Zakonom o tehničkoj kulturi iz 1992. u RH dodjeljuje se Državna nagrada tehničke

kulture „Faust Vrančić“ pojedincima, udrugama i drugim pravnim osobama za

iznimna postignuća u djelatnosti tehničke kulture. Nagrada je dobila ime po

iznimnom hrvatskom humanistu, polihistoru i kozmopolitu koji se svojim

raznovrsnim opusom i specifičnim životnim putem ističe među hrvatskim

renesansnim misliocima. Njegov tehnički priručnik Machinae novae objavljen 1615.

godine u Veneciji jedno je od kapitalnih djela renesansne tehnike. Iako se o njegovu

djelovanju i radu dosta pisalo u našoj i svjetskoj javnosti, ipak su neka pitanja vezana

za njegove spoznaje i motive djelovanja i dalje prilična nepoznanica. Stoga danas u

Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Faustu Vrančiću, a naš sugovornik je dr. sc. Danko Zelić s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 5. ožujka 2020. na HR3.

Otok Krk stari su Rimljani u antičko doba prozvali „zlatnim otokom“ - Insula Aurea, prvenstveno zbog njegove ljepote i ugodne klime. Njegovo pak kulturološko i povijesno nasljeđe razlog je što ga mi danas smatramo i kolijevkom hrvatske kulture i pismenosti. Od Bašćanske ploče, hrvatskih glagoljaša, preko Krčkih knezova, pa sve do burnih događanja u 20. stoljeću, Krk je bio značajna lokacija hrvatske povijesti, a zahvaljujući djelatnosti Povijesnog društva otoka Krka, danas možemo reći da je to jedno od historiografski bolje obrađenih hrvatskih krajeva. O dragocjenoj povijesti otoka Krka, polustoljetnom Povijesnom društvu otoka Krka i njegovom Krčkom zborniku, ali i znanstvenicima koji su Krku posvetili svoja znanstvena istraživanja razgovaramo s dr. sc. Tomislavom Galovićem.

Epizoda je premijerno emitirana 27. veljače 2020. na HR3.

U svakom društvu obrazovanje jest i mora biti jedna od ključnih sastavnica koja društvo „vuče“ naprijed te na taj način osigurava stabilnu budućnost pojedine zajednice. Stoga svaka vlast svakako želi imati svojevrsnu kontrolu ili barem nadzor nad obrazovnim sustavom, a svaka promjena u sustavu obrazovanja nužno ima raznolike implikacije ne samo na taj sustav nego i na društvo u cjelini. Da je tome uistinu tako svjedočimo i sami posljednjih godina jer je nedavna reforma obrazovanja u formi nazvanoj Škola za život, izazvala brojne reakcije podrške i osporavanja. No ova reforma tek je jedna u nizu pokušaja usklađivanja sustava i sadržaja obrazovanja s realnim društvenim i gospodarskim potrebama. Takva je bila i reforma koju je u drugoj polovici 70ih godina 20. stoljeća pokrenuo onodobni ministar obrazovanja dr. Stipe Šuvar, a kojom se ukinulo dotadašnje gimnazijsko obrazovanje i uvelo tzv. usmjereno strukovno srednjoškolsko obrazovanje. I ova reforma je inicijalno izazvala brojne društvene reakcije i otpor kako od strane prosvjetnih djelatnika tako i sa strane roditelja. Stoga, kakve su posljedice ove tzv. Šuvarove reforme i zašto su onodobne vlasti uopće odlučile reformirati obrazovni sustav pitanja su na koja ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušati dati odgovor; a naša sugovornica je profesorica Vjera Brković s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. 

Epizoda je premijerno emitirana 20. veljače 2020. na HR3.

Bjelorusija je država o čijoj se sadašnjosti, a još manje o prošlosti, ne zna mnogo. Kad počinje bjeloruska povijest i državnost, koje je porijeklo imena Bjelorus(ija), kako je konstruiran bjeloruski identitet, kad je stvorena suvremena Bjelorusija, radi li se doista o diktaturi kako ju se često prikazuje u međunarodnoj javnosti, kakav je njezin povijesni i sadašnji politički odnos prema Rusiji, kakav je odnos Bjelorusije s Hrvatskom samo su neka od pitanja na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Zdravkom Zlodi.

Epizoda je premijerno emitirana 13. veljače 2020. na HR3.

Priču o otporu Ljudevita Posavskog ili donjopanonskog kneza Ljudevita znade svaki pučkoškolac. Mnoge se ulice u gradovima Hrvatske nazivaju upravo imenom ovog ranosrednjovjekovnog kneza. No, ako zagrebemo dublje od narodne predaje i površinskog poznavanja hrvatskog ranoga srednjega vijeka postaje jasno da je Ljudevit tek jedan od kneževa, velmoža i političkih subjekata koji su kreirali prošlu stvarnost Donje Panonije i Hrvatske tijekom 8. i 9. stoljeća. Posvemašnja rijetkost suvremenih pisanih vrela ne omogućuje dublju analizu i spoznaju o zbivanjima koja su obilježila završne faze doseljenja Hrvata na ove prostore. Stoga sva moguća druga vrela – poglavito arheološki artefakti – predstavljaju nezaobilazne izvore znanja o tim davnim vremenima i protagonistima koji su oblikovali prošlu stvarnost ovih prostora. U tom smislu relativno nedavni pronalazak grobnih ostataka tzv. Kneza iz Bojne s prve polovice 9. predstavlja veliko otkriće jer ukazuje na nedvojbenu kulturološku povezanost hrvatskog sjevera i juga u razdoblju kasnog 8. ranog 9. stoljeća, ali jednako tako otvara mogućnosti za nove interpretacije hrvatskoga ranoga srednjega vijeka. Važnost ovih nalaza potvrđuje i izložba „Knez iz Bojne“ organizirana u travnju 2019. u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama o važnosti ovog arheološkog nalaza razgovaramo s dr. sc. Marijanom Krmpotić s Hrvatskog restauratorskog zavoda.Epizoda je premijerno emitirana 6. veljače 2020. na HR3.

Tema naše današnje emisije je Međunarodni kulturno-povijesni simpozij „Mogersdorf“ koji se od 1969. održava u tom malom austrijskom gradu i koji okuplja povjesničare i druge znanstvenike iz Austrije, Mađarske, Hrvatske i Slovenije. Punih pola stoljeća tradicije pravo je vrijeme da se osvrnemo na njegov dosadašnji rad. O kakvom se simpoziju radi, kada mu se Hrvatska priključuje, o kakvim temama se na njemu raspravlja i koliki je značaj simpozija bio nekad, a kakav je danas neka su od pitanja o kojima ćemo razgovarati s dr. sc. Ivicom Šuteom dobitnikom počasne povelje općine Mogersdorf za osobite zasluge i rad u Organizacijskom odboru Međunarodnog kulturno-povijesnog simpozija „Mogersdorf“.

Epizoda je premijerno emitirana 30. siječnja 2020. na HR3.

U svakoj historiografiji postoje teme kojima se profesionalni povjesničari nerado bave bilo zbog činjenice nedostatka relevantne izvorne građe bilo zbog nekih drugih (prozaičnijih) razloga poput tzv. „političke korektnosti“ ili pak želje da se nekoga nepotrebno ne povrijedi ili uznemiri. Upravo takva tema je i pitanje od kada i zašto se stanovništvo slovenske Bele Krajine u ranom novom vijeku samooznačavalo Hrvatima, te je svoj jezik nazivalo hrvatskim. Taj podatak još u 17. stoljeću bio je poznat polihistoru Janezu Vajkardu Valvasoru, no donedavno nitko od modernih hrvatskih ili slovenskih povjesničara nije se podrobnije pozabavio ovom problematikom. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o nedovršenoj kroatizaciji dijelova istočne Slovenije, a naš sugovornik je prof. dr. sc. Boris Golec iz Povijesnog instituta Znanstveno-istraživačkog centra Milko Kos Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Epizoda je premijerno emitirana 23. siječnja 2020. na HR3.

Zločin koji se u proljeće 1940. godine dogodio u šumama u blizini grada Katyna, nedaleko Smolenska gdje se nalazilo i odmaralište sovjetskog Ministarstva unutrašnjih poslova, još uvijek predstavlja kamen smutnje u poljsko-ruskim odnosima. Zločin nad više desetaka tisuća časnika poljske vojske, policajaca i intelektualaca zarobljenih tijekom nacističko-sovjetske okupacije i podjele Poljske 1939. duge tri godine bio je skrivan od šire javnosti. No kada je 1943. otkriven postao je predmetom nacističke propagande u borbi protiv Sovjetskog Saveza budući da su donedavni saveznici u to vrijeme postali neprijatelji, a nacistički Treći Reich okupirao je dijelove Sovjetskog Saveza. Strahotnost ovog zločina uznemirila je onodobnu javnost te je u travnju 1943. formiran Međunarodni liječnički odbor da ispita okolnosti smrti katynskih žrtava. Jedan od članova tog odbora bio je i hrvatski patolog svjetskog glasa dr. Eduard Miloslavić. Sovjetska strana sve do 1990. uporno je negirala bilo kakvu svezu s masovnim ubojstvima poljskih časnika u Katynskoj šumi, a zločin u Katynskoj šumi i danas predstavlja svojevrsnu kontroverzu. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o zločinu u Katynu i ulozi dr. Miloslavića u razotkrivanju tog zločina, a naš sugovornik je dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 16. siječnja 2020. na HR3.

Zločin koji se u proljeće 1940. godine dogodio u šumama u blizini grada Katyna, nedaleko Smolenska gdje se nalazilo i odmaralište sovjetskog Ministarstva unutrašnjih poslova, još uvijek predstavlja kamen smutnje u poljsko-ruskim odnosima. Zločin nad više desetaka tisuća časnika poljske vojske, policajaca i intelektualaca zarobljenih tijekom nacističko-sovjetske okupacije i podjele Poljske 1939. duge tri godine bio je skrivan od šire javnosti. No kada je 1943. otkriven postao je predmetom nacističke propagande u borbi protiv Sovjetskog Saveza budući da su donedavni saveznici u to vrijeme postali neprijatelji, a nacistički Treći Reich okupirao je dijelove Sovjetskog Saveza. Strahotnost ovog zločina uznemirila je onodobnu javnost te je u travnju 1943. formiran Međunarodni liječnički odbor da ispita okolnosti smrti katynskih žrtava. Jedan od članova tog odbora bio je i hrvatski patolog svjetskog glasa dr. Eduard Miloslavić. Sovjetska strana sve do 1990. uporno je negirala bilo kakvu svezu s masovnim ubojstvima poljskih časnika u Katynskoj šumi, a zločin u Katynskoj šumi i danas predstavlja svojevrsnu kontroverzu. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o zločinu u Katynu i ulozi dr. Miloslavića u razotkrivanju tog zločina, a naš sugovornik je dr. sc. Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Epizoda je premijerno emitirana 9. siječnja 2020. na HR3.

Kako se islam s pojavom Osmanlija naglo pojavio na hrvatskom tlu, isto je tako naglo i nestao s povlačenjem Osmanlija. U modernome dobu islamska će se zajednica u Hrvatskoj početi stvarati tek u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Godine 1916., Sabor Kraljevina Hrvatske i Slavonije priznao je islam i dao mu status religije ravnopravne svim drugim religijama tadašnje banske Hrvatske. U vrijeme NDH, ustaški je režim posvećivao veliku pozornost islamskoj zajednici, a kakav joj je bio položaj i razvoj nakon Drugoga svjetskog rata, razgovaramo s dr. sc. Vlatkom Dugački, jednom od autorica knjige Islamska zajednica u Sisku 1967.–2017. – 50 godina kontinuiteta misije. U emisiji će se izjavom javiti i dr. sc. Zlatko Hasanbegović.

Epizoda je premijerno emitirana 2. siječnja 2020. na HR3.