Send us a text

Rođeni je Travničanin i veliki muzički znalac čije ime stoji iza nekih od najvećih domaćih hitova koje volimo i slušamo. Bivši je član bendova Bonton Baja, Valentino i Crvena jabuka, jedan je od najnagrađivanijih muzičara sa prostora bivše Juge i jedini čovjek koji ne dozvoljava da mu Čola plati večeru - Nikša Bratoš.
 
 Ovaj čuveni muzički producent, aranžer, kompozitor i muzičar, zajedno sa našim Lakom, u više od 90 minuta Opet Laka podcast razgovora prepunog mudrosti, estetike i humora, držaće vam apsolutnu pažnju.
 
 Iako je u samom razgovoru istakao da ni na jednom instrumentu nije virtuoz, važno je pomenuti njegovo umijeće na gitari, kao i činjenicu da, uz gitaru, svira i tamburu, klavijature, harmoniku, mandolinu, šargiju, violinu, usnu harmoniku, trubu, trombon, saksofon, flautu, klarinet, udaraljke. Kroz svoju impozantnu muzičku karijeru, sarađivao je sa imenima poput Zdravka Čolića, Đorđa Balaševića, Tonija Cetinskog, Gibonnija i drugih.
 
 Zašto je život matematika i fizika, a zatim i muzika? Postoji li formula za hit i kako zna kada je pjesma gotova? Ima li u umjetnosti mjesta egu? Kako reaguje na narodnjake, a kako na pop i rock? O Arsenu, Balaševiću, kao najvećim majstorima riječi te šta je tajna grada Travnika koji je iznjedrio i jednog Nikšu Bratoša te druge velikane poput Ive Andrića, Josipa Pejakovića, Ćire Blaževića, saznajte u novoj epizodi podcasta Opet Laka , ovog petka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba ili uz pretplatu na našem YouTube kanalu i slušajte na platformama Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Da li vam se čini da su odjednom svi alergični na gluten?

Bolovi u stomaku, koprivnjača, nadutost, nervoza, loš san... Kako smo od društva koje je odraslo na pšenici došli do ovolikog broja problema izazvanih jednom namirnicom?

O ovoj temi razgovarat ćemo sa Marijanom Zubac, nutricionistica, koja će nam objasniti sve o celijakiji, razlikama između celijakije i intolerancije na gluten, simptomima, dijagnostici kao i utjecaju glutena na naše zdravlje te Erminom Huskić koja će sa nama podijeliti svoje iskustvo kao roditelj koji se suočava sa dijagnozom celijakije kod svoje djece.

Kao narod koji je odrastao na pšenici, hljebu, kifli, pogači, postavlja se pitanje kako smo došli do situacije da, čini se, svaka treća ili četvrta osoba ima problema zbog glutena. 

- Evolucija pšenice, ali i način na koji danas obogaćujemo proizvode glutenom za bolju teksturu i dužu izdržljivost, promijenili su našu svakodnevicu. U tom okruženju, naše tijelo postaje zasićeno glutenom, što može dovesti do necelijakične intolerancije na gluten. Simptomi poput teške probave i dermatitisa mogu biti znakovi da je naš organizam preopterećen glutenom, čak i ako to ne prepoznajemo odmah, kaže Marijana.

U novoj epizodi podcasta Oslobođena, Ermina Huskić naglašava važnost prepoznavanja simptoma celijakije, autoimune bolesti koja može uticati na cijelo tijelo. Ova majka dvije djevojčice nam je objasnila kako su simptomi poput nadutosti, osipa i problema s tjelesnom težinom, doveli do dijagnoze kod njihove mlađe kćerke.

- Još kada je naša, tada dvomjesečna, kćerka Lara počela koristiti dohranu, primijetili smo da nešto nije u redu. Međutim, tačnu dijagnozu saznali smo prije deset godina. Nakon što smo uradili krvne nalaze, dobili smo pozitivne rezultate, a biopsija tankog crijeva je također potvrdila dijagnozu. S obzirom na to da je celijakija autoimuna bolest sa genetskom predispozicijom, svi članovi porodice su se testirali. Moj muž je bio negativan, dok je starija kćerka bila pozitivna, kaže Ermina.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

- Roditelji trebaju djeci da daju samo dvije stvari - korjenje i krila, kaže Rasim Jusufović, muzičar, trener jahanja, doktor medicine, vanredni univerzitetski profesor, stručnjak je za zdravstvenu ekonomiju, restaurator, autor, pilot, maratonac, voditelj podcasta i šta sve ne... Krila od roditelja je očito dobio.

Rasima možemo nazvati čovjekom sa 100 uspješnih karijera. Sve što dotakne, pretvara u uspjeh. A za uspjeh i uspješnu karijeru kaže da ima savršen recept, a to je znatiželja. To je recept, ali strategije nema, jednostavno je, kako i sam kaže, satkan od toga.

Već 30 godina, njegova dnevna rutina je vrlo jednostavna: radna disciplina, fokus na prioritete, uz omiljeni inspirativni citat: „Niste se probudili danas da biste bili prosječni.“.

- Kada sam čuo za mogućnost da će se u Sarajevu graditi jedna velika privatna opšta bolnica, ja sam se sledio. Odmah sam znao da ja moram da dam doprinos. Kada mi je ponuđen posao da vodim taj projekat nisam razmišljao, odmah sam prihvatio. Prijatelji su me upozoravali na situaciju u zdravstvu i na brain drain, govorili su da neću imati priliku da skupim jedan dobar tim. I stvarno mi nije bilo lako. Prvo sam počeo raditi employer branding. Kada još ni temelje zgrade nismo imali napravio sam nekoliko sesija na LinkedIn-u i tu sam počeo lagano da prezentujem šta je ta bolnica, kakvu misiju i viziju imamo gdje želimo da budemo itd. Kada sam bio na godišnjem odmoru sa porodicom to sam radio na nekom malom laptopu od djece i nisam se najbolje snašao da vidim ko je sve pratio te prezentacije. Sutra ujutro na LinkedIn-u vidim veliki broj poziva za konekcije i onda sam shvatio da ima veliki broj zainteresovanih ljudi i u inostranstvu. Danas sam jako ponosan na to da smo uspjeli jedan veliki broj stručnjaka i medicinskih eksperata dovedemo iz inostranstva, naših ljudi koji su tamo stekli ogromno iskustvo i koji imaju želju da se priključe projektu. Imamo doktore koji se vraćaju iz Bahreina, Saudijske Arabije, Njemačke, Švedske... Mislim da je to nešto krasno i ta je bolnica postala jedan kohezivni faktor za te ljude koji sigurno tamo u inostranstvu puno više zarađuju, ali koji na neki način, kao i

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U 53. epizodi podcasta (IN)Direkt, ugostit ćemo Nermina Haskića - iskusnog napadača FK Velež, koji uz sebe ima zavidno fudbalsko iskustvo u Bosni i Hercegovini, Slovačkoj, Poljskoj, Srbiji i Japanu. Kao najbolji strijelac srbijanske Superlige (sezona 2018/19) i član idealnog tima iste sezone, Nermin je dokazao da posjeduje izuzetnu radnu etiku i nepogrešiv osjećaj za gol.

- Banovići su malo mjesto, ja nisam mislio da će to toliko daleko otići sa mojim fudbalom jer teško je otići dalje. Išao sam redovno u srednju školu i dvije godine fakulteta uporedo sa fudbalom. Jednostavno, moj život se svodio na trening, bus do Tuzle, sat vremena, tu sam sve završavao, i zadaće i učio. Onda se vratim kući, imam par sati i to je to. Ponedjeljak - petak je takav program bio. I kada je krenulo malo bolje u Banovićima, trebao je sljedeći korak. Iz Banovića do Sarajeva, meni je u tom trenutku i u to vrijeme, to bilo veliko, prisjeća se Haskić.

Nogometni put započeo je u Budućnosti iz Banovića, s kojom je osvojio Prvu ligu FBiH (2009./'10.), a kasnije je, između ostalog, nastupao za FK Sarajevo, MFK Košice (osvojivši Slovački kup 2013./'14.), Žilinu, Ružomberok, Radnički Niš i japanski Omiya Ardija. Danas je vođa napada mostarskog Veleža gdje spremno dočekuje novu sezonu. Već je osvojio Kup BiH 2021./'22. i potvrdio da je riječ o jednom od najkonkretnijih napadača na ovim prostorima. Također, 2011. godine debitovao je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, što zaokružuje priču o karijeri vrijednoj pažnje svakog ljubitelja fudbala.

U razgovoru s Nerminom, dotaknut ćemo se njegovih početaka u Banovićima, periodu u bordo dresu, prelasku u Slovačku i Poljsku, kao i nastupa za Radnički Niš gdje je zablistao postigavši 28 golova u sezoni. Saznat ćemo kako se snašao u dalekom Japanu, te čuti zanimljive priče o prilagođavanju različitim stilovima fudbala. Neizostavna tema bit će i njegov aktuelni angažman u Veležu, kako vidi razvoj i ambicije kluba, kako balansira porodični život s profesionalnim obavezama, te kakvi ga novi izazovi očekuju.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U Splitu je prošle sedmice okončan neobičan proces: Sud je - da bi zaštitio autorska prava hrvatskog kipara akademika Kuzme Kovačića - naložio da se s postamenta ukloni datum oslobođenja najvećeg grada Dalmacije u Drugom svjetskom ratu. No, Splićani - koji su i insistirali na upisivanju ovog datuma - ipak će trijumfirati: gradonačelnik Ivica Puljak je obećao da će poštovati sudsku odluku, ali će onda gradska uprava postament pokloniti muzeju, a na splitsku Pjacu postaviti novi, sa svim važnim datumima, uključujući i jedan od najvažnijih u povijesti Splita, kada nije samo oslobođen od fašista, nego se zajedno s Dalmacijom vratio Hrvatskoj.

Akademik Kovačić, inače autor spomenika dr. Franji Tuđmanu u Zagrebu, Oltara domovine nadomak Zagreba te spomenika Gojku Šušku u Širokom Brijegu, nije komentirao presudu niti gradonačelnikovo obećanje, no ranije je objašnjavao kako eto nije riječ o reviziji povijesti već isključivo o njegovom djelu. Sličnih nedjela imamo diljem Balkana, na prostoru na kome se teško oteti dojmu da savremene vlasti nikako ne mogu da se pomire s notornom historijskom istinom: partizani su - sviđalo se to kome ili ne - pod vođstvom maršala Tita djelima dokazali svoj antifašizam, a danas i bukvalno svjedočimo nastojanjima da se taj slavni dio ovdašnje historije protjera iz našeg pamćenja. U te se svrhe svako malo - pa i ovih dana - u Sarajevu plasira ideja o promjeni Dana grada, pa bi se - po najavama - već ove sedmice na dnevnom redu Gradskog vijeća trebalo raspravljati o 1. februaru, kao Danu osnivanja Sarajeva, što je zapravo korak od progona 6. aprila.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo i član Upravnog odbora SABNOR-a Bosne i Hercegovine - Mirsad Ćatić.

Može li to tako, da svako malo slavimo dan grada? Šta se želi postići? 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Vjerovatno bi se mnogi složili da ne može svaki doktor biti i dobar doktor, nekima nedostaje taj ljudski faktor jer pored stručnog dijela treba znati i ophoditi se prema pacijentima i, ono najteže, saopštiti lošu vijest, a niko doktore tome ne uči. Dobra vijest je da ovakvi stručnjaci kod nas ipak postoje.

Jedan od onih koji ne samo da je dobar doktor, već i dobar čovjek, kako ga opisuju njegovi pacjenti, je dr. Emir Gušo, specijalista radiolog i upravo on je gost nove epizode (Ne)poznato o ljudskom tijelu.

Radiologija, kao Trijumfalna kapija - svi putevi vode ka njoj i od nje. To je grana medicine koja se bavi primjenom različitih vrsta zračenja u cilju dijagnosticiranja, ali i liječenja stanja, odnosno bolesti.

Čuli smo za nju, svi otprilike znaju šta je, ali, znamo li koliko je opasno zračenje? Sve nam je to pojasnio dr. Gušo koji je otkrio i razliku između ultrazvuka (UZ), rentgena(RTG), kompjuterizovane tomografije (CT), i magnetne rezonance (MR).

Za dr. Gušu ultrazvuk i CT su njegovih „50 nijansi sive“, a jeste li znali da ultrazvuk i magnetna nemaju štetno zračenje?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

S Elijem Tauberom, doktorom historijskih znanosti i jednim od ključnih ljudi jevrejske zajednice iz Bosne i Hercegovine, Dragan Markovina razgovarao je o svim traumatičnim mjestima te zajednice, nekad i sad.

U podcastu U kontru sa Draganom Markovinom razgovaralo se o sjećanjima, strahovima, o tome kako se osjećaju Jevreji danas u Sarajevu, o identitetima i odnosu prema Španiji i Izraelu.

- Evropa je svojevremeno napravila veliku grešku koja je dovela do te islamofobije. Prvo su pogriješili kada su dozvolili da se razvije antisemitizam, na osnovu toga da se razvije i nacizam, a onda kada su ostali bez Jevreja, koji su stradali u Drugom svjetskom ratu, su došli na genijalnu ideju da bi bilo super dovesti jeftinu arapsku radnu snagu koji će pokriti rupe koje su nastale nestankom Jevreja i drugih ljudi u Evropi. To se, naravno, pokazalo kao netačno. Evropa nije bila spremna na to i nisu razumjeli način na koji rade i žive Arapi, ja to prije svega tako vidim. Znam da je Angela Merkel priznala da su pogriješili jer nisu znali da Arapi imaju svoju kulturu i da su vrlo snažno vezani za nju i nisu je se spremni odreći zarad evropskih beneficija. Tu se razvila strašna islamofobija, priča Tauber 

Otvorili su temu njihovog davnog dolaska u BiH i onoga po čemu pamte Španiju. Pričali su i o ladinskom jeziku i njegovim govornicima, pa i o tome koliko je sam Tauber vičan tom jeziku. Eli je pričao o tome na koji je način pamćenje sačuvano kroz pjesme i kroz kuhinju, ilustrirajući to pričom o posjeti Toledu i razlici između tamošnjeg tradicionalnog kolača od marcipana i ukusa kojeg su Sefardi sačuvali kroz stoljeća.

Razgovarali su i o posljednjem odlasku iz BiH devedesetih godina, o sudbini jevrejske zajednice tada i danas. O ljudima koji su im pomagali u Drugom svjetskom ratu i o ljudima koji su zahvaljujući Jevrejskoj opštini izašli iz Sarajeva, iako nisu bili Jevreji.

Govorili su, naravno, i o ratu u Gazi, o budućnosti tog prostora te kako doživljava reakcije ljudi iz Sarajeva na užas koji se tamo događa. Pričali su i o odnosima unutar jevrejske zajednice, konkretno o ulozi Amira Grossa Khabirija u njoj i o njegovom djelovanju u BiH

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Razija Mujanović, nekadašnja jugoslovenska i bosanskohercegovačka košarkašica, naša najbolja sportistkinja svih vremena, ovog petka je gošća podcasta Opet Laka.

Sa svojih cijelih dva metra i dva centimentra i nebrojenim priznanjima na svjetskom i evropskom nivou, imala je priliku i doslovno gledati svijet sa visine, ali odabrala je da bude prizemna, neposredna i jednostavna. Baš je tako tekao i razgovor Razije i našeg Lake, koji prema svojoj sagovornici, tokom 75 minuta podcast razgovora, nije krio divljenje i poštovanje zbog svih postignuća koje je uspjela ostvariti i što je, uprkos tome, ostala Razija Mujanović iz Ratkovića, malog mjesta u njenoj Bosni i Hercegovini, zemlji kojoj se, sa različitih krajeva svijeta, uvijek vraćala.

Priznala nam je Raza da je kao djevojčica bila “smotana” i potpuno neizainteresovana za košarku te da su je mnogi smatrali antitalentnom.

- Kad sam počela trenirati, svi su govorili da sam antitalenat, ali iz ove perpektive kada razmislim, bila sam jako visoka djevojčica, 197 cm, smotana, nisam ja imala te kontakte, koordinaciju pokreta i sve to. U tom trenutku mi trener nije govorio takve stvari, ali mi je kasnije ispričao da su mu govorili da džaba gubi vrijeme sa mnom i ako za četiri godine budem mogla igrati u ekipi uopšte, da je napravio posao, ispričala je Razija.

Međutim, njen trener Mihajlo Vuković, koji je insistirao da Razija dođe iz Ratkovića u Tuzlu davne 1982. godine, nije imao nikakvu sumnju da će upravo ova djevojčica nešto kasnije zasijati najvećim sjajem. Bilo bi teško prebrojati sva njena odličja jer su u pitanju brojne evropske i svjetske titule, ali podsjetićemo da je na Olimpijskim igarama u Seulu 1988. sa reprezentacijom Jugoslavije osvojila srebrnu medalju i spomenuti da je 2017. godine primljena u FIBA-inu Kuću slavnih, rame uz rame sa američkim legendama košarkaške NBA lige, poput Shaquillea O'Neala, Tonija Kukoča, Mickeya Berkowitza, Valdisa Valtersa i Dušana Ivkovića.

Uprkos svim postignućima, našem voditelju nije najjasnije zašto

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Da li ste se ikada zapitali kako geni utiču na nas i naš život?

U današnjoj Oslobođenoj gostuje Anela Hujdurović, osnivačica prvog genetskog savjetovališta u BiH.

Ova strastvena zaljubljenica u nauku donosi najnovija saznanja iz svijeta genetike, a sve to s ciljem da promijeni način na koji razmišljamo o sebi i našim genima. Kako stvarno "preslikavamo" osobine naših roditelja? Koliko genetika utiče na naše zdravlje, ponašanje pa čak i na naš izgled, jesu li depresija i anksioznost u našim genima? Šta saznajemo o sebi kroz genetske testove? Mogu li genetski testovi pomoći u ranoj dijagnostici karcinoma i drugih bolesti?

Razmatrat ćemo i pitanje koje mnoge zanima - da li genetika može usporiti starenje? Razgovarat ćemo o biološkom starenju, razlikama između naših godina i biološke starosti te kako životne navike utiču na našu biologiju. Koliko možemo uticati na biološki sat i da li je starenje zaista nezaustavljivo?

- Genetika kao nauka nudi nam uvid u to kako starenje funkcioniše na biološkom nivou. Postoje testovi koji nam omogućavaju da saznamo kako naše biološke godine mogu biti različite od onih kalendarskih jer naša životna rutina, zdrava ishrana, fizička aktivnost i izbjegavanje štetnih supstanci, mogu uticati na brzinu starenja. Iako ne možemo zaustaviti starenje, možemo usporiti njegov proces. Telomere, koji su na krajevima naših kromosoma, igraju ključnu ulogu u tome, a istraživanja se usmjeravaju na način kako da smanjimo njihovo trošenje jer je to jedan od glavnih faktora koji određuju brzinu biološkog starenja, kaže genetičarka Hujdurović.

Otkrila nam je i kako rijetke mutacije i oboljenja koja pogađaju djecu u Bosni i Hercegovini, postaju ozbiljan zdravstveni izazov. 

- Djeca u BiH suočavaju se s rijetkim mutacijama i sindromima, a u nekim slučajevima broj prijavljenih slučajeva ne prelazi nekoliko desetina na globalnom nivou. Poseban problem predstavlja učestalost povezivanja gena među krvnim rođacima u manjim sredinama, što dodatno pogoršava situaciju. Nažalost, o ovim temama se rijetko govori u javnosti, a gledajući s medicinske strane, ovo predstavlja veliki problem, priča Hujdurović.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Nakon kratke epizode u hrvatskom prvoligašu Slaven Belupo, 2015. godine prelazi u NK Vitez. Tamo u naredne dvije sezone upisuje 49 ligaških nastupa i postiže dva gola, što mu otvara vrata povratka u Zrinjski u ljeto 2017. godine. Tu niže nove uspjehe, uključujući još jednu titulu Premijer lige (2017./'18.). Uslijedili su angažmani u rumunskom Sepsi OSK te u FK Tuzla City, da bi se 2021. po treći put vratio u Zrinjski, gdje je do danas osvojio niz trofeja, uključujući titule prvaka (2021./'22., 2022./'23.) te Kup BiH (2022./'23., 2023./'24.). U decembru 2021., debitovao je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine u prijateljskoj utakmici protiv Sjedinjenih Američkih Država. On je Hrvoje Barišić i gost je nove epizode podcasta (IN)Direkt.

- Ostati toliko godina u tom klubu je danas rijetkost. Mislim da je to snaga. Prvo kvalitetni igrači, kvalitetni ljudi, ljudi koji će ti čuvati leđa jer ja znam da me neće ostaviti na cjedilu. Ja ću pogriješiti kad tad, ali znam da će mi Slobo zatvoriti leđa ili Čorluka, Memija… Mislim da je to neka konstanta. Evo Čavar i Mašić, kada su došli kod nas, rekli su: ”Šta je ovo?”. Posvećenost nogometu, posvećenost tome da želiš pobijediti u bilo čemu. Da igramo karte, mi se poubijamo. Želja za pobjedom, imamo taj mentalitet. Mi se rijetko veselimo pobjedama, objašnjava Barišić razloge uspjeha Zrinjskog.

U ovoj epizodi razgovaramo o Hrvojevom razvoju kroz različite lige i klubove, njegovim iskustvima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Rumunije te motivima zbog kojih se iznova vraćao u Mostar. Saznat ćemo i o njegovoj saradnji sa trenerima poput Karačića, Sliškovića, Jakirovića i Musemića, a naravno i o hemiji koju dijeli sa Jakovljevićem. Neizostavna tema je bila i njegova borba sa zdravstvenim problemima zbog kojih je propustio grupnu fazu evropskog takmičenja te kako je to sve podnio i nastavio dalje.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...