Američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić komentira odnos Trumpa prema Vladimiru Putinu koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju.

"Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.

Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.

„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:

• Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?
• Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?
• Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?
• Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?
• Što znači odluka njemačkog kancelara Friedrich Merz o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je Bidenova administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?
• Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?
• Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?

Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.

U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”

Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer Ehud Olmert izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”