
Sign up to save your podcasts
Or


🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/
Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast
U zimu 1649. Engleska je izvela svog kralja na stratište i time presekla lanac koji je vekovima povezivao vlast, tradiciju i božanski autoritet. Čarls I osuđen je i pogubljen javno, hladno i proceduralno. Sečivo je palo, a sa njim i ideja da je kruna nedodirljiva. U tom trenutku Engleska je ostala bez kralja, ukinula monarhiju, nije imala ustav. Pitanje više nije bilo ko sedi na prestolu. Pitanje je bilo da li presto uopšte postoji.
Nakon građanskog rata ostao je da vlada samo Krnji parlament (Rump Parliament) čiji je legitimitet bio upitan, jer je poticao iz tradicije koja je prekinuta proglašenjem Komonvelta. Parlament je vekovima postojao uz kralja, a ne umesto njega.
U zemlji u kojoj je vlast vekovima dolazila "odozgo“, kroz kralja kao pomazanika Božjeg, sada se traži novi izvor suvereniteta.
Odakle dolazi vlast ako ne dolazi od Boga kroz kralja?
U središtu tog vtektonskog poremećaja našao se, a i odlično snašao Oliver Kromvel, puritanac, vojskovođa, čovek snažne religiozne svesti i političkog instinkta. Kada parlament pokaže slabost i neodlučnost, Kromvel ga 1653. raspušta silom. Ubrzo nastaje prvi pisani ustavni dokument Engleske Instrument of Government i uspostavlja se Protektorat.
Engleska formalno ostaje republika, ali Kromvel kao Lord Protektor u rukama drži koncentrisanu vlast kakva je po mnogo čemu podsećala na monarhiju bez krune. Odbija titulu kralja, ali prihvata ceremonijal, rezidenciju i političku strukturu koja nosi težinu gotovo suverene vlasti.
Evropa ovaj čin posmatra kao zločin. Pogubljenje kralja doživljava se kao svetogrđe, kao opasna poruka svim dinastijama. Engleska postaje izolovan slučaj, laboratorija u kojoj se ispituje da li se vlast može graditi bez svetog autoriteta.
Uz Nikolu Đukića i Ivana Drljaču danas pratimo Englesku republiku kao politički eksperiment bez presedana: državu bez kralja, vlast bez tradicije, poredak koji traži novi izvor legitimnosti. Kroz lik Olivera Kromvela otvaramo pitanje da li je Protektorat bio revolucionarni iskorak ili oblik lične vlasti u novom ruhu. Posmatramo kako ideja suvereniteta prelazi put od božanskog prava do političke konstrukcije i kako se kratki republikanski period, iako neuspešan u institucionalnom smislu, pokazao presudnim za kasniji razvoj ograničene i ustavne monarhije.
Engleska republika trajala je jedva jedanaest godina. Ali pitanje koje je otvorila - odakle dolazi vlast - ostalo je trajno.
By PodMedia5
1717 ratings
🛍️ HistoryCast prodavnica na internetu👉 https://podmedia.rs/historycast/
Podržite nas i na Patreonu ➡️ https://www.patreon.com/c/HistoryCast
U zimu 1649. Engleska je izvela svog kralja na stratište i time presekla lanac koji je vekovima povezivao vlast, tradiciju i božanski autoritet. Čarls I osuđen je i pogubljen javno, hladno i proceduralno. Sečivo je palo, a sa njim i ideja da je kruna nedodirljiva. U tom trenutku Engleska je ostala bez kralja, ukinula monarhiju, nije imala ustav. Pitanje više nije bilo ko sedi na prestolu. Pitanje je bilo da li presto uopšte postoji.
Nakon građanskog rata ostao je da vlada samo Krnji parlament (Rump Parliament) čiji je legitimitet bio upitan, jer je poticao iz tradicije koja je prekinuta proglašenjem Komonvelta. Parlament je vekovima postojao uz kralja, a ne umesto njega.
U zemlji u kojoj je vlast vekovima dolazila "odozgo“, kroz kralja kao pomazanika Božjeg, sada se traži novi izvor suvereniteta.
Odakle dolazi vlast ako ne dolazi od Boga kroz kralja?
U središtu tog vtektonskog poremećaja našao se, a i odlično snašao Oliver Kromvel, puritanac, vojskovođa, čovek snažne religiozne svesti i političkog instinkta. Kada parlament pokaže slabost i neodlučnost, Kromvel ga 1653. raspušta silom. Ubrzo nastaje prvi pisani ustavni dokument Engleske Instrument of Government i uspostavlja se Protektorat.
Engleska formalno ostaje republika, ali Kromvel kao Lord Protektor u rukama drži koncentrisanu vlast kakva je po mnogo čemu podsećala na monarhiju bez krune. Odbija titulu kralja, ali prihvata ceremonijal, rezidenciju i političku strukturu koja nosi težinu gotovo suverene vlasti.
Evropa ovaj čin posmatra kao zločin. Pogubljenje kralja doživljava se kao svetogrđe, kao opasna poruka svim dinastijama. Engleska postaje izolovan slučaj, laboratorija u kojoj se ispituje da li se vlast može graditi bez svetog autoriteta.
Uz Nikolu Đukića i Ivana Drljaču danas pratimo Englesku republiku kao politički eksperiment bez presedana: državu bez kralja, vlast bez tradicije, poredak koji traži novi izvor legitimnosti. Kroz lik Olivera Kromvela otvaramo pitanje da li je Protektorat bio revolucionarni iskorak ili oblik lične vlasti u novom ruhu. Posmatramo kako ideja suvereniteta prelazi put od božanskog prava do političke konstrukcije i kako se kratki republikanski period, iako neuspešan u institucionalnom smislu, pokazao presudnim za kasniji razvoj ograničene i ustavne monarhije.
Engleska republika trajala je jedva jedanaest godina. Ali pitanje koje je otvorila - odakle dolazi vlast - ostalo je trajno.

4,806 Listeners

6 Listeners

3,360 Listeners

24 Listeners

16 Listeners

18 Listeners

1 Listeners

18 Listeners

12 Listeners

7 Listeners

11 Listeners

3 Listeners

10 Listeners

18 Listeners

1 Listeners