Prvi glas

Uhićenje na Visu pretvorilo se u međunarodnu špijunsku dramu - hrvatski vojni pilot i njegova dugogodišnja partnerica završili su u istražnom zatvoru. Pilot je optužen da je odavao tajne misije KFOR-a na Kosovu svojoj partnerici, a ona ih je prosljeđivala srpskim strankama na Kosovu. O svemu u izvanrednom izdanju Prvog glasa razgovaramo s Anom Raić, novinarkom Indexa koja godinama prati sigurnosne i obavještajne teme.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Što je pilot točno odavao i kome su informacije završile u rukama?
• Je li riječ o „šaputanju na jastuku“ ili ozbiljnoj špijunaži?
• Kako funkcionira sigurnosna provjera u Hrvatskoj i zašto je sustav pod kritikama?
• Koliko je ovaj slučaj opasan za hrvatsku nacionalnu sigurnost i misiju KFOR-a na Kosovu?
• Hoće li afera narušiti odnose Hrvatske i Srbije?
• Zašto su najvažnije informacije o Dejanu Pantiću, srpskom policajcu optuženom za terorizam?

„Zlatko Hasanbegović je kao ministar kulture bio puno manje licemjeran od sadašnje ministrice Nine Obuljen Koržinek. Danas svjedočimo pravoj atomskoj gljivi licemjerja”, kaže kazališna redateljica, teatrologinja i sveučilišna profesorica Snježana Banović komentirajući slučaj u Benkovcu.

Ističe kako je Obuljen Koržinek trebala snažnije podržati organizatore festivala i osobno doći u Benkovac. Ministricu je prozvala i prije mjesec dana, kada je u otvorenom pismu od nje zatražila da se odrekne ili ustaškog pokliča ili Vladimira Nazora, po kojem nosi ime najviša državna nagrada u kulturi. “Odijelite, poštovana ministrice, Dobro od Zla – budite Kupa, a ne Rupa”, završne su riječi otvorenog pisma što ga je uputila ministrici kulture i medija podsjećajući da se ne može istovremeno šutjeti na fašizam i dodjeljivati nagradu koja ime nosi po Vladimiru Nazoru.

„Ministrica je, vidimo po reakciji na recentni incident, odabrala poklič Za dom spremni, umjesto Nazora”, naglašava Banović. „Koncert na hipodromu bio je svojevrsni lakmus, točka preokreta koja ogoljuje stanje hrvatske kulture. Mislim da krug još nije zatvoren, da je Benkovac tek jedna epizoda i da možemo očekivati slične prijetnje drugima", veli Banović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP 123:

• Živi li Hrvatska u kulturnom i političkom sustavu koji sustavno potiskuje kritičko mišljenje kroz institucionalnu pasivnost, društvene pritiske i normalizaciju ekstremističkih simbola?
• Je li Nina Obuljen Koržinek doći u Benkovac i aktivno zaštititi festival te zašto je nedovoljna njezina osuda?
• Zašto nacionalni festivali i kazališta šute kada su kolege napadnuti?
• Koji su razlozi izostanka šire podrške?
• Hoće li recentni slučaj aktivirati atmosferu straha i potaknuti autocenzuru?

Prema njezinu mišljenju, organizatori nisu dobili ni dovoljno podrške struke. „Izostala je jasna podrška kolega, osobito javnih organizacija, ustanova i njihovih ravnatelja – od Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog festivala, čiji Zlatnom arenom nagrađeni film Mirotvorac nije mogao biti prikazan, do Osorskih glazbenih večeri... "Tu je moralo doći do koordinacije ravnateljstava ključnih institucija koje djeluju iz sigurne pozicije. To bi imalo veliku težinu. Još više bi značio dolazak ministrice, a da ne govorim o premijeru.

Ako to nije bio krizni trenutak, onda zaista ne znam kome nije jasno. Andrej Plenković je jedini premijer u Europi 21. stoljeća koji je normalizirao nacistički poklič. Jedini! U nijednoj zemlji takvi se pokliči ne toleriraju. U Njemačkoj se o tome uopće ne raspravlja, iako se povremeno javljaju ekscesi. No to je razlika između jake kulture i jakog obrazovanja naspram naše slabe kulture i slabog obrazovanja”, zaključuje Banović.

U Benkovcu je otkazan festival „Nosi se“, a ono što je izgledalo kao lokalna kulturna epizoda pretvorilo se u nacionalnu priču o slobodi i zabrani. Gost podcasta Prvi glas je povjesničar i novinar Tihomir Ponoš. Branitelji najavljuju turneju zabrana što je, zapravo, udar na tekovine Francuske revolucije - slobodu, bratstvo i jedankost

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP122:

• Zašto je festival u Benkovcu otkazan i tko stoji iza zabrane?
• Je li riječ o incidentu ili početku nove turneje zabrana i prijetnji diljem Hrvatske?
• Zašto policija nije reagirala na nasilje i što to govori o stanju države?
• Kako je Plenkovićev HDZ zapravo realizirao Karamarkove ideje?
• Je li ovo udar na ustavne temelje države - slobodu i jednakost?
• Kako se sve uklapa u širi kulturni rat u kojem su Frljić i sloboda mišljenja nepoželjni?

Putin dobiva vrijeme, Trum iluzije. Gost današnjeg Prvog glasa je Đivo Đurović, Telegramov stručnjak za međunarodne odnose, koji nam objašnjava kako izgleda stvarna strategija Kremlja i zašto Trumpova predstava na Aljasci nema šanse promijeniti tijek rata.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Što je Putin stvarno dobio nakon summita na Aljasci?
• Zašto Trumpove prijetnje sankcijama ostaju prazne?
• Koji je stvarni cilj ruske diplomacije?
• Je li moguće zamrzavanje rata u Ukrajini?
• Kako će Trump reagirati kada shvati da ne može izvući “deal” s Putinom?

Ovo je drugi dio razgovora s Tvrtkom Jakovinom, povjesničarom i redovitim Telegramovim kolumnistom. U prvoj epizodi govorili smo o usponu liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata, a sada ulazimo u njegov pad i urušavanje. Ako ste slušali prvi dio, ovo je logičan nastavak - a ako niste, predlažemo da se vratite na njega jer ova dva razgovora čine jednu cjelinu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Kada se liberalni poredak počeo urušavati?
• Je li Fukuyamina teza o „kraju povijesti“ bila samo iluzija?
• Kako je rat u Iraku ubrzao pad zapadne hegemonije?
• Zašto je rat u Ukrajini donio i kraj liberalnog svjetskog poretka?
• Je li je Trumpov povijesni rez usporediv s najvećim povijesnim događajima?
• Može li Europa pronaći snagu ili ostaje žrtva novog poretka?
• Što znači „novo doba“ koje oblikuju Putin, Trump i Kina?

Prvi dio o usponu liberalnog svjetskog poretka s Tvrtkom Jakovinom poslušajte OVDJE ili u vašem omiljenom podcast playeru.

Prvi glas danas je ugostio Tvrtka Jakovinu, povjesničara i profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tema - uspon liberalnog poretka nakon Drugog svjetskog rata i kako je Amerika postala neprikosnovena svjetska sila. Danas poslušajte kako je došlo do uspona liberalnog poretka, a sutra kako je došlo do pada sustava koji je donio mir svijetu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Što je dogovoreno na Jalti i kako je izgledala poslijeratna podjela svijeta?
• Zašto je Velika Britanija izgubila status imperija, a SAD preuzeo ulogu hegemona?
• Je li liberalni poredak bio američko carstvo na zahtjev Europe?
• Koliko su Ujedinjeni narodi i Pokret nesvrstanih stvarno utjecali na svjetski poredak?
• Je li pad Berlinskog zida bio vrhunac liberalnog svijeta i početak “kraja povijesti”?

U trećoj epizodi o sukobima Izraela i Palestine gost Prvog glasa je povjesničar Dario Špelić, autor i urednik emisije Povijest četvrtkom na HRT-u.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Kako je Hamas 7. listopada izveo najveći napad na Izrael u posljednjim desetljećima?
• Zašto su Mossad i Shin Bet potpuno zakazali?
• Kako funkcionira izraelski sigurnosni sustav i gdje su mu najveći povijesni propusti?
• Kako je izvedena spektakularna operacija protiv Hezbollaha s pagerima i radio uređajima?
• Zašto Izrael i SAD nisu išli do kraja i promijenili režim u Teheranu?
• Može li Izrael uopće uništiti Hamas i što bi značilo “uništenje”?
• Kako spriječiti humanitarnu katastrofu u Gazi?

Prvu epizodu serijala o Izraelu i Bliskom istoku o ratu 1948. poslušajte OVDJE, a drugi dio o šestodnevnom ratu i Intifadama OVDJE ili na svim podcast platformama.

Prije gotovo šest desetljeća Izrael je u samo šest dana slomio arapske vojske i preuzeo kontrolu nad Istočnim Jeruzalemom, Zapadnom obalom i Gazom. Ta spektakularna pobjeda postavila je temelje današnjeg Bliskog istoka - i otvorila vrata dugotrajnom sukobu koji traje do danas. O tome smo razgovarali s povjesničarom Dariom Špelićem, autorom HRT-ove emisije Povijest četvrtkom u drugom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Kako je Izrael u Šestodnevnom ratu preuzeo potpunu kontrolu nad nebom i zemljom?
• Zašto je pobjeda Izraela stvorila “prokletstvo okupacije”?
• Kako je iz Intifade nastao Hamas?
• Zašto je propao mirovni proces iz Osla?
• Kako je Druga intifada slomila izraelsku ljevicu i promijenila političku scenu?

Prvi dio serijala o Izraelu i Bliskom istoku poslušajte OVDJE ili u vašem omiljenom podcast playeru.

Godina 1948. nije samo godina stvaranja Države Izrael - to je godina koja je oblikovala cijeli Bliski istok i otvorila sukob koji do danas ne prestaje. U prvom nastavku serijala Prvog glasa o Izraelu i Bliskom istoku govori povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom, Dario Špelić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Je li Palestina uistinu bila „prazna zemlja” kada su cionisti došli?
• Kako je nastao prvi sukob između doseljenika i Arapa?
• Zašto ideja o dvije države nikada nije zaživjela?
• Što se dogodilo u ratu 1948. i kakve su bile posljedice?
• Kako je nastao palestinski izbjeglički problem?

Trump i Putin razorili su Pax Americana, a Europa je pred odlukom stoljeća. O tome što to znači i ima li EU uopće snagu postati svjetski igrač u Prvom glasu govori Irena Frlan Gašparović, Telegramova novinarkom koja godinama prati vanjsku politiku i Europsku uniju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Može li Europska unija postati sila ravnopravna Americi, Rusiji i Kini?
• Tko je uopće vođa Europe i tko diže slušalicu kad “svijet zove Bruxelles”?
• Ima li EU jasnu vanjsku politiku i definirane ciljeve?
• Kako se Unija snalazi u odnosima s Rusijom i Kinom?
• Je li proširenje i dalje politika EU ili je nastao opasan vakuum na Balkanu?
• Može li Europa opstati bez Amerike i kakva joj je sudbina u svijetu nakon Paxa Americana?