Send us a text

U 49. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo jednog od najperspektivnijih mladih bh. golmana, igrača sarajevskog Željezničara - Vedada Muftića.

Muftić je rođen 25. oktobra 2001. godine u Sarajevu, a svoje prve profesionalne korake napravio je upravo u Željezničaru, klubu s dugom tradicijom razvoja talentovanih igrača. Svoj debi u plavom dresu zabilježio je 25. aprila 2021. godine u utakmici protiv Olimpika, a već mjesec dana kasnije, u pobjedi protiv Krupe, upisao je i svoj prvi “clean sheet”.

U ljeto 2021. godine potpisuje svoj prvi profesionalni ugovor sa Željezničarom. Iako je u prvim sezonama ulazio postepeno u ritam, Muftić je s vremenom postao značajan oslonac na golu Željezničara, a neizostavan dokaz toga je i činjenica da je već dva puta produžavao ugovor s klubom - u aprilu 2023. i zatim u augustu 2024. godine, čime se njegova saradnja s “Plavima” produžila do jula 2026. godine.

Prošlosezonski nastupi i povjerenje stručnog štaba donijeli su mu sve veću minutažu, pa je samo u sezoni 2023./'24. zabilježio 34 zvanična nastupa (33 u ligi i jedan u evropskom takmičenju), pokazavši zavidnu stabilnost i kontinuitet na golu. Kroz takve nastupe, Muftić se nametnuo kao jedan od čuvara mreže od kojeg se s razlogom očekuje dodatni iskorak i u nastavku karijere.

- Pozicija golmana je specifična. Možemo braniti 10 šansi, biti najbolji, ali ako primimo go u 90. minuti, svako će spominjati kako si ti pogriješio i ti si krivac jedini. Isključivo ti, niko više. Napadači mogu zabiti go, ne zabiti go, to je drugačije opet. Tako da je velika odgovornost igrati za klub kao što je Željo, ali i velika čast svakako, ističe Vedad.

Iako njegova priča ne obiluje posudbama i transferima, upravo ta dosljednost u dresu jednog kluba i neprekidni razvoj kroz različite generacije Željezničara svjedoče o upornosti, radu i ljubavi prema klubu. 

U novoj epizodi podcasta (IN)Direkt saznat ćemo kako je izgledao Vedadov put od omladinskog pogona do prvog tima, šta za njega znači dres FK Željezničar, kako se nosi s izazovima i odgovornošću pozicije golmana te kakva su mu očekivanja za budućnost u Premijer ligi BiH i, možda, na drugim evropsk

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Danas će Bijela kuća dobiti novog stanara: Donald Trump, 45. predsjednik, preuzet će drugi mandat, kao drugi u američkoj historiji kome je to uspjelo neuzastopno. Prije njega je samo Grover Clevelend bio predsjednik od 1885. do 1889., da bi ponovo 1893. godine bio izabran. No, mnogo više od ovakvih zanimljivosti, svijet interesiraju potezi koji slijede iz Ovalnog ureda, glavnokomandujuće sobe najmoćnije sile. Pitanje svih pitanja jeste odnos prema ratovima - stanje na Bliskom istoku oduvijek je u žiži američkog interesa, a zbog NATO saveza i tradicionalno dobrih veza sa Evropom, ruska agresija na Ukrajinu animirala je ogromnu američku pomoć i podršku. Kako dalje? Trumpov slogan Make America Great Again u ovom času se tumači kako kome odgovara, prisvajaju ga suverenisti poput Orbana ili Fica, kao i domaći nacionalisti tipa Vučića ili Dodika, dok vječni američki prijatelji - poput Britanaca - podsjećaju da je velika i jaka Amerika garant mira, napominjući da Trump niti jedan rat nije započeo.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koji tu dužnost obavlja desetu godinu. 

Kako gleda na novog stanara Bijele kuće i Trumpovu suradnju sa Evropom? Da li je moguće da Trump povuče SAD iz NATO saveza? 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Stereotipi vezani za estetsku hirurgiju polako nestaju, a sve više ljudi se odlučuje na ovaj korak, kako bi svoje samopouzdanje podigli na viši nivo. Tehnologija je napredovala, rijetko kada se čuje za neki slučaj korekcije tijela koji je pošao po zlu, a i same operacije su postale manje invazivne.

O benefitima i procesima estetskih korekcija, govorili smo u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, sa mr. sci. dr. Adnanom Zećom, specijalistom rekonstruktivne, plastične i estetske hirurgije.

Dr. Zećo ističe da je mnogim pacijentima promijenio život, naravno na bolje, ali da nerijetko ljudi dolaze sa nerealnim očekivanjima. Naravno, još nismo zamakli u ekstreme koji su popularni na zapadu i to iz razloga što plastični hirurg vrlo lako može odbiti zahtjeve pacijenta.

Saznali smo kada i zašto estetski hirurzi odbijaju pacijente, ima li savršeno tijelo cijenu i da li ovim korekcijama normalizujemo nerealne standarde ljepote.

Jeste li znali da se klempavost kod djece može ukloniti već kada napune 5,5 godina? Šta muškarci najčešće operišu, zašto se žene odlučuju na operaciju smanjenja dojki?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Dževada Tašića, dugogodišnjeg novinara Oslobođenja, ugostili smo u novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Govorio je Tašić o dobu njegovog dolaska u Oslobođenje i općenito o društvenom ambijentu sedamdesetih i osamdesetih godina u Sarajevu, kao i studentskoj pobuni 1968. godine, a kasnije i o svojoj ulozi u ratnom Oslobođenju.

Pričao je sa Markovinom o izgradnji Doma mladih i ulozi te ustanove u stvaranju kulturne scene, zatim o previranjima u partiji, novoj generaciji nakon dviju velikih afera, Neum i Agrokomerc i o tome kako je kao član Izborne komisije doživio prve izbore.

Govorio je i o tome kako je izgledao početak rata i o pritisku kojeg su sarajevski Srbi trpjeli iz Beograda.

- Kada su se pojavili nacionalni programi u kojima je Bosna postala žrtva u kojoj se trebalo komadati, kada su se počele crtati karte i praviti nacionalni torovi tada je jako malo prostora bilo za te pojedince o kojima govorite. Mislim da je taj pritisak koji su Srbi doživjeli u Sarajevu, ne od sarajevskih vlasti, nego od Srbije prije svega, Miloševića i njegovih pijuna bio nevjerovatan, ili ćeš sa nama, ili ćeš postati Alijin Srbin - ili sa nama ili nikako. Ljudi iz mog okruženja su bili prinuđeni da napuste svoje stanove i da odu negdje drugo. Dolazili su i kukali. Dakle izvršen je jedan teror nad BiH bez ikakve sumnje, rekao je Tašić.

Saznali smo zbog čega je otišao iz Sarajeva i zašto se nikada nije vratio.

Riječi je bilo i o novini „Bosanska pošta“ koju je pokrenuo u Norveškoj, o saradnicima, tematici i utjecaju kojeg je imala. Razgovarali su i o potencijalnom odnosu dijaspore i Bosne i Hercegovine u budućnosti, o njegovoj knjizi posvećenoj Marijin Dvoru, koju je nedavno promovirao u Sarajevu te o tome kako je u novinarskom smislu izgledala Olimpijada. 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Svoj život je posvetio arhitekturi, smatrajući je, ne samo pozivom, već dušom svog bića. On je majstor čiji stvaralački duh preobražava horizonte Bosne i Hercegovine i šireg regiona. Stanovnik je svijeta, svoje zemlje, voljenog grada i njegovih mahala. Sa olovkom govori i, nerijetko, uz sevdah stvara - arhitekta Amir Vuk Zec gost je nove epizode podcasta Opet Laka.
Zanimalo je Laku je li Amir vuk ili zec i od čega to zavisi, može li se slušati sevdalinka i crtati na ajpedu i gdje počinje umjetnost. Amir je sa nama podijelio svoju fascinaciju predjelima Andaluzije, ukazao na problem kuća na tri sprata i njihove veze sa svekrvama i priznao da ga je geografija, u dobroj mjeri, odredila.
Čak i svako, naizgled jednostavno pitanje, u ovom podcastu pokretalo je duboke razgovore koji vode u potpuno druge horizonte. Kao i obično, Laka je i našeg gosta iz studija sa sprata iznad, dobro “oguglao”, pa mu je servirao i nekoliko pride (ne)običnih tema. Na meniju se, naravno, našao grah, koji Amir rado spremi u svom Studiju Zec, ali i sutlija, koju voli toliko da se za nju otima sa svojim sinom Makom, za kojeg kaže da će biti njegov nasljednik.
Za vječitu ljubav arhitekte prema sutliji, krivi su mirisi i upravo njima inspirisan, nastao je njegov projekat “Miris dunja”, tradicionalna bosanska kafana u srcu Baščaršije.
- Okusi i mirisi mladosti, djetinjstva, odrastanja. Mirisi najbolje vrate sjećanja i svaki ponovni susret sa njima te vrati u prošlost i onda ti sve postane nestvarno dobro. Sjećam se kad sam napravio somun u Vankuveru pokojnom Dubravku Brigiću, stavio sam čurekot, njemu je zamirisalo i uz suze mi je rekao: “Joj, Zec, kad emigriraš, onda od jedne domovine, dobiješ dvije tuđine.”. To je taj trenutak kada se samo jednim mirisom toliko toga vrati i kada vidiš koliko je čovjek haptičan. Prostor definišu i mirisi i zato je jedan od mojih prvih projekata bio Miris dunja, prisjeća se Amir te nadalje objašnjava kako prije centar sobe nije bio televizor. 
- Prije nije bilo televizije, bile su primaće sobe, salon i tu ti uđe familija. Teorija koju stalno mantram je ta, da je primaću sobu razvalila televizija. Onda kad je ušla slika, nestal

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novoj Oslobođenoj ćemo razgovarati o izazovima i radostima života sa djetetom koje ima poteškoće u razvoju. Naša gošća, Sanja, majka 20-godišnjeg Jovana, koji je rođen sa cerebralnom paralizom, podijelit će sa nama svoje iskustvo roditeljstva kao jednog velikog putovanja, punog izazova, ali i ljubavi, i radosti.
Kako su izgledali trenuci kada su saznali dijagnozu, kako su se nosili s neizvjesnošću i izazovima te borbe i koliko je snage potrebno da se suočimo sa takvom realnošću.
- Joco je moja treća trudnoća, bila je to blizanačka trudnoća i rođen je u 29. nedjelji. Nažalost, druga beba nije preživjela. Joco je rođen sa kilogram i 450 grama. Samim rođenjem pojavile su se prve komplikacije - nije mogao da diše sam, nije mogao da jede, a razvoj organa nije bio je zadovoljavajući. Proveli smo dva mjeseca u bolnici, a kada smo konačno izašli, otpusna lista nije pokazivala nikakve posebne probleme. Međutim, kada je Joco imao godinu dana i trebalo je da počne da hoda, primijetila sam da nije mogao da se oslanja na noge. Počela sam da primjećujem znakove koji su ukazivali da nešto nije u redu. Ubrzo smo počeli sa rehabilitacijom, a doktori su nas uputili u Beograd. Tamo smo saznali da je dijagnoza cerebralna paraliza. Samo saopštavanje je bilo hladno, bez ikakvih emocija. Sjećam se da na putu od Beograda do Prnjavora, moj muž i ja  nismo progovorili nijednu riječ. Kada smo došli kući, isplakala sam se i rekla mužu da sada kada znamo šta je, krećemo u borbu, prisjeća se Sanja.
Kakav je osjećaj biti roditelj djeteta sa poteškoćama u razvoju? Šta sve podrazumijeva ta posebna uloga, kako se nositi sa svim usponima i padovima i koliko je važno biti zahvalan za svaki trenutak? 
- Samo riječ "poseban" znači da je to i posebna uloga roditelja takvog djeteta. Ja bih rekla da je to jedna velika avantura i jedno veliko putovanje gdje imate razne uzbrdice, nizbrdice, nekad je lakše, nekad teže, ali sa puno izazova, puno veselih trenutaka. Ima tu i puno plača, i mog, i njegovog, a uglavnom - jedna velika avantura. Što se tiče mog života, mislim da nisam ništa propustila. Kad bi me neko pitao da sad počnem ispočetka, da ponovo imam 20 godina - ponovo

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U sezoni 23./24. Premijer lige BiH, u dresu Sarajeva je postigao 8 golova i podijelio 6 asistencija, a danas brani boje poljske Cracovije. Gost naredne epizode podcasta (IN)Direkt je Ajdin Hasić.Svoje prve korake napravio je u Budućnosti iz Banovića, da bi već sa 13 godina prešao u omladinski pogon Dinama iz Zagreba. Kao 17-godišnjak debitovao je za Dinamo II, najavljujući veliki potencijal. Slijedi prelazak u Beşiktaş, ali i izazovi u vidu posudbi u Ümraniyespor i Göztepe, uz borbu s povredama i potrebom za dokazivanjem.Na reprezentativnom planu, prošao je sve uzraste Bosne i Hercegovine, često noseći kapitensku traku u U17 i U19 timovima, a 2020. godine zaradio je i poziv u seniorsku selekciju. Povratak u Sarajevo donio mu je kontinuitet i samopouzdanje, pa je danas u Cracoviji, gdje potvrđuje da ga ni povrede ni pehovi nisu spriječili da pokaže kvalitet.Kako su ga primijetili skauti Dinama? Žali li Ajdin Hasić zbog odlaska u Bešiktaš?Koja utakmica mu je najdraža u karijeri? Da li bi se vratio u FK Sarajevo?Kakve uspomene nosi sa reprezentativnih nastupa? Kako su Hasića prihvatili u Cracoviji?
Odgovore na ova pitanja i mnoga druga poslušajte i pogledajte.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Jedno od prvih obećanja aktuelnog federalnog premijera Nermina Nikšića bile su fiskalne reforme, set zakona koji se čeka punih deset godina: obećavao ih je i njegov prethodnik Fadil Novalić više od sedam godina, a onda je aktuelna Vlada nastupila kao Deda Mraz i uoči Nove godine umjesto zakona donijela odluku kojom je odredila 1.000 konvertibilnih maraka kao entitetski minimalac. Od smanjenja poreza i doprinosa - koji su kamen o vratu privredi većeg bosanskohercegovačkog entiteta - umjesto vlasti govori opozicija, a prosta matematika kaže da minimalac poslodavce košta ukupno 1.773,52 marke. Može li to podnijeti realni sektor?

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije, i sam privrednik, generalni direktor Centrotransa. 

Prosječna plaća u Federaciji je s krajem prošle godine iznosila 1.395 maraka, a u susjednoj Hrvatskoj 1.300 eura. U Srbiji je prosječna plaća bila 825 eura, što zapravo tjera na samo jedan zaključak: da bi Federacija živjela bolje, privreda je ključ, realni sektor prije svih.

Danas je bila sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća: šta je dogovoreno? Kada će Vlada krenuti u fiskalne reforme?

Zapad nema minimalnu plaću, ima minimalnu satnicu: zašto kod nas nije tako? Iz Banovića najavljuju bosansko proljeće, upravo u strahu od otkaza? Kada će Vlada krenuti u fiskalne reforme slušajte i gledajte večeras u 19 sati na www.podcastoslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube audio, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM. 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Gost novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je fotograf Damir Šagolj. Osnovnu školu završava u Sarajevu, a nakon prvog razreda srednje građevinske škole se seli sa porodicom u Moskvu, gdje otac Mirko radi kao dopisnik Oslobođenja. Na Moskovskom Energetskom Institutu završava tri godine studija automatike, a 1990. godine se vraća u Sarajevo gdje nastavlja studije automatike te sa dvadeset godina apsolvira na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.Rat provodi u Sarajevu. Nakon završetka rata i demobilizacije, zapošljava se u novinskoj agenciji Reuters. Kao novinar Reuters-a radi u Bosni i Hercegovini, region, ali i širom svijeta, pokrivajući najveće svjetske događaje, uglavnom konflikte, prirodne i druge katastrofe, ali i druge priče od globalnog značaja. 2009. godine se seli na Tajland, a 2015. u Kinu, odakle nastavlja raditi kao novinar i menadžer u agenciji Reuters.Tokom više od dvadeset godina rada, izvještavao je iz preko četrdeset zemalja. Damirovi radovi su objavljivani u najvećim svjetskim medijima, a za njih je dobio brojne nagrade, uključujući i Pulitzerovu za izvještavanje o tragediji naroda Rohinja u Mijanmaru i Bangladešu.Zašto je umjesto Druge gimnazije upisao građevinsku školu, zbog čega je rat u BiH jedna od najvažnijih stvari koja mu se desila u životu, kako je snimio čuvenu fotografiju na vjenčanju princa Harrya i Megan?O životu u Moskvi, poslu agencijskog fotografa, o WARM fondaciji, radu sa studentima, povjerenju, lažima, između ostalog slušajte i gledajte u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom Vukom ove nedjelje u 21 sati na www.podcastoslobodjenje.ba

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Pljuni i zapjevaj jer u novu epizodu podcasta Opet Laka, stiže Alen Islamović, bosanskohercegovački rok pjevač i bivši član kultnih Divljih jagoda i Bijelog dugmeta.

Ovog petka u 20 sati, kao prvo, vrata zaključati. Kao drugo, prozor zatvoriti. Kao treće, spustiti zavjese, ostati doma, slušati i gledati stominutni podcast razgovor u kojem ćete uživati. Svi nostalgičari, jugonostalgičari, mladi i vi, nešto stariji, budite spremni da uz Laku i Alena proputujete nekim sasvim drugim vremenima.

Prisjetio se Islamović svojih muzičkih početaka te kako je, nastupajući u bendu koji je bio predgrupa Divljih jagoda, postao pjevač ovog sastava, a kasnije i stilista. Je li bilo para za muzičare u Jugi? Zbog čega je kasnije sumnjao u Bregin poziv da iz Jagoda pređe u Dugme? Zašto njegov glas nije bio po mjeri Jugotona?

Podijelio je sa nama i anegdote iz djetinjstva, neke od onih sa Bregom i priznao da je njegov dolazak u Bijelo dugme bio kao kec na deset.

U kakvim je odnosima sa Tifom i Bebekom, je li se pokajao zbog nekih karijernih odluka, je li bilo bolje nekada ili sada? Zašto je Dugme jače i od Rolling Stonesa, između ostalog saznajte u novoj epizodi podcasta Opet Laka, ovog petka u 20 sati na www.podcastoslobodjenje.ba.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...