Send us a text

U drugom dijelu podcasta (IN)Direkt govorio je o mnogim temama i stvarima sa kojim se susretao tokom i nakon fudbalske karijere. Jedna od ličnosti koja je dominatna tokom njegovog boravka na Grbavici je svakako pokojni Ivica Osim o kojem Nikić priča biranim riječima.

- Švabo je pravio tim, a kada imaš tim, on izbaci pojedinca. I tu je on radio pravu stvar. On je već tada igrao sa trojicom prema naprijed. Znao je reći: “Ko da loptu meni i Fići, biće kažnjen, samo lopta u for.”. Jer kad nam daš u for, mi odosmo. Sastavio nas je sa svih strana, ali smo dugo igrali zajedno i znali smo napamet gdje je ko. On je to sve držao pod kontrolom, prisjetio se Nikić.

Govorio je Nikić i odnosu sa cijelom generacijom Željezničara koja je tada nastupala za tim sa Grbavice. Poseban odnos je bio sa Edinom Bahtićem sa kojim je nastupao i u Željezničaru, ali i Grčkoj. 

Jedna od utakmica zbog koje žali je finale Kupa Maršala Tita sa mostarskim Veležom. Kako sam za sebe kaže on je bio katastrofalan u tom susretu, ali je opravdanje našao u tome što je noć prije popio sokove, koji su mu sutra napravili problem na utakmici.

- Bio sam katastrofa. Onda smo se svađali ja i Fićo. Meni naumpalo da nosim sedmicu, ne znam zašto. Ja sam prije igrao desno krilo, ali me Dobrivoje Živkov namjestio i da igram lijevo. Nas su odveli u Beogradu na zgradu Energoinvesta, visoka, ima sto spratova. Bili smo na večeri i tamo su bili Fruktalovi sokovi, koji su tek tada izašli. Ja mislim da sam ih popio jedno pedeset tu večer. Nisam igrao tu utakmicu, nisam mogao da maknem, kroz osmijeh je ispričao.

Iz Željezničara je otišao u Grčku, gdje je nastavio sa dobrim igrama. Ipak, nesporazum koji je imao sa trenerom u Arisu, kasnije mu je donio dosta problema, pa se odlučio na povratak u Željezničar.

Legendarna utakmica sa Crvenom zvezdom u kojoj su Plavi pobijedili 3:0, povratak na mjesto na kojem je najviše volio igrati i igranje za svoju dušu, donijeli su mu status ikone među navijačima Želje.

Poslije je otišao u Čelik, a ubrzo nakon toga je stigao i kraj karijere te odluka da se nastavi baviti trenerskim poslom. Bio je čak i trener oml

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Dok je Nobelov komitet još razmatrao životopise kandidata, Donald Trump je povukao efektan potez: početkom avgusta prošle godine u Bijeloj kući ugostio je predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, koji je - kao i Nikol Pašinijan, premijer Armenije - stavio svoj potpis na Deklaraciju kojom su se dvije zemlje obavezale na trajni prekid sukoba i obnavljanje veza. Cesta duga 32 kilometra prestala je biti točka sporenja i postala rješenje poznato kao TRIPP - Trumpov put do međunarodnog mira i blagostanja - a riječ je o američkoj koncesiji dugoj 99 godina na tranzitnu rutu koja obuhvata željezničku prugu, cjevovode, elektro i komunikacijske kablove i Zanzegurski koridor na kome bi sve bilo američko i osigurano prvoklasnim operaterima, a usto zaobišlo i Rusiju i Iran. TRIPP je brojnim kolegama bio prva asocijacija kada su Sjedinjene Države našle rješenje za Južnu interkonekciju u našoj zemlji. 

Riječ je o projektu koji Bosnu i Hercegovinu povezuje sa LNG terminalom za ukapljeni plin na Krku, zapravo našem pristupu mreži gasovoda koja bi nautralizirala plin kao rusko oružje, što uključuje i Grčku i Azerbejdžan, i što je uostalom i model kojem evropske zemlje sve više teže.

No, Dragan Čović se Južnoj interkonekciji žestoko suprotstavlja već pet godina, protivio se i Zakonu koji je ipak izglasan u Federalnom parlamentu, a gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegovićje istim povodom bio s nama i prije ravno dvije godine. S nama je ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije Vedran Lakić.

Koji su naredni koraci? Kako je prošao američki sastanak s Čovićem?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Iza Abdulaha Sidrana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika i filmskih autora, prepoznatljivog intelektualnog glasa Sarajeva, ostala je opsežna rukopisna građa koja do sada nije objavljena. O tom dijelu stvaralačkog naslijeđa u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom govori Miranda Sidran, njegova kćerka.
 
 Miranda Sidran rođena je Sarajka, majka dvoje djece i diplomirana komparativistica i bibliotekarka. Višejezičnost je stekla još u djetinjstvu, odrastajući u domu u kojem su se govorili albanski i bosanski jezik, pa su se, kako kaže, strani jezici “lakše primali”. Od 1992. godine zaposlena je u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, gdje i danas radi, a tokom karijere služila je u diplomatskim predstavništvima BiH u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Holandiji, Portugalu, Belgiji i Grčkoj.
 
 Značajan dio razgovora odnosio se na rad Fondacije „Sidran“, osnovane 2022. godine, još za vrijeme pjesnikovog života. Riječ je o zadužbini koju je Sidran ostavio u amanet i na odgovornost onima koji ostaju iza njega i koji daju sve od sebe da se njegov lik i djelo ne zaboravi. 

Razgovarali su i o festivalu kulture „Sidranovi dani“ koji je po drugi put održan u oktobru prošle godine, festival koji slavi i čuva od zaborava život, lik i djelo Abdulaha Sidrana.

Od očeve smrti, prije gotovo dvije godine, svojom svrhom smatra čuvanje i njegovanje Sidranovog stvaralaštva, ogromne i bogate književne zaostavštine, duboko vjerujući da njegovi poštovatelji imaju pravo da nastave uživati u njegovim djelima, ali i da njegovu vrijednost prepoznaju i otkriju novi naraštaji. 

U ovom podcastu smo saznali da je Sidran iza sebe ostavio dovršene scenarije za "trećeg oca", iz trilogije "Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", potom za seriju prema romanu Meše Selimovića "Tvrđava", scenarij za film prema romanu “Na Drini ćuprija” Ive Andrića i za film "U Zvoriku ja sam ostavio svoje srce". 

Prisjećajući se godina u kojima je Sidran još živio boemskim životom, Miranda govori o njegovoj duhovitosti i šarmu koji su dolazili do izražaja u trenucima opuštenosti. 
 
 - Tada je

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Njegova karijera razvijala se tiho, postepeno i dosljedno - od klubskih svirki i televizijskih formata, do statusa jednog od najprepoznatljivijih vokala savremene regionalne pop scene. Matija Cvek, kojeg će šira publika vjerovatno najprije prepoznati po hit-duetu “Trebaš li me”, ovog petka stiže u studio podcasta Opet Laka.

Govoreći o muzici koja ga istinski uzbuđuje, Cvek se prisjetio koncerta Stevie Wondera, koji ga je duboko emotivno pogodio. 
 
 - Nevjerovatno iskustvo! Stevie Wonder sa svojih 75 godina svira dva i pol sata, i dalje pjeva sve te velike tonove - obožavam ga. Na koncertu sam bio kao mala curica, supruga sa mnom, snima me, ja u ekstazi, u jednom trenutku plačem. Ljubav je to, kaže Cvek, ne skrivajući koliko ga muzika i dalje može razoružati.

Matija je autor koji istrajno gradi pjesme na emociji i preciznoj interpretaciji, bez skrivanja iza trenda. Piše ih, kako sam kaže, naliv-perom, jer mu taj „vintage“ pristup pomaže da ostane spor, fokusiran i iskren, čak i u vremenu u kojem umjetna inteligencija sve češće pokušava zamijeniti proces stvaranja. Upravo zato insistira na slušanju muzike u cjelini, bez preskakanja i fragmentacije. 
 
 - Morala bi postojati kultura slušanja. Ja, recimo, slušam cijele albume određenih autora. Tu punim svoju čašu i sve se to dalje prelijeva, ističe.

U razgovoru se osvrće i na početke - prisjeća se prvih zarađenih sto kuna, ali i perioda kada je svirao svadbe, priznajući da danas, bez obzira na honorar, ne bi pristao na ono što doživljava kao gubitak smisla i ličnih granica. Dotakao se i televizijskih formata koji su mu otvorili vrata, ali i razočaranja jer na A strani “nije pobijedio”, iako mu je upravo taj period donio vidljivost i dodatno samopouzdanje. 

Posebno je kritičan prema savremenom načinu konzumiranja muzike i ulozi društvenih mreža. 
 
 - Nerijetko ispadam dosta kritičan prema ovom vremenu, ali stvarno me tišti. Mislim da su TikTok i Instagram loši za muziku. Sadržaji traju 30 sekundi do minute - šta ti neko pametno može reći u tom vremenu? Kako da dobiješ pjesmu, djelo, smisao, sadržaj? Ja mislim da to sve skupa nije dobro za muziku, kazao

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novoj epizodi Oslobođene govorimo o tome gdje roditelji najčešće griješe, koje signale dječjeg razvoja ne smijemo ignorisati i koliko savremeni način života utiče na djecu. Naša gošća je defektologinja Kosana Tojić.

S Kosanom razgovaramo o najčešćim dilemama roditeljstva: od razvoja govora, ponašanja i emocija, preko uticaja ekrana, ubrzanog ritma života i prezaštićenosti, do razlika između dječaka i djevojčica i trenutka kada je važno potražiti stručnu pomoć. Razbijamo mitove o “normalnim“ fazama, govorimo o izazovnom ponašanju kao mogućem pozivu u pomoć, dosadi, frustraciji, granicama, ali i malim svakodnevnim ritualima koji imaju veliki uticaj na zdrav razvoj djeteta. Emisija donosi primjere iz prakse, savjete koji umiruju roditelje, ali i poruke koje svako dijete treba čuti svaki dan.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Ona je simbol transformacije i snage, žena koja je vlastitu borbu sa kilogramima pretvorila u strast i karijeru i neko koga bi svako poželio za poslodavca. U novoj epizodi podcasta Životna škola naša gošća je Ilijana Bodlović, poznatija kao Chanel Anny, osnivačica platforme Fitness Anny.

Any govori o djetinjstvu i osjećaju neprihvaćenosti, te o tome kako je taj period ostavio trag i oblikovao odnos prema ljudima, zagrljajima i podršci drugima.

Opisuje vrijeme kada je bila kući, kada se, nakon trudnoće i poroda, “dovela” do velikog broja kilograma i postala, kako sama kaže, “nezadovoljna, čangrizava, ljubomorna, zločesta žena”. Govori i o suočavanju sa sobom, ogledalom i vagom, te o tome kako je počela šetati svaki dan, paziti na hranu i učiti o prehrani i treningu.

Nakon vlastite promjene, priča se širi preko društvenih mreža, zatim kroz rad sa prijateljicama, klijenticama i grupama, gdje naglašava lični pristup i insistiranje na rezultatima. Saznali smo i kako su izgledali njeni počeci, njen prvi poslovni prostor i prve sprave. Kaže da je ženama teže da uspiju i da je slogan “Žena si - možeš sve” nastao iz tog iskustva.

Govorila je Anny i o svojim malim pobjedama, ali i porazima te revoluciji koju je postigla u fitnesu i došla do skoro 20.000 članica.

Od kredita, u cijelom ovom procesu, kaže, nije mogla pobjeći, a u Životnoj školi objašnjava kako ga je digla bez bankovnog računa, zašto je to krila od svih i šta je njenom biznisu uradila pandemija.

Zašto se sa Bogom svađala tri puta, koliko puta je ostala bez svega i kako to da poklanja radnicima stanove i automobile, slušajte i gledajte u novoj epizodi podcasta Životna škola 

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Nikola Nikić je sinonim za ugodan razgovor, smijeh i mentalni odmor.

Bivši fudbaler Željezničara je svojim igrama na terenu oduševljavao sve ljubitelje fudbala, posebno navijače tima sa Grbavice. Pored terena to je bio čovjek koji okuplja i plijeni svojom pojavom, iskrenošću i vječnim humorom.

Ponikao u Skugriću kraj Modriče, odakle je preko FK Modriča i NK Zvijezda iz Gradačca, stigao na Grbavicu, gdje je doživio zlatne trenutke svoje karijere.

U prvom dijelu podcasta (IN)Direkt razgovarali smo o samim počecima karijere, ali i odrastanju Nikića u svom rodnom mjestu.

- Bili smo u Beogradu kod jedne moje rodice. Mislim da sam bio prvi razred. Htio sam da se pokažem pred jednom curicom. Onaj je napravila kolut naprijed. Ja to nikada nisam znao, ni dok sam bio fudbaler. Ali da bih se dokazao pokušao sam i ja. Bio je neki krevet i federi su me izbacili i pao sam sa trećeg sprata. Pao sam na glavu i slomio ruku. Djeca u šali govore uvijek: "Ćale ostale su posljedice", prisjetio se Nikić.

Njegova karijera je započela u Bratstvu iz Skugrića.

- Skugrić je imao tri kluba. Bratstvo, Sloga i Zadrugar. Svi smo se mi borili da dođemo u Zadrugar, koji je najveći klub ovdje bio. Bio sam ja "divlji", nisam prošao ozbiljnu školu. Kada sam došao u Zvijezdu, čujem igrači govore boli me loža. Ja nisam znao šta je to nikad nisam bio povrijeđen. Danas je sve drugačije, govori Nikić.

Prvi dio podcasta otkriva nam kako je Nikić odrastao u svom rodnom kraju i kako je uopšte počeo da se bavi fudbalom. Kako je prošla proba u Crvenoj Zvezdi? Kako mu je bilo u JNA i zašto danas fali takva neka obaveza za današnju omladinu? Kako je umjesto u Zenici završio na Grbavici i kakva je imao iskustva sa avionom i prvim putovanjem? Kako se stvarala generacija koja je pokorila Evropu?

Kako sam kaže, brzo je učio i prihvatao sve nove stvari od dolaska u Sarajevo i Željezničar. Jednako tako "plaćao" je školu nakon dolaska u veliki grad. 

U prvom dijelu razgovora sa Nikićem govorio je i o odnosu sa Ivicom Osimom i načinom njegovog komuniciranja, ali i ogromnom fudbalskom zna

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Gost podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” je premijer Vlade Kantona Sarajevo Nihad Uk, epizodu slušajte i gledajte večeras u 19 sati na www.oslobodjenje.ba.

Sarajevo je blokiran grad, zatrpan snijegom i smećem. Naša sugrađanka je prošlog ponedjeljka na Grbavici smrtno stradala. Ubilo ju je drvo, koje se sručilo na nju pod naslagama snijega i izazvalo teške povrede glave, od kojih je i podlegla. Mlada žena išla je na posao. Ta njena odgovornost i riješenost da se, uprkos apsolutnoj nebrizi vlasti spram građana, probije do radnog mjesta, koštala ju je života.

Drvo je na javnoj površini, pa su novinari pokušali da uz pomoć općinske administracije rasvijetle detalje ove teške tragedije, no naišli su na bijes i bahate prozivke načelnice Novog Sarajeva Benjamnine Karić. Ispostavilo se da brani vlastite estetske kriterije, zbog kojih nije reagirala na zahtjeve građana da se dotrajala stabla uklone. Nakon osam dana kolapsa, Sarajlije su revoltirane, očajne zbog stanja u kome je glavni grad naše zemlje.

Snijeg je - diljem Bosne i Hercegovine - razotkrio vlasti, njihovu sposobnost ili nesposobnost, odnosno znanje i umijeće.  Uk dolazi iz Naše stranke, a njegova izjava da je Javno preduzeće Rad zakazalo i zato što u kancelarijama sjedi 1.000 ljudi, izazvala je burne debate, koje su nam samo razotkrile političke probleme: snijeg je i dalje problem, na ulicama i zakrčenim trotoarima, ambulante su sve punije zbog padova i preloma, a niko da nam kaže - šta i kako dalje.

– Situacija u gradu pokazatelj je da je sistem zakazao. Kad kažem sistem, mislim i na Vladu, i na komunalna preduzeća, i na općine. Dakle, to je sistem spojenih posuda i ne može se samo uperiti prst u RAD. Ima odgovornosti i resora i Vlade, jer i oni su krivi za rad jednog komunalnog preduzeća – kazao je Uk.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu razgovaramo o stopalu i skočnom zglobu. Ovog puta razgovaramo s ljekarom i specijalistom ortopedije dr. Tarikom Muharemovićem, koji u svakodnevnom radu posebno prati problematiku stopala i gležnja. Na početku razgovora odmah su istakli jednu jednostavnu stvar koju ljudi rijetko povežu sa stopalima.

- Ljudi ne razmišljaju o par kilograma viška i šta to radi kompletnom skeletu, a naročito stopalima, kaže dr. Muharemović i dodaje da je to pritisak na malu površinu stopala i da je teško i za ligamente i za mišiće koji trpe.

A zaključilo se da je hirurgija samo pola obavljenog posla, a drugih pola je rehabilitacija. Često oporavak od loma ostane tek na pola, jer pacijenti nerijetko ignorišu potrebnu rehabilitaciju. U tom kontekstu otvara se i tema imobilizacije. Dr. Muharemović naglašava prvi stav ortopedije „Pokret znači život“. Što implicira da svaka imobilizacija koja je neadekvatna ili preduga može donijeti više problema. Tako se danas nešto drugačije pristupa uganućima skočnog zgloba i pacijent se odmah uključuje u rehabilitaciju, bez čekanja i mirovanja.

Važan dio epizode posvećen je ravnim stopalima i pitanju korekcije, posebno kod djece. Dr. Muharemović ističe da se do treće godine ne može sa sigurnošću reći je li stopalo ravno ili ne. Saznajemo i da su problemi sa stopalima kod djevojčica češći. U tom dijelu dolazi i rečenica koja će mnoge iznenaditi.

- Kad su djevojčice u pitanju, a imaju ravna stopala koja su bezbolna, ja kažem, da biste ih jačali, najbolje je da ih upišete na balet, kaže doktori i dodaje da treba biti pažljiv sa baletom da ne bi prešlo iz koristi u štetu.

A govorilo se i o tome kako nahraniti kosti, pa najbolje vitaminom D, za kojeg doktor ističe da ga prvo treba izmjeriti i na osnovu toga odrediti dozu, te da su ljudi često u zatvorenim prostorima i rijetko se izlažu suncu.

U završnici se razgovara o petnom trnu ili plantarnom fascitisu. A kako ga se riješiti, kao i ravnih stopala ili čukljeva, gledajte i slušajte ove nedjelje na

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Gost nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom je Almir Kurt Kugla, grafički dizajner, kreativni direktor, glumac i muzičar, čovjek čija se biografija prepliće s važnim kulturnim i društvenim epohama Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Po struci grafički dizajner, Kugla već gotovo dvadeset godina radi kao kreativni direktor u agenciji BBDO. Paralelno s profesionalnom karijerom, iz hobija i kao lični ispušni ventil, bavi se glumom i muzikom. Pjevač je grupe Karne, a kao glumac ostavio je trag u filmovima Ničija zemlja Danisa Tanovića, Kad porastem biću Kengur Radivoja Andrića i Sve džaba Antonija Nuića. Šira publika pamti ga ponajprije po ulogama u serijama Lud, zbunjen, normalan i Konak kod Hilmije.

Markovina je s Kuglom pričao o tome kako mu se razvijala karijera, o tome kako su političke i društvene promjene utjecale na njega i na njegove umjetničke i životne interese. Vratili su se u vrijeme kraja osamdesetih, njegovog tadašnjeg banda Sing Sing i njihovog odnosa prema nasljeđu Novog primitivizma kojeg nije odobravao, ponajprije zbog poražavajućeg utjecaja na jezik Sarajeva. Razgovarali su naravno i o ratu i o tome što je očekivao kad je dočekao proglašenje mira u uniformi na Treskavici, u decembru 1995. godine.

Neizostavan dio razgovora je o studiju dizajna i općenito o jednom vremenu optimizma, financiranja sarajevske umjetnosti  i velikoj kreativnoj eksploziji vidljivoj do 2005. godine. Pričali su i o stanju koje je došlo nakon toga i o ovih posljednjih 20 godina regresije.

Zanimljiv je Kuglin odgovor na Draganovo pitanje da li je ovdašnja  kulturna scena razočarana činjenicom da zapadu više nismo zanimljivi i da se ne podrazumijeva da su nam sva vrata otvorena zbog onoga što smo proživjeli tokom agresije. Pitao ga je može li se uopće živjeti kao freelancer  i isključivo od umjetnosti i kulture u BiH. Zatim i o filmskom svijetu i svijetu TV serija, o Ničijoj zemlji, Lud, zbunjen, normalan i Konaku kod Hilmije, projektima u kojima je učestvovao.

Dotaknuli su se i prvog AVNOJ festa koji se nedavno održao u Jajcu i odnosa ljudi prema nasljeđu antifašizma, partizana i Jugoslavije. Posebno mjesto u razgovoru z

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...