Najvažniji automobilski sajam ove godine trenutno se održava u Pekingu. Kina je daleko najveće tržište automobila na svijetu. Osobito njemački proizvođači tamo dobro zarađuju. Volkswagen primjerice svaki drugi automobil u međuvremenu prodaje u Kini, a prodaja raste. U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je rast od gotovo sedam posto. Za razliku od Europe ili SAD-a, u Kini skandal s manipulacijom ispušnih plinova nije tema. Kineze ionako ne zanimaju dizel-automobili nego najnovija tehnika i snažni motori.

Ratovi ostavljaju rane koje desetljećima i generacijama ne uspijevaju zacijeliti. U raznim oblicima, na raznim razinama - od nacionalno-kolektivne do intimno-privatne. Stoga je stav: pustimo prošlost da miruje zapravo samo zavaravanje, bježanje od zadaća koje nas kad-tad sustignu - u raznim oblicima i na raznim razinama. Jedan čovjek na jugu Francuske duboko je uvjeren u to i čini sve kako prošlost ne bi ostala pokopana. Iskapajući tragove Drugog svjetskog rata ne otkriva samo povijesne spomenike, već i prisiljava svoje sumještane da se suoče s ulogom svojih očeva i djedova u ratu istovremeno liječeći traume iz vlastitog djetinjstva.

Tjednima su stotine tisuća Ukrajinaca prosvjedovale na kijevskom trgu Majdanu. Uglavnom mirno. U "revoluciji dostojanstva", kako danas u Ukrajini zovu pobunu naroda koja je počela krajem 2013., a rasplamsala se početkom 2014. svrgnuta je vlada Viktora Janukoviča. U obračunima između snaga sigurnosti i prosvjednika zadnjih dana revolucije, sredinom veljače 2014., život je izgubilo preko 100 ljudi. Za eskalaciju prosvjeda do danas se međusobno okrivljuju obje strane. Krivci se, međutim, očito traže samo još na jednoj. A istražitelji su, zahvaljujući jednom ključnom otkriću, napravili veliki korak u rasvjetljavanju događaja sudbonosnih za čitavu naciju i tragičnih za mnoge obitelji.

Černobil je simbol ultimativne nuklearne katastrofe. Prije 30 godina dogodila se eksplozija u jednom od četiri reaktora "Memorijalne elektrane Vladimir Iljič Lenjin" na ukrajinsko-bjeloruskoj granici koja je promijenila život jednog dijela Europe i žestoko uzdrmala cijeli kontinent. Radioaktivni oblak je prekrio područje veličine Njemačke i to najvećim dijelom na teritoriju Bjelorusije. Tisuće ljudi su pod njim oboljele od raka, veliki broj njih je od posljedica radioaktivnog zračenja već preminuo. Ali krakovi černobilske nemani su dugi. Od posljedica će očito morati strahovati još mnogi naraštaji.

Brodovi NATO-saveza nadgledaju morski tjesnac između Grčke i Turske kako bi pomogli u suzbijanju ilegalne migracije. Reporterka DW-a Anja Köhler izvještava s palube jednog koji je pod njemačkim zapovjedništvom.

Berlin nije samo njemački glavni grad, nego je i glavni grad novih vrsta piva. Proizvodnja takozvanoga craft-piva doživljava se kao pivovarska umjetnost. U međuvremenu u Berlinu ima na stotine malih pivovara koje ne zanima ni tradicionalni način proizvodnje ni njemački propis o čistoći piva (da se pivo smije sastojati samo od hmelja, slada, kvasca i vode). Oni iskušavaju nove recepte i imaju sve više kupaca.

U Poljskoj se nalazi najveća privatna zbirka predmeta izrađenih od jantara na svijetu. U njoj je na tisuće radova, a sve ih je izradio sam vlasnik Lucjan Myrta. Procjenjuje se da je zbirka vrijedna 40 milijuna eura, i mada su ju već htjeli otkupiti i bogati Rusi i Kinezi, vlasnik Myrta ne razmišlja o prodaji. Jer on svoja djela stvara u znak sjećanja na svoju prerano preminulu kćer.

Kada pomislimo na Norvešku odmah nam padaju na pamet netaknuta priroda, veličanstveni fjordovi, impozantni glečeri... No ta idila sada je u opasnosti zbog želje za brzim profitom. Naime, u jednom fjordu se planira vađenje rijetke rude, a otpad bi trebao završavati u moru. Stanovnici su zabrinuti za svoju budućnost jer žive od turizma i ribarenja.

Više od tisuću silovanja, sustavni kriminal lokalnih bandi, život u strahu - dimenzije skandala koji već neko vrijeme potresa Roterham na sjeveru Engleske jednostavno su nevjerojatne. Roterham je postao simbol za organizirano seksualno izrabljivanje djece i mladih. I to sve pred očima vlasti. 16 godina su socijalne službe i građani šutke gledali što se događa i ništa nisu poduzeli.

Strah od samoubilačkih napada, loša gospodarska situacija i nedostatak perspektive tjeraju desetke tisuća Afganistanaca da napuste svoju domovinu i upute se prema Zapadu. Oni su, nakon Sirijaca, druga najveća izbjeglička skupina u Europi. Ali ni ovdje ih ne čeka blistava perspektiva. Mnogi se zbog toga, ali i zbog subvencije njemačke vlade u obliku 700 eura gotovine za "prvu pomoć" i plaćeni let dobrovoljno vraćaju u domovinu. Mi smo se sastali s jednim mladim Afganistancem koji se odlučio na taj korak.