Twainov je tekst cinični monolog suludog belgijskog kralja Leopolda II. Kao takav nadahnuo je prevoditelja i redatelja Petra Vujačića, da tom cinizmu pridruži za ovu priliku dopisani tekst. Zadatka se poduhvatio povjesničar Dario Špelić koji Twainovom tekstu kontrapunktira apokrifni dokument - pismo istog kralja svojem rođaku. Zahvaljujući ovoj intervenciji saznajemo priču o nastanku Konga i kako ga je dotična Visost u igri sa europskim silama i, naravno, Amerikancima, uspjela zadobiti kao isključivo vlastiti posjed, neku vrst vrta, koji Leopold II može iskorištavati kako hoće.

No, Mark Twain i Dario Špelić nisu imali namjeru pokazati nam samo patologiju kolonizatorske ideje, već i posljedice iste, a one su u Kongu pod belgijskim kraljem bile stravične, pune progona, spaljivanja, sakaćenja, ubijanja, pa čak kanibalizma, jednom riječju - genocida.

Njegova pak Visost počinje svoj monolog i pisanje pisma zbog strašne "nepravde" koja mu se nanosi, a to je osnivanje komisije i prijetnje haškim sudom zbog zlodjela iza kojih stoji.