Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.

U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:

• Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?
• Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?
• Treba li nam više turista ili bolja strategija?
• Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?
• Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?

Jesmo li postali preskupi?

"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.

Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska."

"Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.

Apartmanizacija narušila kvalitetu

Iako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.

ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".