Prvi glas

U rano jutro 7. listopada 2023. nebo iznad juga Izraela prekrile su tisuće raketa, a Hamasovi militanti upali su u zemlju iz Gaze kopnom, morem i zrakom. U svega nekoliko sati Izrael je doživio sigurnosni šok - i započeo rat koji će dvije godine kasnije preoblikovati cijeli Bliski istok. U današnjoj epizodi Prvog glasa povjesničar i urednik HRT-ove emisije Povijest četvrtkom Dario Špelić analizira kako je došlo do tog napada, kako je izraelski odgovor prerastao u brutalan sukob i što danas znači Trumpov plan za Gazu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP154:

• Kako je moguće da izraelske službe nisu predvidjele napad 7.10?
• Je li Hamas napao kako bi minirao pregovore Izraela i Saudijske Arabije?
• Kako je Izrael rasturio Osovinu otpora?
• Ima li Trumpov plan za Gazu šanse za uspjeh?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

„U srži cijelog spora je svota od milijardu dolara i interes mađarske kompanije MOL za nastavkom uvoza jeftinije ruske nafte”, kaže energetski stručnjak i konzultant Jasminko Umičević. U financijskom interesu vidi motive diplomatske kriza između Hrvatske i Mađarske koja je eskalirala teškim optužbama iz Budimpešte, uključujući i optužbe za ratno profiterstvo. Tenzije su naglo popustile krajem proteklog tjedna kada su Viktor Orban i Andrej Plenković sjeli za stol u Kopenhagenu nakon čega je mađarski lider poručio kako Hrvatsku vidi kao "povijesnog strateškog partnera".

"Cijelu ovu priču i cijelu operaciju kupnje ruske nafte treba gledati kroz MOL," objašnjava Umičević. "MOL je jedna od najvećih naftnih kompanija u ovom dijelu Europe i zapravo je platforma iz koje mnogi profitiraju, prvenstveno mađarska poslovna elita", komentira Umičević bilateralnu krizu iza koje se krije priča o novcu, ruskoj nafti i poslovnim interesima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Koji su stvarni motivi pokrenuli oštre tonove mađarske diplomacije koja je proteklog tjedna optužila Hrvatsku za ratno profiterstvo?
• Zašto je na marginama summita u Danskoj došlo do preokreta u Orbanovom stajalištu prema Hrvatskoj?
• Je li ključna, kako se čuje od Mađara, cijena transporta nafte kroz Hrvatsku za koju premijer Orban i dalje tvrdi da je previsoka? Je li cijena realna?
• Može li se dati kakva aproksimacija koliko je niža cijena nafte po kojoj Mađarska nabavlja naftu od Rusije, odnosno može li se usporediti s cijenom koju plaćaju sve ostale zemlje Europske unije?
• Kakve bi posljedice izazvalo eventualno zaustavljanje transporta nafte prema Srbiji koja nema alternativnog načina da dopremi sirovu naftu, niti da osigura dovoljne količine derivata za vlastito tržište?
• Stoji li teza koja se provlači u medijima da je Janaf uz podršku hrvatske Vlade spasio Aleksandra Vučića,izlobiravši novu licencu za isporuku nafte ruskoj rafineriji u Pančevu?
• Zašto je premijer Plenković ponovno aktualizirao prodaju, ali i potencijalnu kupovinu Ine te zašto Mađari nikada neće pristati na prodaju Ine?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

U Prvom glasu razgovarali smo s vojnim analitičarom Marinkom Ogorecom o tome kako Trumpove odluke, Putinoveprovokacije i europski strahovi oblikuju novu fazu rata u Ukrajini.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti

• Može li američka obavještajna potpora ofenzivnim akcijama Kijeva nešto promijeniti?
• Pogađa li Ukrajina doista „Ahilovu petu“ Rusije?
• Što bi značilo da Kijev dobije Tomahawke?
• Je li Europa već u hibridnom ratu s Rusijom?
• Kakav je cilj Putinovih provokacija dronovima?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Gost Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić objašnjava zašto je HDZ novim manevrom na Ustavnom sudu praktički srušio plan oporbe i stavio Plenkovića u poziciju da je bliži kontroli USUD-a još osam godina. Ipak, sve je i dalje na oporbi, no pred njima je neugodna dilema.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Kako je jedan izbor zamjenice predsjednika promijenio odnose snaga na Ustavnom sudu?
• Može li se Maša Marochini Zrinski sada pribrajati HDZ-ovoj većini?
• Zašto je ta većina presudna za demokratski sustav?
• Što opozicija uopće može napraviti u travnju kad se bira novih troje sudaca?
• Hoće li oporba pristati na izbor još 2 ili 3 suca čime bi HDZ-u osigurali većinu ili bojkotirati izbor i naći se na udaru HDZ-a?

HDZ je, kako kaže Jasmin Klarić, „napravio veliki korak prema nastavku kontrole Ustavnog suda“, jer je novi izbor zamjenice predsjednika promijenio do sada jasnu računicu. „Maša Marochini Zrinski je u svom dosadašnjem radu glasala protiv većine HDZ-ovih odluka, a sad je stala uz njih i postala zamjenica predsjednika Ustavnog suda“, objašnjava Klarić.

Ova promjena znači da se više ne može govoriti o stabilnom odnosu šest prema šest između vladajućih i oporbe, jer se otvorila mogućnost da HDZ u svakom trenutku dobije presudan sedmi glas. „Ako sam ja znao prije tjedan dana da su se dogovorili, onda je valjda kvragu neki dogovor postojao“, rekao je Klarić o njenom navodnom dogovoru sa Šeparovićem.

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE. 

Trumpov plan za Gazu je na stolu: gost Prvog glasa Đivo Đurović, kolumnist i urednik Telegrama, objašnjava što stoji iza tog poteza, može li donijeti mir u Gazi i je li ovaj plan zametak palestinske države te može li Hamas pristati, prijeti li pad izraelske vlade i zašto se uopće spominje Nobelova nagrada za mir.

Pitanja na koja smo tražili odgovor:

• Može li Trumpov plan zaustaviti rat u Gazi?
• Što će Hamas odlučiti i je li uopće suveren u toj odluci?
• Pada li Netanjahuova vlada pod pritiskom radikalne desnice?
• Je li ovaj plan stvarno put prema palestinskoj državi ili još jedan provizorij?
• Može li Trump iz ovoga izvući Nobelovu nagradu za mir?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE. 

U „Prvom glasu“ gostuje Goranko Fižulić, bivši ministar gospodarstva, koji hladno rastavlja Szijjártóvu optužbu da je „Hrvatska ratni profiter“ i tvrdi da je ključ priče Orbanov dogovor s Putinom sklopljen još 2011., MOL-ova pozicija i ruski diskont - a ne Janaf.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP148

• Što zapravo stoji iza Szijjártóve tvrdnje da je Hrvatska ratni profiter?
• Je li 2011. došlo do Orban–Putin dogovora koji je promijenio mađarsku politiku?
• MOL vs. Janaf: imaju li hrvatske rute kapacitet i zašto smetaju Budimpešti?
• Tko u regiji stvarno profitira na ruskom diskontu - i koliko?
• Može li EU (i treba li) disciplinirati Mađarsku?
• Što ova kriza otkriva o energetici u eri AI-ja?

Fižulić vraća priču „dvadeset i pet godina unatrag“: od Orbana kao „darlinga Europe“ do preokreta nakon ulaska ruskog Surguta u MOL i mađarskog otkupa tog paketa. „Godinu dana traju tajni pregovori između njega i Putina i sklapa se deala u kojem mađarska država otkupljuje tih dvadeset i jedan posto od Surguta“, kaže, uz napomenu da je cijena bila oko 1,8 mlrd €, a detalji nikad objavljeni. Posljedica? „Mađarska je zapravo promijenila stranu“ - uz Paks II i dublji ulaz Gazproma u regionalni plinski biznis.

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

"Iako banke tvrde da je konverzija bila obeštećenje, sudska praksa jasno pokazuje i dokazuje da je njome potrošačima vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom", tvrdi Marko Rakar, IT stručnjak, politički konzultant, te osnivač Druge fundacije - tvrtke koja pokušava osigurati obeštećenje potrošačima oštećenima ugovorima o kreditu. "Konverzija je bila isključivo politički mehanizam da se CHF krediti prebace u eure i stabilizira bankarski sustav i nije bilo nikakve namjere da se potrošači obeštete", kaže Rakar koji je nedavno na svojoj platformi objavio seriju tekstova o konverziji kredita u švicarskim francima. "Potrošačima je vraćen tek dio štete – u prosjeku četvrtina onoga što bi im pripalo restitucijom."

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• • • Zloupotrebljavaju li hrvatske banke proces konverzije?
    • Koja je razlika između konverzije i restitucije?
    • Kakvo je trenutno stanje na sudovima, koliko su ujednačene presude i revizije te što govore po potrošače nepovoljne revizije?
    • Koje su šanse da se proglasi potpuna ništetnost ugovora?
    • Zašto nikada javnost nije doznala što je sadržaj nagodbe Vlade sa šest banaka?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.

Putinova ljetna ofenziva ne ide po planu, nije ostvaren niti jedan strateški cilj, pa se Rusija okreće hibridnom ratovanju dronovima. Što to znači za Europu, gdje je crvena linija NATO saveza, može li Ukrajina vratiti cijeli svoj teritorij kako to kaže Donald Trump i kako bi izgledala ta ukrajinska ofenziva? Za Prvi glas govori vojni analitičar Goran Redžepović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP147:

• Je li Trumpov zaokret u retorici znak promjene američke strategije?
• Može li Ukrajina vratiti teritorij izgubljen 2022., pa čak i Krim?
• Zašto je ruska ljetna ofenziva zakazala unatoč ljudskoj i brojčanoj nadmoći?
• Kako Putin koristi dronove i sabotaže da bi nadoknadio slabost na bojištu?
• Ima li NATO jasnu crvenu liniju prema Rusiji?

Gošća današnjeg Prvog glasa je Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredu. Otvorili smo pitanja hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine, koliko je domaća proizvodnja ugrožena, zašto puno uvozimo i sve što jedemo skupo plaćamo.

U razgovoru smo pokušali odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja:

• Hoće li afrička svinjska kuga značiti rast cijena svinjetine?
• Što se događa s domaćom proizvodnjom i farmama?
• Zašto Hrvatska sve više ovisi o uvozu hrane?
• Jesu li poljoprivredne politike pogriješile u smjeru ulaganja?
• Zašto je hrana tako skupa

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE. 

Donald Trump odradio je najduži govor jednog američkog predsjednika pred Općom skupštinom UN-a - čak 56 minuta. Fokus nije bio na Rusiji, Kini ili Gazi, svoju je poruku pretvorio u ideološki obračun s migrantima i klimatskim promjenama, uz salve uvreda prema saveznicima. MAGA ide globalno.

U ovoj epizodi otvorili smo pitanja:

• Je li Trump u UN-u napravio zaokret?
• Zašto je glavni fokus prebacio na migracije i klimatske promjene?
• Kako se postavio prema ratu u Gazi i ruskoj agresiji na Ukrajinu?
• Što znači to da gotovo nije spomenuo Kinu?
• Može li njegov govor poslužiti Putinu i ekstremnoj desnici?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra možete naručiti OVDJE.