Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera Andreja Plenkovića izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica Dora Kršul komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade. "Gledali  smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje  upravo toj politici."

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:

• Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?
• Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?
• Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?
• Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?

Veza HDZ-a i Sveučilišta 

"Bilo je još takvih slučajeva  u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor Dragan Ljutić, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio nazavršnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.

Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".

Popunili samo 60 posto kvota

"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto.

"Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o mučnom slučaju docenta na osječkoj Akademiji Domagoja Mrkonjića koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.