Send us a text

Sve napreduje - tehnologija, nauka, pa i medicina, ali nekako ljudi sve bolesniji. Čini se da nešto nije u redu - dijagnoze ili terapije. Šta to nije u redu, reći će nam fizikalni terapeut Aleksandar Miketa u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu.

Aleksandar, rođeni banjolučanin, živi i radi u Rijeci gdje, zajedno sa suprugom, vodi Centar za promicanje zdravlja Miketa koji se primarno bavi rehabilitacijom, terapijom i treninzima. Upravo je on jedan od najvećih zagovarača da fizikalna i kineziterapija ne smiju biti odvojene ili posvađane.

Živimo duže, ali kakvim životom? Bolesniji smo, neispunjeniji, imamo hrpu tableta protiv bolova, a bolesti sve više, sve više dijeta i zdravije hrane, a mi sve deblji - nešto ne valja.

Gdje pravimo greške, ko treba vježbati, a ko ne? Zašto forsiramo djecu, a ne penzionere? Trebamo li sa 14 godina već biti profesionalci u nekom sportu, a život da nam stane sa odlaskom u penziju?

Koje su to dvije najjeftinije tablete? Vrijedimo li više ako smo bolesni?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U kontru sa Draganom Markovinom dolazi nam Arma Tanović Branković, profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti i prorektorica Univerziteta u Sarajevu.

Govorila je o svom angažmanu i glumačkom radu s mladim ljudima, o tome kako usklađuje sve obaveze i nedostaje li joj gluma.

Saznaćemo i kako je izgledalo snimanje serije "Znam kako dišeš" i o njenoj ulozi u toj seriji, koji su motivi mladih u Sarajevu koji upisuju studij glume i uspijevaju li živjeti od profesije.

Arma je pričala i o svojim naučnim putovanjima, o iskustvima u Francuskoj i Portugalu te o ideji Sarajeva kao univerzitetskog grada. Riječi je bilo i o njenom scenariju za snimanje serije o Sarajevu, o velikoj godišnjici Univerziteta i problemima u kojima se nalaze.

Nezaobilazna tema je bio i podcast kojeg je Arma vodila na Radio Sarajevu, njeno iskustvo u hraniteljstvu te o bolesti kćerke i razlozima zbog kojih drugačije gleda na život nakon svega.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Poslije djetinjstva u Mirkovcima, gimnazijskih i studentskih dana u Zagrebu, nezavršene filozofije, pokušaja “upadanja” na glumu, velikog uspjeha u stand up komediji, došao je red i na dolazak u naš studio. Mladi komičar Goran Vinčić Vinča, tačnije najmlađi komičar koji je rasprodao koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu i koji, svojom predstavom “Reci mi da se šališ”, razvlači osmijehe publici širom regiona i Evrope, gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
 
Vinča nam je ispričao kako je bilo odrastati u kući punoj djece, o roditeljstvu i njegovim najvećim ljubavima - glumi i supruzi Miroslavi koju je osvojio u kostimu Batmana i postao vječiti superheroj.
 
Našeg voditelja je, naravno, zanimalo može li se živjeti od stand up-a.
 - Znaš kako Louis C. K. kaže: “30 godina se bavim ovim poslom - pet godina ide super, ovih 25 je bilo za… neku stvar.”. Okej, zadnjih par godina stvarno dobro ide, ali ide i život, idu neplanirane stvari, nije to baš tako… Meni je super, nemam se šta žaliti, ali sve vrijeme pokušavam ići negdje više, dalje, na veći nivo dizati cijelu stvar. Ambicija gura čovjeka i pojede čovjeka. Konstantno sam nezadovoljan. Nezadovoljan sam sobom i svojom karijerom. Zaista sam nezadovoljan, ali to me gura. Sreća je sekunda, dvije, koliko sreća može uopšte trajati, ali pokušavam uspostaviti neki balans sa samim sobom i reći “Dobro, brate!”. Ponekad se okrenem da vidim šta je sve bilo, šta sam sve napravio i kao, okej.  Kažu mi da sam seljačina, da imam prizeman humor, a jedan kolega mi je rekao da imam sindrom Aleksandre Prijović, ne znam šta to znači - kazao je Vinča.

Je li život postao u moru ili od ljubavi? Kako je Vinča uspio ubijediti Laku da je ipak religiozan, a da toga nije ni svjestan? Kako je Laka uspio ubijediti Vinču da je dobar čovjek, iako se ne smatra takvim? 
 
O licemjerstvu, vaspitanju  i o tome kako ga je jedan neuspjeh naveo da postane jedan od najboljih stand up komičara na ovim prostorima, između ostalog, razgovaraju Vinča i Laka u novoj epizodi podcasta Opet Laka 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Marko Babić, arhitekta i pisac, za mnoge, simbol borbe, nade, snage i inspiracije. Za Tinu Biloglav, Marko je bio ljubav njenog života, partner, otac njihove djece, Tonke i Luce, i neko ko je nesebično vjerovao u mogućnost da iz svakog gubitka izvuče nešto pozitivno. 

Kako je nositi se sa gubitkom voljenog čovjeka, partnera, oca?

U novoj Oslobođenoj razgovaramo s Tinom Biloglav koja se morala suočiti s gubitkom, ali koja je kroz gubitak voljenog partnera, naučila kako da se nosi s tugom i kako da da sebi prostor za bol. Govorimo o procesu tugovanja, ali i o tome kako, unatoč što život nameće teške situacije, snaga žene u krizama ne znači samo biti jaka, već i dopustiti sebi da osjetiš, oporaviš se i naučiš iz svega što se dogodilo.

- Marko je često govorio da sam njegova stijena, a sada, kroz sve što sam prošla, moram priznati da sam stvarno bila prisiljena postati ta stijena, ne samo za njega, već i za našu djecu. Kad se dogodi smrt voljene osobe, moraš zbog njih biti jak. U početku, nosi te adrenalin - želiš zaštititi djecu, ispuniti im želje, pružiti im normalnost, sve ono što su oni očekivali. Iako sam možda potisnula svoje emocije da bih ih zaštitila, shvatila sam da ne mogu zauvijek bježati. Tri mjeseca nakon Markove smrti, svaku noć sam bila budna, sanjala ga kako umire, kaže Tina. 

Ipak, svaka Tinina riječ odražava snagu, ljubav i odlučnost da nastavi širenje pozitivnog utjecaja na ljude, čak i nakon Markove smrti.

- Kada se ta smrt dogodila, nisam željela da sve stane. Htjela sam da i dalje nastavi dobro djelovati na ljude. Osjećam kao da je dio njega još uvijek tu. To sam osjetila odmah, već u tom prvom tjednu. Taj prvi tjedan sam napravila nevjerojatne stvari.  Organizacija sprovoda, snaga koju sam tada osjetila - bila je nevjerojatna. Da mi je neko prije dvije godine rekao da ću pričati pred kamerama, opuštena kao sada, ne bih mu vjerovala. On je bio nešto posebno. Doslovno osjećam kao da on živi kroz mene i to mi je lijepo. Neću dopustiti da rak odnese dva života, ako oboje možemo živjeti kroz mene, naglašava Tina.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Gost 44. epizode podcasta (IN)Direkt je bivši bosanskohercegovački reprezentativac i fudbalski putnik s bogatim međunarodnim iskustvom - Darko Maletić.
Svoju fudbalsku priču započeo je u matičnom Borcu iz Banje Luke, gdje je već kao mladi igrač skrenuo pažnju na sebe. Njegova karijera potom ga vodi u inostranstvo, pa tako nastupa za bečki Rapid, slovensko Celje te ruske klubove Zenit Sankt Peterburg i Šinnik Jaroslavl. Oprobao se i u Rumuniji (Vaslui) odakle odlazi u velikana, beogradskog Partizana sa kojim osvaja duplu krunu.
Svoju priču nastavio je u njemačkom TuS Koblenzu, a po povratku u domovinu ponovo oblači dres Borca. Nakon angažmana u kazahstanskim klubovima Aktobe i Irtysh Pavlodar dolazi u Velež u Mostar. Tu igra tokom tri sezone i oblači kapitensku traku. Karijeru zaključuje tamo gdje je i započeo, u dresu voljenog Borca. Ukupno je u profesionalnoj karijeri zabilježio preko 300 nastupa i 24 pogotka.

Na reprezentativnom nivou, Maletić je za Bosnu i Hercegovinu odigrao 18 utakmica i postigao jedan gol.

- Ta utakmica u Albaniji je bila pritisak neviđen. U slučaju negativnog rezultata mi bi ispali iz trke. Znam da je i selektor Sušić bio pod pritiskom. Došla je utakmica, mučenje prvo poluvrijeme. Medunjanin, onaj gol, 1:0. Međutim, idalje to nije bilo sigurica. Otvori se ona kontra, presjekao sam, Misimović meni dodaje. Vidio sam Zlatana tamo, ali ne dodajem sad nikome, rekao sam sebi. Poslije smo razgovarali, rekoh prešla preko noge… Možda je golman očekivao da ću dodati, rekoh nema dodavanja ni pod koju cijenu, prisjeća se Maletić.

Debitovao je 2007. godine, a posljednji nastup upisao je 2012. protiv fudbalske sile Brazila. Njegov doprinos nacionalnom timu ostaje upisan kao dio jedne generacije koja je gradila temelje budućih uspjeha bh. fudbala.

Nakon aktivne igračke karijere, Maletić se posvetio trenerskom pozivu. Vodio je FK Laktaše, FK Ljubić Prnjavor i FK Slobodu Mrkonjić Grad, a od ove godine preuzeo je kormilo Željezničara iz Banje Luke. Time nastavlja svoju misiju u domaćem fudbalu, ovaj put sa trenerske klupe, dijeleći svoje iskustvo i znanje s mlađim generacijama i doprinoseći daljem

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Sarajevo se posljednjih dana priprema za predstojeće božićne i novogodišnje praznike. Grad dobija svečarsko ruho, trgovi i parkovi se popunjavaju zimskim ugođajima, u centru grada je otvoren praznični market na tri lokacije - osim klizališta dobili smo gurmansku oazu i zimsku bajku, zima se slavi i na Vilsonovom šetalištu, a doček 2025. će potrajati dva dana. Glavni grad Bosne i Hercegovine je upravo zbog ovakvih događaja - po izboru čitatelja National Geographica - proglašen svjetskom top destinacijom za narednu godinu. No, koliko god to dobro zvuči, Sarajlijama nije baš lako: u gradu je saobraćajni kolaps koji naprosto ne prestaje, čitava jedna općina ima problem s grijanjem, brojna su neispunjena obećanja, a nedavno smo svjedočili i prilično javnoj ministarskoj svađi.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović premijer Vlade Sarajevskog kantona Nihad Uk. 

Gužve su očajne: kada se možemo nadati normalizaciji saobraćaja? Šta je s prostornim planom? U zadnje vrijeme se često spominje i kompletna nova Vlada: da li je to zaista u opticaju?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Gost podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Hako Duljević, građevinar koji, kako kaže, ne radi ono što voli, ali je zavolio ono što radi. Potekao je sa Peštera, mjesto Međugor, koje je ostavilo veliki utjecaj na njegov čitav život, pa stoga ne čudi ni činjenica da je naslov njegove prve knjige upravo “Međugorac sa Peštera“.

Sa Amirom Vukom Zecom razgovara o tome zašto je baš on dobio ime po rahmetli djedu koji je likvidiran 1943. godine. Govorio je o svemu - o djetinjstvu, školovanju, stasavanju u mladića koji je sa 20 godina otišao da radi u Njemačku i zašto je prije 25 godina odlučio pokrenuti posao u Sarajevu.

Danas, sa bratom Elvirom, uspješno vodi poznatu građevinsku kompaniju "Duljević" i sa ponosom ističe činjenicu da u njihovoj firmi rade ljudi iz cijelog regiona, svih nacionalnosti i generacija.

Koliko je Hako zanimljiv gost, govori i činjenica da je njegovu prvu knjigu “Međugorac sa Peštera“ reditelj Josip Pejaković odlučio pretvoriti u dokumentarni film “Hako” koji je svjetsku premijeru doživio na 71. Martovskom festivalu u Beogradu, ove godine, a bh. premijeru je imao u aprilu u Narodnom pozorištu u Sarajevu. 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Mlada srbijanska glumica, belučijevske ljepote koja u posljednje vrijeme uživa u pažnji javnosti, a sve zahvaljujući svom beskrajnom talentu koji pokazuje kroz imitacije koje rado dijeli na svojim društvenim mrežama, a ponajviše svojom maestralnom glumom u hit monodrami “NINA?” za koju je na nedavnom Međunarodnom festivalu malih scena i monodrama u Istočnom Sarajevu, osvojila nagradu za najbolju glumicu te nagradu publike za najbolju monodramu.

Njeno ime je Nikolina Vujević, sa “e” (ne sa “o”) u prezimenu i upravo ona je gošća nove epizode vašeg omlijenog podcasta. Znamo da je ovog petka, petak 13., ali da odmah raščistimo - bez obzira na bilo kakvu vrstu sujevjerja koje imate, na petak 13. se valja gledati Opet Laka.

Dva američka “povratnika” pronašli su mnoštvo tema za razgovor, pokušali odgovoriti na pitanje šta je umjetnost, a šta ne, objasnili zašto je bolje biti “sam svoj gazda” i šta je to što novac zaista kupuje, a Nikolina nam je ispričala kako je uopšte dospjela u Ameriku i šta je navelo da, barem na kratko, ode iz svoje zemlje.

- Poslije treće godine fakulteta, bilo mi je muka i od akademije, i od glume, od Balkana i rekoh idem ja negdje da malo vidim svijeta, idem malo da odletim i tako sam preko jednog programa otišla u Ameriku i radila na nekom ostrvu, gledala sam da odem na neko mjesto gdje nema mnogo naših. Čistila sam kupatila, radila kao konobarica, svašta, radila sam više poslova. Sa akademije je bilo jako teško otići na taj program jer moji ispiti ne zavise samo od mene, imam klasu od koje zavisim i zbog toga nisam imala toliko vremena za putovanja, ali sam posjetila Njujork. Tih sedam dana u Njujorku mi je promijenilo život. Iskoristila sam priliku i otišla na Brodvej da pogledam moj omiljeni mjuzikl “Čikago”, ispričala je Nikolina.

Međutim, povratak u realni život, nakon “američkog sna”, nije bio jednostavan.

- Sa Menhetna sam se vratila u Novi Sad, pala u depresiju i uzela da napravim monodramu. Jako je to veliki šok, zato što tako mlad dođeš u situaciju da radiš, a da si za to jako dobro plaćen i vidiš neke pare koje nikada u životu nisi vidio, odjednom. Ima to svoje, nije bilo lagano u tim kup

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljniji problem, ali alarmantni rezultati često prolaze nezapaženo. Zrak koji udišemo direktno ugrožava naše zdravlje, a sistem reaguje sporo. Ovaj put, razgovarali smo s pulmologom Edom Selimićem i prof. dr. Samirom Lemešom, koji nude stručna mišljenja i savjete o tome kako zagađeni zrak utiče na naše zdravlje, koji su glavni uzroci zagađenja i šta možemo učiniti da se zaštitimo.

Sa sastavom koji uključuje metan, azotne i sumporne okside te druge štetne komponente, zemni plin može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, a njegovo sagorijevanje doprinosi stvaranju kiselih kiša koje uništavaju okoliš.

- Ono što udahnete, krvlju se raznosi do svih organa. Zemni gas, koji se decenijama predstavljao kao siguran i ekološki prihvatljiv izvor energije, u stvarnosti nosi brojne skrivene opasnosti. Metan, koji je ključna komponenta zemnog gasa, čak je 80 puta štetniji od ugljen-dioksida, dok njegov sagorjeli oblik oslobađa opasne azotne i sumporne okside, koji imaju poguban utjecaj na ljudska pluća. Uz to, plinovi koji cure iz kućanskih aparata kao što su plinski štednjaci, mogu puštati metan u atmosferu, što direktno doprinosi lošoj kvaliteti zraka. Kisele kiše, koje se formiraju kada ti oksidi reaguju sa vodom u atmosferi, već ozbiljno ugrožavaju ekosisteme širom Evrope. Za PM čestice koje su u zraku postoji rješenje u vidu filtera, kaže pulmolog Selimić.

Dok se u BiH nastavljaju rasprave o izgradnji novih hidroelektrana, profesor Lemeš upozorava na njihove negativne posljedice. 

- Zrak jeste zagađen u mnogim gradovima u BiH, ali različit je sastav tog zagađenja, zato što recimo u Zenici i u Lukavcu imate industrijsko zagađenje, zato što većina tih zagađujućih materija dolazi iz industrije. U Sarajevu, recimo, imate problem kućnih ložišta. Većina zagađenja zraka dolazi sagorijevanjem ili uglja, ili lošeg drveta koje ima visok stepen vlage ili spaljivanjem otpada. Ljudi zaista svašta lože i to su nekontrolirani izvori koji su jako nisko. Dakle, na nekih 5-10 metara visine imate puno izvora, a dodatni problem predstavlja geografija. Mi ne bismo smjeli ništa sagorijevati, obzirom na n

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novu epizodu podcasta Životna škola stiže nam jedan od najbogatijih ljudi u našoj zemlji - Izudin Ahmetlić, poduzetnik i vlasnik HIFA OIL grupacije, jedne od najvećih distributera i proizvođača nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da možda nije krupna riba, ali je zato jako brza riba koja se zna pretvoriti u piranu kada je biznis u pitanju.

Ahmetlić je zajedno sa braćom sebe osudio na uspjeh i upravo to je i postigao. HIFA-OIL je danas jedna od najuspješnijih poslovnih grupacija novijeg doba BiH i trenutno u sklopu grupacije posluje 20 kompanija koje djeluju širom BiH, ali i na teritoriji Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Njemačke i Nizozemske. Kompanije u okviru HIFA OIL grupacije trenutno zapošljavaju 1. 020 zaposlenika i dosegle su godišnji prometviše od milijardu i dvije stotine miliona KM.

Basnoslovne brojke, a sve je, kaže Ahmetlić, krenulo od 6. 600 KM i sa jednim čovjekom. Pod njegovim vođstvom, kompanija je postala lider. Prilagođavao se tržištu, uvodio inovacije u poslovnim procesima i u dugoročnu održivost. A ono što je zanimljivo, jeste da se njegov poslovni pristup temelji na odgovornosti prema zajednici, što uključuje ulaganje u društveno korisne projekte i inicijative koje doprinose razvoju lokalnih zajednica. Poznat je po svom humanitarnom angažmanu i zalaganju za razvoj mladih preduzetnika i profesionalaca.

Smatra Ahmetlić da nam je potrebno što više timova, mladih ljudi i što manje odlazaka, a više povrataka.

- Bosna i Hercegovina čeka svoje heroje iz inostranstva, sa njima smo mnogo jači i siguran sam da će učestvovati u privrednim utakmicama u ovoj državi, kazao je Ahmetlić.

A na pitanje šta ga motiviše da i dalje tako strastveno radi i stalno iznalazi nove projekte i proizvode Ahmetlić kaže da je jednostavno naučen na ozbiljan rad.

- To me čini sretnim. Kunem vam se, nekada nije bitan ni ekonomski efekat uopšte - ja moram da radim. Imam potrebu da moram da radim, da stvaram novu vrijednost. Taj poriv je nešto što vi ne možete ugasiti. Možda bih bio i problematičan da nemam toliko posla. Naučen sam da radim, jako sam disciplinovan - ja sam vojnik ekonomije. Hoć

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...