Prvi glas

Gonila ga je opsesija, piše u uvodu, "jer opsesije su poput obitelji, teško ih je napustiti." Motiv je bio intiman, pisanje je osjećao i kao dužnost i kao privilegiju, metoda i alati kojima se služio bili su znanstveni, a rezultat je vrijedna i okrepljujuća knjiga „Dvije kuće iznad mora – kultura sjećanja dalmatinskih obitelji" koja je prije nekoliko mjeseci objavljena u izdanju Tim Pressa. Autor Dražen Lalić, poznati sociolog i politolog, kaže da su mu među svim njegovim brojnim naslovima "Dvije kuće iznad mora" i najvažnije djelo. Htio je svojim precima produžiti život, sada mu čitatelji govore da svoje djedove i bake, majke i očeve, barbe i tete prepoznaju u njegovoj knjizi.  "Dogodilo se neko Ujevićevo pobratimstvo ljudi u svemiru", kaže Lalić koji je gost specijalnog izdanja našeg Telegramovog podcasta:

U fokus 450 stranica knjige su Lalići iz Tučepa i Baničevići iz sela Čara s otoka Korčule, preko čijih se leđa i na pragovima njihovih domova prelamaju dramatični događaji, a Lalić ispisuje paralelnu obiteljsku sagu s fokusom na traume iz Drugog svjetskog rata. Jedna je obitelj partizanska, čiji su se članovi borili na Sutjesci i bili žrtve ustaškog terora, drugoj je patrijarh, kulak i katolički konzervativac  po završetku rata završio na robiji Lepoglavi.

Autor u knjizi otvara pitanja suočavanja s prošlošću, propituje kulturu sjećanja u Dalmaciji, istražuje kolektivno pamćenje, analizira konstrukciju identiteta. „Ovo nije više samo mala povijest ili povijest ispričana iz motrišta obitelji, nego i otvaranje teme kako su se traume izazvane ubojstvom i nasiljem iz prošlog stoljeća, najviše četrdesetih godina, pokušavale prevladati ili barem ublažiti. Ne samo traume izravnih sudionika, nego i traume njihove djece i potomaka različitih generacija. Zanimalo me i kakva se kultura sjećanja uzgajala. Kako smo se mi – pripadnici tih obitelji i izdanci tih obitelji – brinuli ili nismo za to naše sjećanje." Lalić knjigom dokazuje kako se često 'velika povijest najbolje razumije iz 'male' povijesti.

0:00 – Uvod & “Dvije kuće iznad mora”
0:44 – Motiv: obitelji, sjećanje, Allende efekt
5:57 – Žanr hibrid & metoda (intervjui, dokumenti)
8:31 – Baka Ivka: čast, otpor, empatija
16:38 – Hrvatska kontradikcija + “Za dom spremni”
22:51 – Suočavanje s prošlošću: WWII vs Domovinski, revizionizam
33:50 – Snošljivost i završna poruka (pamtiti, ne mrziti)

Najveći ruski napadi od početka invazije - 800 dronova nad Ukrajinom i pogođena zgrada vlade u Kijevu - pokazuju da Putin mir ne želi te da je zapravo ismijao i ponizio Trumpa s kojim pregovara o miru u Ukrajini. Gost Telegramovog podcasta Prvi glas bio je kolumnist Đivo Đurović.

Pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja:

• Zašto Putin sada udara najžešće?
• Kako koristi Trumpa, Xija i Modija da izađe iz izolacije?
• Je li realna Orbanova ideja o podjeli Ukrajine?
• Što zapravo stoji iza Trumpovih kontradiktornih poruka?
• Kako reagira Europa i što znači nova odlučnost?

„Europska unija neće nadzirati niti pratiti pola milijarde svojih stanovnika. To je praktički nemoguće i nije cilj uredbe koja se odnosi isključivo na pronalaženje sadržaja seksualnog iskorištavanja djece", kategoričan je Renato Grgurić, voditelj službe kibernetičke sigurnosti u Ravnateljstvu policije. Ta institucija očekivano brani zakonski prijedlog kolokvijalno nazvan Chat Control koji je uoči rasprave u Europskom parlamentu naglo postao jedna od političkih tema. Iako kritičari prijedloga ističu kako prijedlog, koji je motiviran zaštitom djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, otvara prostor za masovni nadzor komunikacije građana na digitalnim platformama, Grgurić tvrdi da su kritike koje se čuju u javnosti pretjerane i neutemeljene.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP:

• Zašto Hrvatska podržava zakonski prijedlog poznat pod imenom Chat Control?
• Koja su jamstva da neće biti masovnog nadzora građana budući da kritičari ove regulative navode da je pokušaj kontrole privatne komunikacije bez presedana i obvezni nadzor nad kompletnom online komunikacijom europskih građana?
• Postoje li manje invazivne metode?
• Ako bi prema prijedlogu nadzor morale provoditi same tvrtke koje nude aplikacije za chat kao što su Facebook Messenger i WhatsApp te web usluge elektroničke pošte poput Gmaila i Yahoo-a, tko će kontrolirati pružatelje platformi?

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nenajavljeno je došao na šibenski festival FALIŠ. Bio je u publici na predstavljanju knjige “Sutjeska: bitka svih bitaka”, Šimuna Cimermana. Ovaj se dolazak promatra kao značajna gesta predjednika u trenucima kada svjedočimo snažnom povijesnom revizionizmu, zabranama i pokušajima zabrana festivala i prijetnji istaknutim intelektualcima i piscima. Tim povodom repriziramo epizodu Prvog glasa u kojoj autor knjige Sutjeska bitka svih bitaka Šimun Cimerman sa Silvanom Menđušić razgovara bitci koja je, kako kaže autor, mogla izrisati Hrvatsku jer je povijest mogla krenuti u sasvim drugom smjeru.

“Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske”, kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”

Ključna pitanja ove epizode:

• Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?
• Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?
• Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?
• Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?
• Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratuna prostoru bivše Jugoslavije?
• Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?

Nakon još jednog ljeta bez sezone kiselih krastavaca, s novinarom N1 televizije Hrvojem Krešićem smo za Prvi glas razgovarali o ključnim političkim temama kolovoških noći koje su za nama i rujanskih dana koji uglavnom tek slijede.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Što znači toliko odmicanja od stvarnosti u tumačenju vladajućih koji za desničarske prijetnje i zabrane okrivljavaju - ljevicu?
• Jesu li doista sve sličniji Aleksandar Vučić i Andrej Plenković?
• Ponaša li se itko u hrvatskoj javnosti prema braniteljima kao da su branili - Srbiju?
• Zašto je dinamika odnosa Plenković-Milanović u drugom mandatu dosad toliko različita nego u prvom?
• Gledamo li stvarno posljednji ples Zorana Milanovića?
• Kako to da je još jedna presuda protiv Plenkovićeve sjajne ministrice Gabrijele Žalac ostala u krajnje sporednom planu?

Što znači najveća vojna parada u Pekingu u povijesti, zašto Xi i Putin šalju poruke zajedništva, i gdje zapravo pucaju šavovi njihova odnosa? Gost podcasta Prvi glas bio je Zvonimir Stopić, profesor povijesti na Sveučilištu Capital Normal (CNU) u Pekingu i predavač na ZŠEM-u u Zagrebu.

Pitanja na koja smo tražili odgovor:

• Je li Kina doista ponudila svijetu alternativu zapadnom poretku?
• Može li Šangajska organizacija postati pandan zapadnim savezima?
• Što za Kinu znači povratak na narative iz Drugog svjetskog rata?
• Koliko su bliski Xi i Putin - i gdje počinje nepovjerenje?
• Hoće li Xi zauzeti Tajvan?
• Zašto je Tajvan kineska crvena linija?

Zakonski prijedlog poput Chat Controla ne bi se u demokratskim društvima uopće trebao pojaviti jer više odgovara legislativi Kine ili Sjeverne Koreje", kaže za Prvi glas Lucijan Carić, informatički stručnjak i ekspert za računalnu sigurnost o kontroverznom europskom zakonskom prijedlogu kolokvijalno nazvanom Chat Control, a kojim bi se, pojednostavljeno, omogućilo državi i policiji da pregledavaju poruke građana na aplikacijama poput WhatsAppa, Facebook Messengera i Signala.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 127:

• Koje su najspornije točke zakonskog prijedloga "Regulation to Prevent and Combat Child Sexual Abuse"?
• Na koji način će komunikacija građana biti nadzirana prođe li zakon?
• Postoje li pristupi koji su manje invazivni?
• Je li poznato koji lobisti stoje iza prijedloga, odnosno tko je "pomogao" formulirati tekst zakona?
• Koji se elementi tog europskog propisa protive hrvatskom Ustavu?
• Hoće li političari biti izuzeti od ovakve vrste nadzora?
• Što o zakonodavcima govori nekonzistentnost politike Europske unije u pitanjima tehnologije?

U sjeni kulturnog rata odvija se još jedna prilično opasna operacija - Plenković je dokrajčio porezni USKOK, elitno tijelo istražitelja koje je obučavao FBI, a na piku cijelo desetljeće imao HDZ. O tome smo razgovarali s Jasminom Klarićem, novinarom, urednikom i kolumnistom Telegrama.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Zašto baš sada pada Porezni USKOK?
• Je li slučaj Geodezija razlog za smjene u Poreznom USKOK-u?
• Kako je HDZ postupno lomio ovu instituciju od 2015. do danas?
• Hoće li smjene u Poreznom USKOK-u značiti gašenje još jedne neovisne institucije u RH?

Kulturni rat u Hrvatskoj više nije samo retorika - on se odvija na ulicama, u simbolima i u javnom prostoru. Prijeteći grafiti, relativizacija povijesti i normalizacija ustaškog naslijeđa samo su manifestacije puno dubljeg problema. O tome smo razgovarali s Katarinom Peović, čelnicom Radničke fronte i bivšom saborskom zastupnicom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP126:

• Tko je odgovoran za novi val radikalizacije i nasilja u Hrvatskoj?
• Jesu li Milanović i Plenković doista na suprotnim stranama ili je razlika tek simbolička?
• Zašto desnica šuti dok se ustaški pozdrav normalizira na ulicama?
• Mogu li simboli poput Trga maršala Tita zaustaviti relativizaciju povijesti?
• Zašto Peović smatra da ne postoji kapitalizam s ljudskim licem?

Savez Moskve i Pekinga sve je čvršći. Može li ono što pripremaju preokrenuti globalni poredak i izazvati bijes u Americi? U podcastu Prvi glas gost je Ivan Čović, analitičar koji o Ukrajini piše za Index i dvostruki prvak Hrvatske u džudu, po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP125:

• Može li Trump donijeti mir u Ukrajini ili je to tek iluzija?
• Zašto je Donbas ključna točka rata i pregovora?
• Kako Kina balansira između Moskve, Kijeva i Washingtona?
• Što znači sve tješnja osovina Putin–Xi za Zapad?
• Kakva je budućnost Zelenskog i tko bi ga mogao naslijediti?