su bili u pojedinim vatikanskim uredima, te odvajanjem od Vatikanske knjižnice, zapravo stvorio ustanovu čiji su fondovi sve do 19. stoljeća ostali zatvoreni za širu javnost. Razlozi zatvorenosti Vatikanskog arhiva bili su raznoliki, no papa Lav XIII. ipak je 1881. dopustio otvaranje čitaonice u kojoj od tada brojni istraživači proučavaju povijest ne samo Vatikana nego cjelokupne Katoličke crkve. Jedna od njih je i naša današnja gošća, dr. sc. Jadranka Neralić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 23. svibnja 2019. na HR3.

Socijalističko razdoblje razvoja Hrvatske i ostalih republika SFRJ u historiografiji posljednjih dvadesetak godina obrađuje se na različite načine, a radovi koji se objavljuju imaju često izrazito negativan ili pak izrazito pozitivan predznak. To vrijeme svakako je obilježeno izrazitom industrijalizacijom i urbanizacijom cjelokupnog prostora SFRJ, masovnim opismenjavanjem, ali jednako tako i represijom u javnom životu, disidentstvom pojedinih intelektualaca, kao i političkom i ekonomskom emigracijom. No ta slika političkog i gospodarskog života imala je i svoje naličje jer svakodnevni život nisu ispunjavale samo političke odluke i gospodarska gibanja; svakodnevica ljudi SFRJ velikim je dijelom bila je ispunjena i raznolikim kulturnim sadržajima koje možemo svesti pod nazivnik „popularna kultura“. No je li i taj segment svakodnevice naroda i narodnosti SFRJ bio instrumentaliziran i pod nadzorom „Velikog Brata“ – KPJ/SKJ, te u kojoj mjeri je razvoj popularne ili masovne kulture bio pod utjecajem kulturnih gibanja na tzv. „kapitalističkom“ Zapadu; na ova i druga slična pitanja potražit ćemo odgovor u razgovoru s našim današnjim gostom dr. sc. Zoranom Janjetovićem s Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda.

Epizoda je premijerno emitirana 9. svibnja 2019. na HR3.

Šume predstavljaju jedno od najvećih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske. Po očuvanosti i kvaliteti danas su naročito poznate slavonske šume hrasta lužnjaka. Slavonski je hrast lužnjak svoju svjetsku slavu stekao polovicom 19. stoljeća, tada pogotovo slavljen kao izvrstan materijal za bačvarske dužice u Francuskoj. Od tada drvna industrija postaje važan element slavonskog gospodarstva, a njen utjecaj vidljiv je u svim segmentima društva. No, slavonske šume imaju mnogo dulju povijest. One su svojevrsne strukture dugog trajanja koje su na razne načine uvjetovale čovjekov život u Slavoniji. Jednako tako čovjek je kroz povijest neprekidno djelovao na slavonske šume kroz brojne intervencije i svakodnevne prakse vezane uz šume. Kakva je onda povijest slavonskih šuma i na koji način su šume uvjetovale život ljudi u prošlosti upitali smo našeg današnjeg gosta dr. sc. Roberta Skenderovića zaposlenog u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest.

Epizoda je premijerno emitirana 25. travnja 2019. na HR3.