Send us a text

Gost posljednje epizode podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, u ovoj sezoni, je Safet Sejdić, privrednik iz Odžaka. Njegova firma Sejdić Commerce bavi se izradom stolarije, a osnovao ju je Safetov otac Muhamed 1971. godine.

Početkom rata, kada je Odžak pao, otišli su u Njemačku, a vratili su se kada je potpisan Daytonski mirovni sporazum.

- Odžak je izgledao kao Vukovar. Zvali su ga „kabriolet grad“. Došli smo na zgarište. Infrastrukturno je sve bilo uništeno 100 posto. I više, jer si morao očistiti da bi ponovno počeo, prisjetio se Sejdić.

Istakao je i da danas kada neko ide u Njemačku on ne zna računati, ko god zna sabirati on neće otići tamo.

- Šta njega čeka kad tamo dođe, šta je ovdje ostavio i ono što ne treba ovdje plaćati, a tamo mora. To je jednostavno. Ovdje ostavi kuću, nema kirije, a tamo mora plaćati kiriju - to je odmah pola plate. Kod nas auto godišnje košta 250 eura, u Njemačko 150 eura mjesečno. Moj amidža, koji je bio vrhunski stolar i paralelno pčelar i povratnik je iz Danske, ima jednu fantastičnu izjavu: "Dijete ovo je nevjerovatno, da ti izvadiš četiri tone meda u Danskoj, prvo moraš platiti porez, ovdje ja izvadim te četiri tone meda i od mene niko ništa ne traži, evo ja nudim porez, ali nemam kome da platim", priča Sejdić.

Nikada, ni on, a ni njegova porodica nije zažalila zbog odluke da se vrate. Očeva radnja vremenom je postala premala, pa su prije 24 godine odlučili kupiti zemlju na izlasku iz grada i na toj zemlji izgraditi modernu halu sa svim pratećim sadržajima.

- Uzeli smo kredit jer bez kredita nema ništa, on te katapultira. Od kredita uzimaš opremu jer će ona vratiti pare, kaže Sejdić.

Uz puno odricanja, od male očeve stolarske radionice nastala je velika firma o čijem uspjehu govori i podatak da od 2007. godine izvoze 95 posto svojih proizvoda.

Safet je u razgovoru sa Amirom Vukom Zecom pojasnio zašto je njegov otac govorio da u školu idu oni koji ne znaju šta bi radili. Zašto misli da ne treba ići iz Bosne i Hercegovine i zašto Odžačani mogu raditi svakome, a njima niko.

Prisjetio se i susreta prije 16 godina sa članovima tadašnje Vlade Federacije BiH na čelu

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Nakon priče koju je, u martu ove godine, Redžep Redžepović Lepi ispričao u Oslobođenju, region je na kratko zastao. Uslijedilo je zatim saosjećanje, podrška, stid i izvinjenje jer ono što je Lepi podijelio u podcastu Opet Laka, nije bila samo njegova životna priča, već priča mnogih.

Bio je to trenutak kada je čovjek iz pozadine, čovjek kojeg su mnogi godinama gledali, ali malo ko zaista vidio, postao lice i glas nečeg mnogo većeg.

Ispovijest o nepravdi, o snovima koji nisu nestali i snazi ovog skromnog čovjeka koji nije odustao, pogodila je pravo u srca publike. Mediji su brujali, društvene mreže su se usijale, a ljudi su mu prilazili sa suzama u očima i porukama podrške.

I zato je Lepi prvi gost koji dolazi drugi put. Da zaokruži ono što je sa nama ranije podijelio.

- Nakon snimanja, otišao sam na kafu i razmišljao šta sam ja to Laki sve rekao. Nisam mogao da se sjetim. Neki alarm se palio u meni, ali nisam znao šta znači - nešto mi je u tome svemu bilo bolno, ali nisam mogao odgonetnuti šta. Nikada prije nisam govorio o svom životu jer kad god bih se nekome povjerio, to bi bilo zloupotrebljeno protiv mene. Prvi put sam to uradio tu, u vašem studiju, priznaje Lepi.

Međutim, atmosfera u kojoj je dočekan u Oslobođenju, bila je, kaže, nesvakidašnja, a posebno ga je ohrabrio susret sa našim Lakom.

- Više od 70 posto stvari koje sam izrekao se nisam mogao sjetiti. Uhvatila me panika, strah i pitao sam se zašto sam to uradio. Mislio sam da sam sebi uništio život, ispričao je Lepi.

U noći nakon premijere, nije spavao, a u pola dva ujutro, kaže, bio je na ivici da pozove našu ekipu i zatraži uklanjanje podcasta koji je već tada imao desetine hiljada pregleda.

- Ujutro telefon pun poruka. Ljudi koje znam šalju mi poruke podrške, ali razmišljam - šta sa onima koji me ne poznaju? Krišom sam pogledao komentare i vidio da je sve pozitivno, ali mi ni to nije dalo mira. Nisam tog dana smio izaći na Čaršiju, iskren je Lepi.

Ipak, sutradan je izašao.

- Prišla mi je žena, zagrlila me i počela da plače. Rasplakala je i mene. Teško je navići se na dobre namjere ljudi. Ali poslije ovog podcasta, dešava mi se

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Došli smo do kraja treće sezone podcasta Oslobođena. U ovoj epizodi razgovaramo o nečemu što se ne vidi na prvi pogled, ali što duboko utiče na to kako se osjećamo svakog dana: našim hormonima. O tihim upalama koje tinjaju ispod radara, a remete našu energiju, raspoloženje, odnose, kožu, san, pa čak i kilograme.

Naša gošća je Asja Sirbubalo, magistrica farmacije i nutricionizma, žena koja već godinama uspijeva najkompleksnije procese u tijelu objasniti jednostavno.

Tihe upale, pojam je koji u posljednje vrijeme sve prisutniji u stručnim i javnim raspravama. 

Savremeni način ishrane, bogat industrijski prerađenom hranom, brzom hranom, obrocima “s nogu”, značajno doprinosi razvoju tihe upale. Kada često konzumiramo namirnice poput bijelog peciva, naše tijelo reaguje naglim skokovima šećera u krvi. Glukoza brzo raste, tijelo luči inzulin kako bi je spustilo, ali ako se ovakva ishrana ponavlja svakodnevno, tijelo postaje sve manje osjetljivo na inzulin.

- Rezultat je hronično povišen nivo inzulina, poznat kao inzulinska rezistencija - predvorje dijabetesa tipa 2, ali i brojnih hormonalnih disbalansa, ispričala nam je Asja. 

Pričamo i o nečemu što bi svaka žena trebala znati, ali nas niko tome nije stvarno naučio. Menstrualni ciklus nije samo "oni dani" - to je kompleksan proces koji se sastoji od četiri faze i svaka od njih nosi potpuno drugačiju energiju, potrebe i mogućnosti.

- Kad znaš gdje si u ciklusu, sve ti postane jasnije. Zašto si danas emotivna, zašto si jučer imala snagu da riješiš pet stvari odjednom, a danas ne možeš ni telefon podići, kaže Asja.

U posljednje vrijeme sve je veći broj ljudi koji se okreću tzv. detoks kurama - sedam dana soka, bez hrane, a sve u cilju da „očiste“ tijelo od nakupljenih toksina. 

- Hvala Bogu da imamo jetru! Ali ona nije jedina. Tu su i bubrezi, limfni sistem, pluća, znoj, pa i crijeva - svi oni zajedno čine naš prirodni detoks sistem koji funkcioniše neprestano, bez naše kontrole. Zbog toga su te sedmodnevne detoks kure pogrešno shvaćene. Ako nekome posluže kao motivacija za promjenu životnih navika - super! Ali ako očekujete da ćete poništiti godinu loših odlu

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Erol Karabeg, uspješni IT preduzetnik iz Bosne i Hercegovine, suosnivač i predsjednik kompanije Authority Partners sa sjedištem u Kaliforniji, gost je nove epizode podcasta Životna škola.

Ali ovo nije samo priča o IT-u i kodiranju, ovo je priča o hrabrosti, neizvjesnosti i ljubavi. Ovo je priča o dvoje ljudi koji su svoj život pretvorili u partnerstvo, a partnerstvo u globalnu kompaniju. Erol i Maja Karabeg započeli su svoju preduzetničku priču još 80-tih godina u Mostaru, da bi danas vodili firmu koja broji više od 400 zaposlenika u 30 zemalja svijeta.

Zapošljavaju stotine stručnjaka na tri kontinenta, ali temelj ove globalne IT kompanije ostaje nepromijenjen - ljudske vrijednosti, inžinjerska izvrsnost i strast za stvaranjem. 

Za Karabega, poslovna priča je neraskidivo povezana s ličnom. Sve je to, kaže, zajednička priča njega i supruge Maje, ali i porodična borba, s izazovima poput odgoja djece i brige o roditeljima. 

- Nije uvijek lako. Posao nosiš kući, emocije su upletene, ali ako postoji međusobno poštovanje i ljubav, moguće je, kaže Erol.

Kroz više od tri decenije karijere, Erol je izgradio reputaciju vizionarskog lidera u razvoju softverskih rješenja za najzahtjevnije svjetske klijente. Zajedno sa suprugom, Authority Partners je pretvorio iz male kompanije u organizaciju poznatu po agilnom pristupu, izvrsnosti i dubokoj posvećenosti društvenoj odgovornosti.

- Nikad neću zaboraviti taj trenutak kad je čovjek koji nas je podcijenio rekao da nikad nije vidio sistem koji obrađuje toliko miliona transakcija u sekundi. A ja sam znao - to su napravili naši ljudi iz Sarajeva. Taj trenutak ponosa vrijedi više od bilo kojeg priznanja, ponosan je Erol.

Kaže da je znao da u BiH postoji ogroman talenat, jer naši ljudi, ne samo da znaju posao, već imaju i kritičko mišljenje, što je osvježavajuće za američke klijente.

Njihova priča je dokaz da uspjeh ne dolazi preko noći, ali dolazi kada postoji vizija, spremnost na rizik i ljubav koja je jača od izazova. A Authority Partners je danas mnogo više od IT kompanije, to je simbol jednog sna koji je krenuo iz jedne mostarske kancelarije, s nekoliko spojenih stol

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U Gazi je genocid uživo, Izreal je napadom na Iran otvorio novi ratni sukob koji prijeti da se sa Bliskog i Srednjeg istoka i dalje širi. Razmjena vatre je sve ozbiljnija, prijetnje također: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija imalo je hitan sastanak u New Yorku povodom eskalacije i to na zahtjev Irana, koji Sjedinjene Američke Države optužuje za direktnu umiješanost.

Ni u Ukrajini se intenzitet ruske agresije ne smanjuje, no vlasti iz Kijeva su riješene da već ove godine - uprkos ratu - sprovedu sve potrebne reforme da bi 2026. zemlja bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji.

U Bosni i Hercegovini ništa novo: naš je evropski put u raljama saveza SNSD-a i HDZ-a, a dvije trojke - federalna i opoziciona u Republici Srpskoj insistiraju na Platformi za mir, stabilizaciji, evropskoj budućnosti i ekonomskom napretku BiH.

Gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović nekadašnji ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Partije demokratskog progresa i šef PDP-ovog kluba u Narodnoj skupštini Republike Srpske - Igor Crnadak. 

Šta Milorad Dodik radi u Moskvi? Hoće li Dragan Čović odustati od Dodika?

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U razgovoru s kondicionim trenerom Semirom Čilićem, ove nedjelje otvoramo brojne teme u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu, a koje se tiču profesionalnog razvoja mladih sportista, a naročito fudbalera, ali i fundamentalnih razlika između domaće i inostrane fudbalske scene. Kroz konkretne primjere i vlastita iskustva iz rada u klubovima, Čilić ukazuje na ono što zaista pravi razliku - pristup treningu, individualni rad i intenzitet.

Jedno je sigurno, fudbal nije kao što je nekada bio. Engleska Premijer liga nije bez razloga najtraženija i najgledanija na svijetu. Jedan od razloga leži u impresivnoj fizičkoj spremnosti igrača. Klubovi poput Newcastle Uniteda znaju odigrati i do 67 utakmica u jednoj sezoni, što znači u prosjeku jedna utakmica svaka četiri dana. Upravo to zahtijeva konstantan rad, planiran oporavak i izuzetno ozbiljan pristup svakom treningu, bez izuzetka.

Upravo u toj ozbiljnosti i dosljednosti leži ključ. Igrač koji dolazi iz naših sredina najčešće treba pola godine, pa i do godinu dana da se adaptira na taj nivo zahtjeva. Ta promjena se ne dešava samo u tijelu - dešava se u glavi.

Govorio je i o djeci i tinejdžerima, ali i njihovim roditeljima. Čilić kaže da je jedan od najvećih izazova za mlade igrače prelazak iz juniorskog u seniorski fudbal.

- Imali smo mnogo talentovanih igrača koji su jednostavno nestali jer nisu bili spremni fizički da odgovore seniorskom tempu, ističe Čilić.

Kazao je i kako u našim sredinama i dalje postoje dva ekstrema: oni koji zabranjuju svaku vrstu treninga snage za djecu i oni koji, vođeni ambicijama i primjerima svjetskih zvijezda, preopterećuju djecu neadekvatnim programima. Oba pristupa su štetna.

Čilić nam je odgovorio i na mnoga pitanja koja muče mlade sportiste i njihove roditelje poput onoga da li tinejdžeri trebaju ići u teretanu, smiju li dizati tegove, koliko šansi možete dobiti i kakve vrste trenera postoje.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

S Dejanom Garićem, predsjednikom sarajevske Prosvjete, Dragan Markovina u posljednjoj ovosezonskoj epizodi podcasta U kontru, razgovara o njegovom odrastanju na Bistriku i kako je bilo biti Srbin u Sarajevu pod opsadom.

Riječi je bilo i o današnjem položaju srpske zajednice u ovom gradu koja se svela na svega nekoliko hiljada ljudi. Pričali su i o lomu koji je doveo do postojanja dvije Prosvjete, jedne, sastavljene od onih koji su napustili Sarajevo i druge, od manjine koja je odlučila ostati te zbog čega srpskim nacionalistima smeta ime Bosne i Hercegovine.

- Neću reći da je bilo jednostavno. Ja sam tada bio tinejdžer i mnoge stvari su mi tada bile na pameti. Kada napuniš 15-16 godina razmišljaš o mnogo toga što i ne znaš da ti uskraćeno sa ratom, pucanjem, granatama, snajperima, policijskim časovima, patrolama i slično. Jednostavno smo preživljavali i proživljavali te godine kao i svi. Imali smo iste probleme. Neću reći da je nama tada bilo mnogo teže, ali ime i prezime jeste tada nosilo određenu težinu. No, nije to bilo samo u Sarajevu, isto tako je bilo ljudima sa bošnjačkim i hrvatskim prezimenima u Banja Luci, Prijedoru, Bijeljini itd. Negdje teže, negdje lakše, sve zavisi od ljudi, prisjetio se Garić.

Dodao je da je nekim ljudima bilo dosta teže.

- Gubila se glava i ovdje ( u Sarajevu op.a.) zbog pogrešnog imena i prezimena. Možda to neko ne želi da kaže i da prizna, ali to je činjenica. NE u tolikoj mjeri kao u drugim gradovima i krajevima, ali rat je na ove prostore doveo veliki jad i jedan veliki čemer. Ne mogu reći da je donio mržnju, jer je ta mržnja nekako tinjala ovdje kod nas, nego je dopustio da se ona rasplamsa i izbije na sve strane i da ljudi postanu vukovi jedni drugima, a ne ljudi, kaže Garić.

Razgovarali su i o Prosvjetinoj izdavačkoj djelatnosti, o saradnji između nacionalnih kulturnih društava, o nasljeđu socijalističkog doba i opravdanosti odluke o zabrani rada nacionalnim društvima u to vrijeme.

Govorili su i o stereotipima oko navijačkih fudbalskih izbora u Sarajevu uslovljenih nacionalnom prip

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

Ako ste ikad sumnjali da rep iz Boke može zvučati svjetski, a mirisati domaće, onda još niste slušali Who See. Ovog petka u podcast Opet Laka dolazi čovjek koji stihovima šamara dosadu, beatom pakuje kritiku i koji zna da i najteže teme mogu proći ako ih zamotaš u duhovitost i ritam - Dejan Dedović, poznatiji kao Dedduh koji čini polovinu kultnog crnogorskog hop-hop dvojca Who See.

U društvu Elvira Lakovića Lake, Dedduh ne donosi samo muziku već i pogled na život iz ugla čovjeka koji je, kako kaže, naučio biti sam svoj majstor - u stihu, u poslu i u životu.

Razgovoru su se, naravno, dotakli i zajedničkih tačaka Lake i Who See-a: Eurosonga i MTV nagrade. No, između medalja i nastupa, Dedduh priča o korijenima. O djetinjstvu u kotorskim Škaljarima, gdje je s roditeljima živio kao podstanar i učio da cijeni ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo.

Taj isti pristup prenio je kasnije i na muziku. Nije išao u muzičku školu, ali je „krao zanat“ gledajući druge. 

Od pjesama poput "Đe se kupaš", "Nemam ti kad" i "Naselje", preko legendarne "Igranke" s Eurosonga, pa sve do najnovijeg albuma "Kako jeste i kako je moglo", Who See su godinama spajali satiru, društveni komentar i svakodnevicu u ritmu koji se pamti, ali Dedduh kod Lake dolazi i kao neko ko, kako kaže, „voli da naziva dobar dan kad šeta ulicom“ i koji vjeruje da je najvažnije ostati čovjek.

U jednoj od najosobnijih refleksija, Dedduh priča o svom odnosu prema Boki Kotorskoj. 

- Kad neko prvi put dođe u Kotor i kaže kako je prelijepo, to me natjera da i ja promijenim ugao gledanja. Isplovim s barkom, popnem se na Vrmac  i onda sve ponovo vidim. Zaljubljen sam u Boku Kotorsku i jedan sam od onih koji baš voli tu gdje je i uživa u tom svom podneblju i ljudima koje poznaje. Ima svakakvih - i dobrih, i loših, licemjernih, ali šta ja imam od njihovog licemjerja, oni ne mogu meni da naškode, samo sebi. Ja se trudim da kad god nekog sretnem da mu nazovem dobar dan, meni ni iz džepa, ni u džep, a opet je lijepo, kazao je Dedduh.

Ova epizoda donosi mnogo više od razgovora o hip-hopu. Donosi toplu priču o naselju koje više ne postoji, o livadi pretvorenoj u zgr

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U novoj epizodi Oslobođene govorimo o dojenju - ne kroz idealizovane slike, već kroz stvarna iskustva majki. Kako izgleda kad ste umorni, sve vas boli, a bebi ste jedini oslonac? Koliko podrška partnera, okoline i sistema može napraviti razliku?

Majka, Sabrina Kraljić je s nama podijelila iskustva iz svojih prvih dana majčinstva, govoreći o tome koliko joj je značilo što je imala podršku - onu koja vam daje vjetar u leđa kad pomislite da ne možete više. Razgovaramo o ulozi partnera, društvenim pritiscima i onim tihim porukama koje ženama govore da moraju biti savršene.

- Moja najveća podrška je bio je moj suprug. Ono što je on radio jeste da mi kaže: super si mama, najbolja si. Blago ovoj bebi što si baš ti njena mama. Vidi kako si uporna, ti stvarno super to radiš, nemoj da se brineš. Znači kada je beba nahranjena, kada je budna, da on provodi tih par sati s bebom da se ja odmorim. To mnogo znači za svaku mamu. I podrška prijateljica, podrška okoline je jako važna, ali mislim da je partner ključan u tom procesu, kaže Sabrina.

Sadiha Dervišević, glavna sestra Zavoda za zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, ističe da su tehnika, podrška i pravovremene informacije ključni. 

Bebe se rađaju s prirodnim refleksom sisanja, što znači da su sposobne odmah pokušati dojiti, ali važno je omogućiti im kontakt s majčinim tijelom što je prije moguće. Profesionalci naglašavaju koliko je važno da medicinsko osoblje u porodilištima pomogne novopečenim majkama u prvim pokušajima dojenja, da pokažu pravilan položaj, prepoznaju potencijalne prepreke (kao što su npr. uvučene bradavice) i ponude praktične savjete.

- Bez obzira na vrstu poroda, žena mora pronaći položaj koji joj odgovara, u kojem joj nije neugodno i koji omogućava bebi da pravilno sisa. To je ključno za uspješno dojenje, poručuje Sadiha, žena koja je i sama bila patronažna sestra i svakodnevno obilazila porodilje u njihovim domovima.

Na kraju, poruka je jasna - dojenje se uči, a žene trebaju podršku, razumijevanje i strpljenje. Prvi dani su presudni i tada je pomoć stručnog osoblja nezamjenjiva.

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text

U jubilarnoj 70. epizodi koja zatvara drugu sezonu podcasta (IN)Direkt, donosimo priču o klasnom napadaču kojeg navijači FK Sarajevo s ponosom pamte - Krsti Velkoskom.

Rođen u Vevčanima kod Struge, Velkoski prve fudbalske korake pravi u lokalnom Karaormanu. Upisuje srednju školu u Skopju, gdje njegov talent prepoznaju u Rabotničkom. Seniorski debi bilježi već sa 16 godina, minute skuplja na posudbama u Tikvešu i matičnom Karaormanu, a prvi uspjesi nisu dugo čekali, u sezoni 2007./2008. osvaja duplu krunu s Rabotničkim, ostavljajući iza sebe impresivnu statistiku.

Put ga zatim vodi u Metalurg iz Skopja, klub u kojem dodatno sazrijeva kao napadač. Slijede kratke, ali vrijedne avanture u rumunskom Ceahlaulu i kiparskom Parlimniou, prije povratka u Rabotnički. Ključni preokret u karijeri dolazi sa pozivom FK Sarajevo. 

Potom slijede izazovi daleke Azije, prvo Južna Koreja i ekipa Incheon United, a zatim tajlandska avantura u klubu Swat Cat. Ipak, ljubav prema Sarajevu je prevagnula i Velkoski se vraća na Koševo, a ovog puta kao kapiten osvaja duplu krunu u sezoni 2018./'19. i još jednu titulu prvaka naredne godine. S ukupno 64 gola u 235 utakmica, Krste se upisao u historiju FK Sarajeva kao stranac s najviše nastupa i jedan od deset najboljih strijelaca svih vremena.

- Veoma sam ponosan na to što sam uradio. Nisam imao neka očekivanja da će biti ovako dobro. 235 utakmica, ponosan sam na svaki go koji sam dao. Znam kakvu sam radost donosio navijačima i sebi isto. Pomagao sam klubu da napravi bolji rezultat. Preponosan sam što sam bio kapiten ovog kluba i što sam osvojio toliko trofeja. Ali prije svega mi je drago što se uvijek mogu vratiti ovdje. Ne samo u klub, već se vratiti u Sarajevo, uzdignute glave, što je najbitnije, rezimira Velskoski.

Nakon emotivnog rastanka sa Sarajevom, vraća se ponovo u matični Rabotnički, bilježeći 10 golova i osam asistencija u 42 utakmice, a trenutno sa Makedonijom GP slavi titulu prvaka druge lige. 

U ovoj posebnoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Krste Velkoski dijeli jedinstvene detalje o svojoj fudbalskoj avanturi: od Skoplja do Sarajeva, preko Rumunije, Kipra, Južne Koreje i Tajlanda

Support the show

Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...