Send us a text

Jasmin Memišević jedan je iz plejade igrača čiji su fudbalski razvoj zaustavila ratna dešavanja.

Još kao omladinca prepoznali su ga sa Koševa, gdje je na poziv Ante Rajkovića i Mirsada Fazlagića došao iz rodne Breze, kako bi mogao trenirati i nastupati za omladinske selekcije FK Sarajevo. Po završetku omladinskog staža nastavio je svoj put u FK Rudar, ali ne u rodnoj Brezi nego u Kaknju. 

Početkom rata kada su stala sva fudbalska dešavanja, Memišević je izabrao ostanak u našoj domovini, a nakon nekog vremena stigao je poziv iz Kaknja da se priključi ekipi koja se stvarala. Na jednom susretu između NK Čelik i FK Rudar dobio je poziv da se priključi klubu iz Zenice.

- Čelik i Rudar su tada odigrali 2:2, a ja sam dva puta asistirao. Tada mi je prišao čovjek na terenu i pitao me da li bih ja došao u Čelik? Ja bih ga najradije zagrlio od sreće, ali sam htio da ispadnem miran. Pomislio sam neću valjda morati biciklom i na te treninge u Zenici iz Breze. Bio je to Nermin Hadžiahmetović, koji mi je tada objasnio sve zamisli ljudi iz Čelika. Od tada kreće jedna nova dimenzija u mom životu, ali sam i shvatio kolika je ljubav navijača prema Čeliku, prisjetio se Jasmin.

Poslije nekoliko sjajnih sezona u Zenici odlučio se na odlazak, a njegova naredna destinacija bila je FK Željezničar. Nakon nekog vremena provedenog na Grbavici, odlučio se na odlazak i to u redove najvećeg rivala FK Sarajevo. Ipak, sve što se dešavalo po putu ostavilo je traga na njega i jednostavno nije uspio da napravi onakvu karijeru kakva mu je predviđana. Karijeru je završio u NK Bratstvo iz Bosanske Krupe, a nakon toga se posvetio poslu u rudniku u Brezi.

- Malo mi se smučilo sve to što se dešavalo u karijeri, sve te nervoze, neprospavane noći, iščekivanja. Jednostavno sam rekao zbogom fudbalu i vratio se u Brezu. Morao sam početi raditi i odlučio sam na neki način "kazniti" sebe za sve te neiskorištene prilike i umjesto bavljenja fudbalom, počeo sam raditi u rudniku, priča Jasmin. 

Paralelno sa tim je počeo da radi kao delegat na fudbalskim utakmicama. Danas spada u elitnu grupu delegata u Wwin ligi, a u periodu poslije karijere obavljao je i funkciju

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

- Niti jedan čovjek, a najmanje političar, ne smije na ovako pogrdan i uvredljiv način govoriti o ljudima druge vjere i nacionalnosti, kao što je to učinio Milorad Dodik. Njegov skandalozan govor predstavlja neoprostivu uvredu ne samo za muslimane i Bošnjake već svima nama, stav je Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine koje je pozvalo sve relevantne organe u državi da reagiraju u skladu sa Ustavom i zakonima, te da adekvatno osude i ovu i slične izjave koje nastoje unijeti nove podjele poput onih koje su devedesetih godina prošlog vijeka dovele do neželjenog rata i stradanja. 

Međureligijsko vijeće je - treba napomenuti - opet u punom sastavu, vratio se mitropolit Hrizostom, a ovaj čvrsti stav izdvajamo iz mora osuda koje su se sručile na lidera SNSD-a nakon njegova sramnog nastupa prošlog ponedjeljka na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu, gdje je čak i lokalne vlasti kritizirao što ne mrze druge i drugačije. Zapravo, nepodijeljena lavina osuda Dodikovog jezika mržnje i jeste ono po čemu se prošla sedmica izdvaja iz učmale političke stvarnosti, sve je drugo bilo redovno - SNSD i HDZ su zajedničkim snagama blokirale Dom naroda, Bosna i Hercegovina još nema budžet, a navodno ima ambicija da nastavi svoj evropski put.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Mario Karamatić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik Hrvatske seljačke stranke. 

Kako je doživio Dodikovu demonstraciju uvreda i silu jezika mržnje kojom se obrušio u Istočnom Sarajevu?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Pretilost ili gojaznost nije samo višak kilograma, to je hronična bolest. A o ovoj veoma raširenoj bolesti i pojavi govori profesor fizičkog vaspitanja i sporta, trener, nutricionista i kreator Simple Lifestyle programa, Marko Vukotić, čovjek koji svakodnevno živi ono što i zastupa.

Podijelio je na početku razgovora, ne tako ohrabrujuću informaciju, da u radu s klijentima ima popriličan broj žena koje su pobijedile karcinom, ali ne i gojaznost i to stalno naglašava kao primjer koliko je ova borba surova.

- Moram da podjelim informaciju da sam imao popriličan broj žena koje su uspješno pobijedile kancer, ali nisu mogle gojaznost. To stalno potenciram. Nadam se da ću sljedeće godine pisati neku knjigu koja će imati jednu psihološku karakteristiku i ozbiljnost same te činjenice da je borba sa pretilošću zaista surova i da osoba mora biti dosta jaka i disciplinovana da bi to pobijedila, kaže Marko.

Jedna od centralnih tema epizode je pogrešno shvatanje mršavljenja. Najčešće greške koje prave ljudi koji žele da se riješe viška kilograma su samostalne dijete, gladovanje i „vaga kao sudija“. Ljudi često kreću u proces samostalno, bez stručne pomoći, oslanjaju se na radikalne dijete ili, potpuno pogrešno, vjeruju da će sve riješiti samo vježbanjem.

Otvorena je i tema radikalnih dijeta - koliko one, posebno za žene, mogu biti opasne? Marko kaže da trenutno u programu ima četiri djevojke kojima, uz endokrinologa, pokušava vratiti menstrualni ciklus narušen takvim režimima.

A saznali smo i koliko nam je najmanje treninga potrebno na sedmičnom nivou - minimum tri kod početnika, u zavisnosti od stanja, 8 do 12 serija po treningu za cijelo tijelo, uz svakodnevne šetnje i evidenciju koraka.

Kada je u pitanju ishrana, ističe da je ona veći izazov nego sam trening: dok osoba sedmično ima tri treninga, ima i 21 obrok, pa se mora „kontrolisati 21 put“. Greške su normalne i sastavni dio procesa i ne treba stvarati dodatnu tenziju i krivicu.

- Mi treneri moramo malo da zalazimo u medicinu, a doktori malo u fitness industriju, kaže Marko, ali odmah dodaje da se ne želi praviti pametan i da klijente s ozbiljnim odstupanji

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Podcast U kontru sa Draganom Markovinom donosi novu epizodu u kojoj Dragan Markovina razgovara s Almirom Imširevićem, piscem, dramaturgom i profesorom na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, jednim od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih dramskih autora.

Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Diplomirao je dramaturgiju na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti, gdje danas predaje kao redovni profesor. Tokom svoje karijere bio je šef Odsjeka za dramaturgiju i umjetnički rukovodilac scene Obala, a njegov rad obilježila je predanost razvoju domaće dramske književnosti i afirmaciji mladih autora.

Autor je brojnih pozorišnih tekstova koji su izvođeni širom regiona, Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Za svoj pozorišni rad dobitnik je više nagrada, a njegovo pisanje karakteriše spoj stvarnog i poetskog, humor i kritički odnos prema društvu.

Imširević je osnivač portala Nomad i pokretač projekta Dramadžiluk, prostora za promociju drame i dramskih autora, koji se realizuje uz podršku Festivala MESS.

U razgovoru s Markovinom, Imširević otkriva više o programu ovogodišnjeg Dramadžiluka i objašnjava porijeklo samog naziva, inspirisanog duhovitim odgovorom Gorana Stefanovskog o potrebi da se uvede riječ „dramadžije“. Govori i o položaju mladih autora, o izazovima s kojima se suočavaju da bi njihove drame zaživjele na sceni, te o vlastitom iskustvu u teatru i književnosti.

Epizoda se dotiče i njegovog romana „Zlatni geler“, kao i načina na koji nove generacije doživljavaju stalnu prisutnost ratne teme u društvu. Razgovaraju i o odnosu svijeta prema genocidu u Gazi, te o slici Bosne i Hercegovine kao zemlje koja živi sa iskustvom egzila.

U završnici, Imširević govori o svom pogledu na Sarajevo kada se od njega udalji, o utjecaju Danila Kiša na vlastitu poetiku, te o krajiškom identitetu i povezanosti ljudi iz tog kraja s hrvatskim kulturnim prostorom.

Ova epizoda donosi dubok i ličan razgovor o umjetnosti, odgovornosti i sjećanju, prikazujući jednog od najvažnijih savremenih autora s bh. književne i pozorišne scene.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Krajem devedesetih, u vrijeme kada se domaća muzička scena ponovo formirala nakon teških godina, pojavila se pjesma koja je postala dio svakodnevice - „Ivana“. Nije imala lice, ali je imala glas koji je privlačio pažnju na prvo slušanje. Nešto kasnije, publika je saznala da iza tog vokala stoji Amir Kazić Leo, muzičar rođen u Sanskom Mostu, čija karijera traje više od tri decenije. U novoj epizodi podcasta Opet Laka, Leo otvara priču o svom putu, počecima u Istri, gdje danas živi, i susretu s Đorđem Novkovićem koji mu je obilježio profesionalni pravac.

Tako se Leo, u razgovoru sa Lakom, prisjeća trenutka kada je od Kornelija Kovača dobio kasetu sa nekoliko demo snimaka, među kojima se našla pjesma “Dragana”.

- Kada je Đorđe Novković čuo pjesmu, rekao je: “To je to, imamo hit 100 posto!”. Ja sam bio u fazonu - gdje ćemo Draganu, nisu neka vremena za Draganu. Ja Amir, pjevam “Dragana”, znaš kako to ide već. A imao sam prije toga “Jelenu”. Predložio sam da se pjesma zove “Ivana”, bilo mi je to nekako univerzalno ime, iskren je Leo.

I tako je „Dragana“ postala „Ivana“ - pjesma koja će mu, kako kaže, širom otvoriti vrata u svijet muzike.

Album s tom pjesmom izašao je početkom 1997. godine, dok publika još uvijek nije znala ni ko je Leo, ni kako izgleda. Priča kako mu je jedan poznanik iz Sarajeva tada rekao da se gradom širi priča o velikom hitu, ali da niko ne zna ništa o pjevaču koji stoji iza njega. Leo je u prvi mah pomislio da je u pitanju provokacija, ali se ubrzo uvjerio da je pjesma zaista živjela potpuno samostalno, nevezano za njegovo ime ili lik.

Prvo pojavljivanje u medijima, prisjeća se, bilo je jednako neobično. Pokušao je stupiti u kontakt sa uredništvom RSG-a (Radio Stari Grad), predstavio se jednostavno, kao Leo koji pjeva „Ivanu“, a sagovornik mu je dva puta spustio slušalicu, misleći da se radi o neslanoj šali. Tek treći put uspio je uvjeriti redakciju da razgovaraju s pravim čovjekom, čime je ostvario svoj prvi intervju u medijima.

Iza uspjeha, međutim, stoje i godine koje su bile daleko od jednostavnih. Leo otvoreno govori da je, u jednom trenutku karijere, povjerovao pogrešnim ljudima i praktičn

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novoj epizodi Oslobođene ugostili smo Meri Goldašić, poznatu hrvatsku influensericu i prepoznatljivo lice s kulinarskog showa MasterChef.

Šta znači biti slobodna, oslobođena žena u današnjem svijetu? Koliko je teško sačuvati sebe unutar ljubavnog odnosa, a pritom zadržati međusobno poštovanje i povjerenje? Meri na ta pitanja otvoreno odgovara, bez zadrške priča o svojim iskustvima i partnerskim odnosima.

Za nju je sloboda ključna - kako u ljubavi, tako i u svakodnevnom životu. Ističe da bez slobode ne funkcionira i da upravo tu crtu povlači još na samom početku svake veze.

Na pitanje kako se postiže takva sloboda u vezi, posebno kada dijeli život pod istim krovom s partnerom i svekrvom, kaže da je sve stvar jasne komunikacije i granica.

Estetske operacije više nisu tabu tema, ali i dalje izazivaju brojne komentare - pogotovo kada se o njima progovori iskreno i s dozom humora. Meri je u Oslobođenoj govorila o svom iskustvu, reakcijama porodice i duhovitom momentu koji se desio s Jurinom bakom, čiji je komentar postao hit među pratiocima na društvenim mrežama.

- Baba prati televiziju, ali nisam znala hoće li to njoj biti čudno. Nakon operacije sam sišla u kuhinju, još u širokom džemperu, da uzmem poštu sa stola. A ona me samo pogleda i kaže: "Daj da ih vidim!". Ja pokažem onako preko majice, a ona mrtva-hladna odgovori: "E, dobro, tak ti je lepše. Prije si mi bila kao neki dečec.", prisjetila se Meri.

Iskrena i opuštena, Meri poručuje da se u svom tijelu danas osjeća samopouzdanije i zadovoljnije, i da je najvažnije da svaka žena odluku o svom izgledu donosi isključivo zbog sebe.

Šta čini dobar brak u vremenu kada su odnosi sve krhkiji, a lojalnost sve rjeđa? Meri je s Brankicom razgovarala i o braku, povjerenju i odanosti, ističući da ljubav nije samo strast, već i izbor koji se svakodnevno potvrđuje.

Bez zadrške poručuje da varanje nije „normalna pojava“ na koju se žene trebaju naviknuti, već duboko nepoštovanje prema svemu što brak predstavlja. 

- Za mene su lojalnost i odanost najbitnije stvari u braku. Koliko god ljudi govorili da svi varaju i da se na to treba naviknuti, ja se neću na to

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Adnan Pehlivanović rođen i odrastao u Sarajevu, fudbalski je odrastao na Grbavici, koja je u suštini odredila njegov život. 

Danas je daleko od fudbala, posvetio se karijeri i poslu, ali je Željezničar ostao najveća ljubav njegovog života.

Otac ga je, kao veliki navijač Željezničara, još kao klinca uputio na Grbavicu i tako je krenula njegova karijera.

Priliku za igru dobio je još za vrijeme stare Jugoslavije, kada je spletom okolnosti dobio priliku kod Milana Ribara na utakmici protiv Pelistera. Bio je sudionik posljednje utakmice koju su plavi odigrali u Beogradu protiv Parizana, ali i utakmice koja nikada nije odigrana protiv Rada na Grbavici.

Sa početkom rata u Bosni i Hercegovini, sve se prekinulo, pa je tako na trenutak zaustavljen i njegov fudbalski razvoj. Sredinom rata počeo je da trenira sa Željezničarom, ali poslije se pokazalo da je sve što se dešavalo ostavilo traga na njegovom tijelu.

Ipak, skupio je 80 nastupa za tim sa Grbavice i postigao sedam pogodaka. Odigrao je tokom karijere četiri gradska derbija, ali je upisao samo jednu pobjedu. To je upravo pobjeda o kojoj se priča i danas iako je odigrana prije gotovo tri decenije. Njegova lopta koju je uputio prema Šopoviću, rezultirala je asistencijom za Zubanovića i to je jedna od akcija koja je ušla u historiju Željezničara, ali i bh. fudbala uopšte.

- Naučen sam da dajem loptu plavom dresu. Mogao sam da stanem da je pustim u aut, da ne trčim uopšte. Ali perifernim vidom, kako su nas učili vidio sam dres. Nisam ja vidio Šopovića, nego plavu boju. I onda sam je udario unutrašnjom prema njemu, on napravi remek-djelo i Zubanović završi akciju golom. To je bila noć puna emocija. Doktor Jurišić nam je tada govorio da nismo ni svjesni šta smo uradili, poslije se to i pokazalo, prisjetio se Adnan.

Povreda mu nije dozvolila da napravi puno više, ali kako sam kaže zadovoljan je jer je uspio da ljubav i emociju koju ima prema Željezničaru i Grbavici pretoči u svoj život, jer kako je tokom razgovora više puta naveo, Željo je njegov život.

Nastupao je kratko i za Đerzelez, bugojansku Iskru i Olimpik, a potom je vrlo mlad odlučio da kaže zbogom profe

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Sedmicu iza nas obilježili su neslavni pokušaji da se skupi kvorum za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U četvrtak, kada je bila zakazana redovna sjednica, delegati srpskog naroda iz SNSD-a nisu došli, iako su neki od njih tog jutra viđeni u zgradi na Marindvoru. Dan ranije lider partije Milorad Dodik, reagirajući na odluku Ustavnog suda BiH koji je odbacio njegovu apelaciju i tako potvrdio presudu državnog Suda od godine zatvora - što je Dodik ekspresno platio - te šest godina neobavljanja javnih funkcija, što mu je pregolem problem, najavio je novinarima:

"Gledat ćete kako izgleda kad je na razini BiH sve paralizirano”, uz poruku da se on i njegova stranka okreću RS-u, “a BiH neka se nosi do đavola”.

S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović predsjedatelj Doma naroda i potpredsjednik Naroda i pravde Kemal Ademović, jedan od onih koga je Dodik u više navrata slao do đavola. Dva dana prije redovne, zakazao je i nastavak prethodne sjednice Doma naroda, koja je također propala, ali ne Dodikovom koliko zaslugom Dragana Čovića. 

Do kada blokada može trajati? Može li Schmidt biti jedno od rješenja? Šta Dodik sad pokušava, šta hoće?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novoj epizodi podcasta O prostoru, Amir Vuk Zec razgovarao je sa Emirom Spaho, mladom arhitekticom koja svoj profesionalni i životni put gradi između Sarajeva i Milana. Emira je članica organizacijskog tima festivala Dani arhitekture Sarajevo, jednog od najznačajnijih događaja iz oblasti arhitekture u regiji, a njeno iskustvo i promišljanje o prostoru donose svježinu i jasnoću u razgovor o savremenoj arhitekturi.

Emira je prvi ciklus studija završila na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a potom magistrirala na Politehničkom fakultetu u Milanu, na smjeru Održiva arhitektura i pejzažni dizajn. Nakon studija radila je kao asistentica na predmetu Urbanističko projektovanje, a danas je dio milanskog pejzažno-arhitektonskog studija Parcnouveau. Iako profesionalno vezana za Italiju, Emira i dalje aktivno doprinosi arhitektonskoj sceni u Bosni i Hercegovini kroz svoj angažman u organizaciji Dana arhitekture.

Tokom razgovora, Emira je istakla da je suzdržanost u arhitekturi važna - ne samo kao estetski, već i kao etički stav prema prostoru, resursima i zajednici.

- Arhitektura ne mora uvijek biti monumentalna da bi bila značajna. Ponekad su male, pažljivo promišljene intervencije one koje mijenjaju način na koji živimo i doživljavamo grad, naglasila je.

Govorili su i o Festivalu Dani arhitekture Sarajevo, koji je pokrenula 2008. godine grupa studenata s ciljem otvaranja prostora za razmjenu znanja između domaćih, regionalnih i evropskih arhitekata. Danas, festival okuplja više od 700 posjetilaca tokom trodnevnog programa, uz renomirane goste.

U razgovoru s Emirom Spaho, osjetila se i lična nota - balans između dva grada, dvije kulture i dvije arhitektonske škole mišljenja.

- Volim Sarajevo zbog njegove topline i spontanosti, a Milano zbog discipline i otvorenosti prema inovaciji. Između ta dva svijeta učim kako ostati vjerna suštini arhitekture - ljudskom mjerilu, rekla je Emira.

Epizoda nas podsjeća da su arhitektura i prostor uvijek više od zidova - oni su odraz odnosa, vrijednosti i suzdržanosti u vremenu k

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Srđan Dinčić jedan je od onih komičara koji su humor pretvorili u profesiju, ali i u pogled na svijet. Put do toga, međutim, nije bio tipičan. Šira publika ga je prvi put zapazila 2009. godine u rijaliti programu Survivor, no vrlo brzo je postalo jasno da mu je pravo mjesto na sceni.
Od 2011. godine postaje dio prve postave organizacije Standup.rs, a danas iza sebe ima više od hiljadu nastupa širom Srbije i regiona, te nekoliko autorskih “one man show” programa. Njegov humor je prepoznatljiv po tome što ne traži laku reakciju - precizan je, promišljen, često dvosmjeran.
Prije nego što je stao na scenu, Dinčić je zapravo pisao. Autor je mnogih aforizama koje je objavio u tri zbirke, a u razgovoru sa Lakom prisjetio se svog prvog, napisanog još u srednjoj školi koji glasi: “Deco, ne bežite sa časova u kafane jer tamo ćete nabasati na profesore.”.

Kasnije je napisao stotine njih, ali najbolji aforizam koji je, kako kaže, ikada čuo, nije napisao ni jedan poznati satiričar, nego njegova baba Anđa - “Mi smo živeli dobro, a vi ćete još gore.”, rečenica koja, priznaće, govori više o društvu nego bilo koja zbirka.

Zanimljivo je da je Survivor bio ključan trenutak u njegovoj karijeri.

- Ivan Ivanović je vodio Povratak u civilizaciju, emisiju koja je išla petkom, i kako ko ispadne iz Survivora, dolazio bi kod njega i pričao šta se dešavalo - forma talk showa. Onda mu je televizija predložila da napravi late-night emisiju, pristao je i počeo da okuplja ekipu, kroz smijeh priča Dinča.

Nakon godina emitovanja u različitim medijima, saradnja Ivana Ivanovića i Blic televizije, okončana je jednostranim raskidom ugovora od strane ovog medija, uz, kako Ivanović navodi, objašnjenje da “doprinos emisije nije ispunio očekivanja, ali je ugrozio reputacionu sliku kompanije u vezi sa javnim istupanjima lica koja se identifikuju sa emisijom”, nakon čega cijela Veče sa Ivanom Ivanovićem ekipa, odlučuje nastaviti emisiju na YouTube kanalu. 

- Valjda nas neće otjerati i odatle. Ako nas otjeraju sa YouTube-a, onda ćemo otvoriti OnlyFans i skidati se goli - našalio se Dinča. 

Ako volite one prave priče iza mikrofona i humor koji ima s

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...