Teorije zavjera ne shvaćaju se dovoljno ozbiljno, tvrdi Nebojša Blanuša, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji kaže da su one ozbiljan fenomen kojim se trebamo baviti.  "Umjesto da patologiziramo pojedince ili skupine, da kažemo ti ljudi su ludi, mi bismo trebali isčitavati teorije zavjera kao određene simptome širih društvenih problema", objašnjava Blanuša.

ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP241:

• Koje su najčešće i najdestruktivnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru? Što hrani teoriju o "velikoj zamjeni stanovništva"?
• Zašto smatrate da je potrebno proučavati ne samo netočne teorije zavjera, već i one koje su točne i opravdane?
• Ako je točno da se iz teorija zavjera može vidjeti gdje leži demokratski deficit, gdje postoji društvena nepravda i tlo za potencijalne sukobe i nasilje, što nam pokazuju najpopularnije teorije zavjera u hrvatskom prostoru?
• Istraživanja pokazuju da dvije trećine hrvatskih građana pretvorbu i privatizaciju doživljavaju kao "rezultat sprege mafije i državnih struktura". Je li to opravdana ili neopravdana teorija zavjere, ili je možda simptom masovnog doživljaja politički proizvedene ekonomske nepravde?
• Druga skupina teorija odnosi se na vanjske i unutarnje neprijatelje Hrvatske, osobito teoriju. Tko su, prema ovim teorijama, najopasniji neprijatelji Hrvatske?
• Osim teorije o velikoj zamjeni stanovništva, u Hrvatskoj rastu i teorije o "velikom resetu svijeta" i doživljaj da građanima "neke nepoznate političke snage otimaju domovinu". Što ove teorije govore o stanju hrvatskog društva?
• Tko su u Hrvatskoj "poduzetnici zavjere" – ljudi koji kapitaliziraju na teorijama zavjere stvaranjem sadržaja koji pojačava sumnje u problematične događaje?