Zaviri ispod površine

"Razumemo da Vlada Srbije u određenom smislu zavisi od Ruske Federacije i da zbog toga ima problem da uvede sankcije Kremlju, ali ćemo raditi na tome da u budućim pregovorima bar postepeno Srbija uvede neke sankcije koje ne bi u tolikoj meri uticale na život ljudi u Srbiji."

Ovo je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao Fyodor Venislavsky, predstavnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u parlamentu Ukrajine i član odbora Vrhovne vlade za nacionalnu bezbednost i odbranu.

U 'Između redova' slušajte razgovor sa ukrajinskim parlamentarcem o uvođenju sankcija Rusiji, o tome koliko je jak ruski uticaj na Balkanu, ali i o povećanom broju ruskih diplomata u Srbiji.

Na listama čekanja za različite operacije i preglede krajem aprila 2023. u Srbiji je bilo preko 75 hiljada ljudi. Broj pacijenata na listama rastao je iz dana u dan. Zašto? U ovoj epizodi ZIP-a gledamo ispod površine listi čekanja u Srbiji, ali razgovaramo i sa kolegama na Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme. U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada. Nakon gotovo vijek i po, postavljamo pitanje - što je nama danas Prvi maj?

U samo mjesec dana u Republici Srpskoj su u javni diskurs dospjeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode pod strane agente, moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, te zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasadom Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH. Zbog čega predsjednik RS-a Milorad Dodik sada povlači ove poteze i šta kroz njih želi da uradi? Slušajte u ZIP podcastu u kojem Lejli Omeragić Ćatić odgovore na ova pitanja daje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu. Saradnik na podcastu Milorad Milojević.

Da li u svijetu raste rizik od nuklearne eskalacije? Znamo li kada će rat u Ukrajini završiti i zašto Stephen Wertheim, analitičar i profesor Univerziteta Yale smatra da raste rizik od trećeg svjetskog rata. Saznajte sve u podcastu 'Između redova' u kojem je Dragan Štavljanin razgovarao sa Wertheimom, koji je i autor knjige Tomorrow, the World: The Birth of U.S. Global Supremacy, a kojeg je magazin Prospect stavio na listu 50 vodećih mislilaca svijeta u vrijeme COVID-19.

Da li odgajamo mlade koji će biti posmatrači ili akteri promjena? Da li su "eho sobe" nadglasale dijalog u javnom prostoru? To su neka od pitanja koja u Budvi postavljamo u razgovoru sa mladim debaterima o kulturi dijaloga, kao kamenu temeljcu demokratije i promjena.

Rezervacija mesecima unapred i pune sale – tako u Beogradu izgleda odlazak na premijerne predstave sezone. A van glavnog grada, kragujevačko pozorište, najstarije u Srbiji, decenijama čeka novu zgradu. Grad Bor nema pozorišni ansambl, a subotički glumci 16 godina čekaju da se usele u novu zgradu.

Dok država obećava ulaganja, glumci upozoravaju da skromna izdvajanja za kulturu, koja su manja od jednog procenta budžeta Srbije, jedva pokrivaju minimum troškova pozorišta.

Jedna od najvećih lekcija neuspelog iračkog rata iz 2003. jeste da nije moguće oružjem nametnuti demokratiju drugoj zemlji, što su pokušali američki neokonzervativci, kaže Paul Pillar, profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu.

On je u vreme američke invazije bio nacionalni obaveštajni oficir za Bliski istok i južnu Aziju, a kao mladi vojnik učestvovao je u ratu u Vijetnamu.

Prijavi nasilje, bježi od nasilnika u sigurnu kuću, započni proces, osamostali se. Sve ovo žene čuju kada govorimo o nasilju kroz koje neke od njih prolaze. Ali, gdje početi? Kako prijaviti? Kome se obratiti? I kako dobiti podršku? Lejla Omeragić Ćatić pokušala je da prođe kroz ova pitanja u ZIP podcastu sa Melihom Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, Slađanom Milovanović iz Fondacije Lara, Ajnom Jusić iz udruženja Zaboravljena djeca rata i drugima.

"Zoran Đinđić nije plivao niz nego uz vodu. Dakle, nije bio konformista" kaže u specijalnom izdanju podcasta Između redova doktorca Dunja Melčić, filozofkinja iz Frankfurta. "Za mene je šok da njegovo političko ubistvo u Srbiji nije šok. Da se ne priča do dan danas o tom stravičnom činu," ističe Melčić dodajući da je bilo najvažnije da se nađu nalogodavci. "A oni, nažalost, nisu otkriveni do danas", dodaje Mečić.