Oslobođenje Podcast

Send us a text

U narednih 50 godina Bosna i Hercegovina bi mogla ostati na milion i po stanovnika, podaci su istraživanja Ujedinjenih nacija. Iz naše zemlje odlaze i zaposleni, i nezaposleni, a najviše mladi. Posao u zemljama Evrope, najviše u Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, pronašlo je skoro 13. 500 ljudi, što bi značilo da je svakog dana iz naše zemlje otišlo 35 ljudi.

Na ovu temu ćemo razgovarati sa Mersihom Mimom Mehić, direktoricom Kolektiv d.o.o., vodećom kompanijom koja se bavi posredovanjem pri zapošljavanju u BiH. Pitanje koje se sve češće postavlja uspješnim pojedincima iz BiH jeste: "Zašto ste ostali ovdje, kada biste mogli ostvariti još veći uspjeh negdje u inostranstvu?". Ova dilema donosi sa sobom mnoge aspekte -finansijske, profesionalne, ali i emocionalne. Mima će nam otkriti koji je bio motiv da ostane te koje su to posebne vrijednosti i vještine koje naši ljudi nose, a koje ih čine konkurentnim na globalnom tržištu.

- Sticajem različitih okolnosti ostala sam ovdje. Svakako, jedan od tih razloga bio je i pritisak roditelja da preuzmem porodični biznis. Svaka naredna pozicija koju sam preuzimala, imala je određeni dodir sa inostranstvom. Imala sam priliku da budem jedan od osnivača kompanije koja je radila u BiH, a isključivo za strano tržište. Radili smo projekte savjetovanja i pružanja usluga za tržište Amerike i Velike Britanije. Ono što sam u tom periodu zapravo naučila je koliko naši ljudi vrijede. U kontekstu prilagodljivosti, fleksibilnosti, različitih tehničkih, ali i jezičkih vještina. Sve su to razlozi zašto su naši ljudi tako traženi. Zapravo, usluge koje smo pružali globalnim korporacijama bile su zaista na nivou bilo kojih drugih usluga koje su neke globalne firme pružale, kaže Mima.

Svi mi koji smo ostali u BiH, imamo svoj razlog zašto ne napuštamo ovu zemlju. Adriana Švraka, direktorica centra za jezike Glossa, već 20 godina radi u obrazovanju, a danas vodi vlastitu firmu. Kako izgleda njen pogled na život i rad u BiH, zašto smatra da je u ovom okruženju postigla maksimum i kakav je njen stav o promjenama među generacijama koje je učila i

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U 40. epizodi podcasta (IN)Direkt ugostili smo crnogorskog fudbalera i trenutno najkorisnijeg igrača Željezničara, Aleksandra Boljevića. U 13 utakmica aktuelne sezone Premijer Lige, postigao je pet golova i tri asistencije.

Rođen u Podgorici, Boljević je prve fudbalske korake napravio u omladinskom pogonu Zete, gdje je debitovao za seniorski tim s 16 godina. Tokom tri sezone u Zeti odigrao je 43 utakmice i postigao osam golova, što mu je osiguralo transfer u holandski PSV. Iako je za prvi tim PSV-a nastupio samo jednom i to u šampionskoj sezoni, Boljević je sticao iskustvo u drugom rangu holandskog nogometa nastupajući za PSV U21.

Njegov profesionalni put zatim ga vodi u Belgiju, gdje je naredne tri sezone igrao za Waasland-Beveren, potom za Standard Liège te Eupen na posudbi. U prvom razredu belgijskog fudbala je skupio 139 nastupa, a za reprezentaciju Crne Gore je odigrao 26 utakmica i postigao dva gola. Nakon polusezone u Hapoelu iz Tel Aviva, Aleksandar se vraća na Balkan, potpisavši za Željezničar.

- Kad sam potpisao za Želju, tu nije nikakvih pregovora bilo. Bukvalno, oni su mene prvo zvali i ne javljaju se ljudi par dana. Nema nikoga. I ja zovem sportskog direktora. Šta se dešava? Samo da znam je li to ok ili nije. Nas je, kaže, sramota da tebi ponudimo ugovor. Ja mu tu kažem da nisam pitao kakav je ugovor nego ima li ili nema. Rekoh, šalji šta možete da date. Nema pregovora, nema ništa. Ne pitam za pare. Šalji ugovor, potpisujem i dolazim sutra. Eto, to je ta priča kako sam ja stigao u Sarajevo, prisjeća se Boljević.

Razgovarali smo o njegovim počecima u Zeti, kako je došlo do transfera u PSV i izazovima sa kojima se susreo kao mlad igrač u inostranstvu. Dotakli smo se uspomena i lekcija stečenih u Belgiji te razloga odlaska iz Izraela. Boljević nam je otkrio kako je došlo do kontakta i potpisa ugovora sa Željezničarom. Nezaobilazne teme su bile prethodna sezona, čekanje utakmice u tunelu dok stadion pjeva himnu i tri sarajevska derbija koja je igrao.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Problemima u našoj zemlji nikad kraja: taman kad se vladajuća većina na državnom nivou uspjela sastati i obećati - makar i smrznuti - novi sastanak, uslijedio je ledeni tuš, u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine nije bilo većine. Do potresa je došlo u klubovima hrvatskog i srpskog naroda. Iz SNSD-a požurili su da optuže opoziciju u Republici Srpskoj, koju tituliraju manjinskom voljom srpskog naroda, da pravi neprincipijelne dilove sa Bošnjacima, dok je lider HDZ-a Dragan Čović načas prestao biti optimista i čak ustvrdio da većina uopće ne postoji. No, 24 sata kasnije lideri stranaka većine sastali su se u Banjoj Luci, pohvalili dogovorima o evropskom putu Bosne i Hercegovine, a onda je i Vijeće ministara demonstriralo da umije donositi odluke. Šta se dešava?

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, državni poslanik i lider Partije demokratskog progresa Branislav Borenović. 

Kako komentiriše posljednja dešavanja u Domu naroda? Možemo li sada očekivati napredak ka Evropskoj uniji? Gdje je naše mjesto pod suncem - u Evropskoj uniji ili BRIKS-u?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Gošća Amira Vuka Zeca u novom izdanju podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Snježana Kopruner inžinjerka mašinstva i magistrica tehničkih nauka, direktorica firme "GS-TMT" iz Travnika. Rođena je u Benkovcu, sa nepune tri godine odlazi u Zadar gdje je završava osnovno i srednje obrazovanje, a Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) završava u Zagrebu, potom odlazi u Njemačku.

Radila je za jugoslovenski Bagat i nekoliko njemačkih kompanija, a onda se ukazala poslovna prilika da 2004. kupi jedan od pogona nekadašnjeg jugoslovenskog giganta tvornice mašina "Bratstva" koji se nalazi u Travniku. Od tada kontinuirano ulaže u bosanskohercegovačku privredu, kreira novi poslovni ambijent u Travniku i u Prozor-Rami, gdje je nedavno otvorila novi proizvodni pogon.

Načelniku općine Jozi Ivančeviću predložila je da se ime poslovne zone iz "Izlaza" promijeni u "Ulaz" te da Rama postane mjesto u koje će se ljudi vraćati. U pogonu tvornice "GS - Rama" trenutno je zaposleno 70 radnika, a u planu je zapošljavanje njih ukupno 250.

Snježana Kopruner uložila je značajna sredstva u obnovu kuće Ive Andrića u Travniku, a trenutno, finansijski pomaže projekat renoviranja Hasanpašića kule, također u Travniku.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Dobre vijesti stižu iz Oslobođenja - ovog petka uživamo u čak 88 minuta sa Zoranom Kesićem jer je našem Laki 24 minuta, ipak, bilo malo.

Ovaj televizijski voditelj i satiričar, poznat po svojoj direktnosti i neumoljivom smislu za humor, u ovako velikoj minutaži, nije bio ništa manje ispirisan nego obično.

Laka, zakleti feminista, i ovoga puta je započeo temu o položaju žena danas, ističući da se u svijetu, u kojem muškarac vlada 150 hiljada godina, žena i dalje posmatra kao “stvar za izbacivanje djece”, pranje donjeg rublja muškarcu i kao neko ko upravo muškarca treba slušati. Kesić je, ipak, drugačiji i, kako sam kaže, atipičan, kada je ova tema u pitanju.

- Kod mene u kući žena vlada. Ja slušam, žena vlada… iako ne znam da upalim mašinu. Nedavno, kada smo se posvađali, zaprijetila mi je da ću ubuduće sam sebi prati veš. Tih nekoliko dana, koliko smo bili u svađi, nisam prao veš, ali sam na ruke oprao gaće, da imam, eto, bar čiste gaće. Imao sam varijantu da naučim da upalim mašinu ili da se pomirimo, radio sam na ovom drugom, tako da smo se, hvala Bogu, pomirili, ispričao je Kesić.

Kesić je istakao da je, iako nije kuhar, njegov recept za sretan brak vrlo jednostavan - da se ljudi vole. Ipak, našeg je novopečenog voditelja, zanimalo kako je na Kesićev “muški ego” uticala činjenica da ga je, jedne prilike, kada je bio bez posla godinu i po dana, izdržavala žena.

- Baš u periodu kada sam ostao bez posla, krenulo je i moje zabavljanje sa mojom tadašnjom djevojkom, sadašnjom ženom i to moje uozbiljavanje u suštinskom smislu od jednog momka, bonvivana, neobaveznog ljubavnog odnosa. Tako da je, paralelno sa mojim ljubavnim ostvarenjem, došla i moja zrelost u poslovnom smislu. Počeo sam ozbiljnije da razmišljam o profesiji, pa čak ozbiljnije i da izgledam pod njenim uticajem. Sve je to, na neki način, povezano. Mora nekad čovjeku, sticajem okolnosti, da se desi nešto u životu, neka prekretnica koja može dalje da ga dobaci u nebeske visine i profesionalno jer ako je privatno čovjek sretan, namiren, stabilan i zadovoljan, onda ima veću mogućnost da profesionalno napreduje, a ako je nestabilan i ako u porodici ima tih nekih m

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Da li biste, nakon svoje smrti, donirali organe i time nekome omogućili da nastavi sa životom?

U Bosni i Hercegovini svake godine umire više od 300 pacijenata sa zatajenjem bubrega, jetre, srca. Ako vam kažemo da je ovo moglo biti spriječeno, šta ćete vi reći? U novoj Oslobođenoj razgovaramo o doniranju organa. Gdje smo na tom putu? Šta nam nedostaje da budemo kao Španija i Hrvatska, gdje donorstvo postaje normalan dio zdravstvene zaštite?

Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, jedan je od onih koji su živi upravo zahvaljujući transplantaciji, ali i neko ko ovu priču već godinama zagovara u Bosni i Hercegovini i od nje ne odustaje. Tomislav je živ jer je njegov nećak izgovorio rečenicu: "Ujko, ja sam odlučio da ti dam bubreg.".

- Ti osjećaji su bili mješavina sreće i tuge. Kada sam otišao u Zagreb na pripremu za transplantaciju, rekao sam ljekarima da imam donora. S jedne strane, osjećao sam žalost zbog mladog čovjeka, ali s druge strane, otvorila mi se šansa za novi život. Ljekari su mi rekli da će oni donijeti konačnu odluku jer je najvažnija njegova želja, a potom slijede detaljni pregledi. On je bio potpuno zdrav, tada je imao samo 29 godina, igrao nogomet i bio je sportista. Sve je bilo u redu, pa je transplantacija uspješno obavljena, priča Tomislav. 

Na čelu svake promjene mora stajati znanje, dokazi i praksa. Ko može, kako može, šta je potrebno, kako to sve izgleda, ispričat će nam prof. dr. Halima Resić, ljekar specijalista internista, subpecijalista nefrolog i profesorica emeritus na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

Profesorica je sa nama podijelila priču o bliskoj rodici koja je preživjela zahvaljujući transplantaciji jetre. 

- Moja bliska rodica je 2001. godine transplantirala jetru u King's Hospitalu u Londonu. Bez te transplantacije, ona ne bi preživjela, a jetra joj je omogućila da živi još 15 godina. Iako je transplantacija jetre tada bila rijetkost, danas je to postalo mnogo češće. Sada je jasno da i mi možemo donirati dio svoje jetre, zaključila je dr. Resić.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Glasna i jasna - Una Bejtović! Žena koja je prošla sve poslovne sektore i žena koja je uspjela kao poduzetnica.

U novoj epizodi podcasta Životna škola Una će nam reći kako su izgledali njeni počeci, kako je tekao njen poslovni put jer, ipak, njena karijera traje uspješno već 30 godina, a sada je jedna od najvažnijih figura PR industrije u BiH.

Ali kaže da se ipak nekada osjeća kao hrčak koji okreće točak jer nije na budžetu, tenderima ili u političkim strankama, nema bogatog muža ili oca. Ona je samo žena u biznisu koja radi svoj posao najbolje što zna i umije.

- I onda opet dođe neka faza i kažem sebi "Odoh aplicirati da radim za UN u Zimbabve, zašto ja ovo opet radim?". Zatim opet prevaziđeš to, tražiš pomoć, mrežu ljudi. Moraš imati oko sebe ljude kojima vjeruješ, koji su pametniji od tebe u nekim stvarima, moraš se otvoriti i biti ranjiv. Moraš biti bez tih mitova "na Instagramu smo svi lijepi na LinkedInu svi uspješni" - ma nemoj, kaže Una.

Dodaje da se ljudi većinom brinu za sve oko sebe, ali se rijetko sjete pobrinuti se za sebe, a to se radi jednom riječju, "neću".

Prošle godine, kada je dobila dvostruku nagradu Women Comm-a u kategorijama PR Star i Special Star, Una prva tri mjeseca uopšte nije imala posla.

- Nemam prihoda uopšte, dakle sunovrat. Zadnja tri mjeseca te godine kreću tako što dolazi nagrada kreće hype. To je bila nagrada u PR kategoriji, a onda i nagrada među svih jedanaest kategorija. Glavna nagrada je kotizacija za učešće na Global Women Forumu u Parizu. Ja sam krajem novembra u Parizu, ali avaj, nisam ja samo u Parizu, ja tamo dolazim iz Dubaija, gdje su me ljudi zvali da moderiram biznis konferenciju. I sada ja se brinem kako ću iz Dubaija u Pariz, a prije šest mjeseci nemam za kifle. I u tom cijelom procesu kada ti preživiš i te padove, shvatiš da te ne definira iznos na računu, već ono što si napravio kao trag profesionalni, šta tvoji prijatelji, kolege i klijenti misle o tebi, poručuje Una.

Danas je uspješno spojila svoju umjetničku prirodu, svoj habitus aktivistice za ljudska prava sa komforom koji jedino privatni sektor može pružiti. Prepoznatljiva je po projektima u oblasti

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U 39. epizodi podcasta (IN)Direkt nastavljamo razgovor s Kemalom Hafizovićem, legendarnim bh. fudbalerom i trenerom.

Hafizović nam je pričao o fudbalu u ratu i osvajanju prve poslijeratne titule prvaka. Prisjetili smo se anegdota i uspomena vezanih za igranje Čelika u Intertoto kupu, naročito historijskog dvomeča sa Gentom. Nezaobilazna tema je bio Kemalov period u Veležu. Dotakli smo se uvijek aktuelnih tema poput suđenja, domaćih trenera i reprezentacije. Hafizović nam je prenio svoje emocije u vezi Čelika i otkrio zašto više ne može dolaziti na utakmice.

Rođen u Zenici, Hafizović je započeo karijeru u omladinskom pogonu Čelika, a već s 18 godina zaigrao je za Rudar iz Kaknja. Na poziciji krilnog napadača u dresu Rudara istaknuo je svoj talent, što ga 1974. godine vraća u njegov matični klub, Čelik Zenica. Tokom četiri godine u Čeliku odigrao je 87 utakmica i postigao 14 golova, postajući prepoznatljivo ime među ljubiteljima fudbala širom Jugoslavije. Godine 1978. okušao se i u inostranstvu, igrajući za Toronto Blizzard u Kanadi, gdje je postigao četiri gola u 12 utakmica. Nakon kratkog angažmana u Kanadi, Hafizović se vraća na Balkan, pridružujući se Mariboru i nastupajući uspješno tokom 1979. godine.

Nakon završetka igračke karijere, Hafizović se posvetio trenerskom radu, počevši u FK Rudar Kakanj. Posebno je bio vezan za Čelik, kojem je u sezoni 1996/97 donio titulu prvaka. Tokom sedam trenerskih mandata u klubu, uvijek se vraćao s istom strasti i posvećenošću, nastojeći pomoći Čeliku u izazovnim vremenima.

- Duša me boli za Čelikom. Izmakao sam se i ne dolazim na utakmice. Nismo zaslužili ovaj položaj Čelika nikako. Ni mi koji smo igrali u Čeliku, ni navijači. Od ovakvog kluba, gdje je prosjek bio, a i sada bude, 10-15 hiljada gledalaca. Igralo se po Evropi, osvajali su se trofeji, to je haos bio pred svaku utakmicu. Meni se čini da je na dan prije stadion bio pun. Da to neko tako pogazi nogama… I zato ne mogu doći. Svaka čast klubovima iz tog ranga, Čelik je svojom krivicom došao tu, ali ne mogu ja gledati Čelik da igra sa nekim… Uz svo poštovanje protivnika, Čelika ja ne mogu gledati sa tim klubovima, priznaje Kemal

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Koalicijski partneri susreli su se u Sarajevu, sastanak je trajao tri sata nakon kojih su se razišli zbog zime. Lider HDZ-a BiH Dragan Čovićje plastično opisao zajednički angažman: u zgradi državnog Parlamenta ne radi ni klima ni grijanje, a Milorad Dodik, vođa SNSD-a, vidno raspoložen s novinarima je podijelio vic i konstataciju kako je sastanak najbolje upakovao predsjednik SDP-a Nermin Nikšić. Naredna sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je svojevrstan test: očekuje se da bezbroj zakočenih dokumenata dospije na dnevni red.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Marinko Čavara, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva HDZ-a BiH. 

Hoćemo li ponovo ugledati koaliciju na djelu? Možemo li bez stranih sudija? Kad će i oni koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda dobiti svoja prava?

Federacija je dugo bila pod blokadom: kako danas funkcionira? Šta misli o radu federalne Vlade? Koliko ga crna lista koči u angažmanu?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Carski rez uopšte nije bezazlen način poroda, kaže doc. dr. Emir Mahmutbegović, specijalista ginekologije i akušerstva, gost nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, u kojoj osim teme carskog rezaobrađujemo i temu perimenopauze koja, za razliku od carskog reza, čeka svaku ženu.

Saznali smo i kada se doktori odlučuju na carski rez i kada je ta operacija opravdana, šta to čeka ženu nakon što donese bebu na ovaj svijet - koje su posljedice?

Kada žena iz tzv. generativne dobi krene prema menopauzi, taj period nazivamo perimenopauza. Tokom tog razdoblja žene doživljaju niz promjena - ne samo hormonskih, već i psihičkih i socijalnih.

Dr. Mahmutbegović napominje da perimenopauza i sama menopauza nisu bolest.

- Ono što hoću da naglasim je da menopauza nije bolest. Ne, to je prirodno normalno stanje u životu žene, koje se obično javlja oko 50.-te godine i ni na koji način se ne može izbjeći. Nastaje zbog pada funkcije jajnika odnosno proizvodnje estrogena i progesterona, pojasnio je dr. Mahmutbegović.  

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...