Prvi glas

Nakon druge pobjede Donalda Trumpa zavladala je rezignacija na liberalno-demokratskoj strani. "Začuđujuća je pasivnost svih struktura. Mislio sam da je američko društvo stabilno i da su institucije poput medija, sveučilišta, velikih kompanija, vojske jake te da ih je nemoguće destabilizirati. Pokazale su se puno manje čvrste", konstatira dr. Dražen Prelec, jedan od uglednijih hrvatskih znanstvenika u svijetu. Profesor Prelec radi na prestižnom Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Bostonu gdje drži tri profesorske pozicije, na Sloan School of Managementu, te na odjelima ekonomije i neuroznanosti.

Pitanja koja smo postavili u epizodi 164:

• Koliko je Donald Trump polarizirao Sjedinjene Države i zašto američki predsjednik postaje neka vrsta diferencijatora u društvu?
• Po kojoj se liniji danas dijeli Amerika; jesu li podjele geografske, po državama, rasne, ideološke ili klasne?
• Zašto nema jačeg otpora protiv Trumpove politike?
• Kako će atentat na Charlija Kirka formirati javnu i političku scenu?
• Zašto smatra da je radikalizam veći kod liberala?
• Što je krajnji cilj Trumpovog rata protiv američkih sveučilišta i znanstvenih institucija?
• Što je tako privlačno u američkom valu konzervatizma da se tako lako prenosi u Europu?

Prelec misli da otpora protiv Trumpa nema jer ga je teško ideološki smjestiti. "On je u nekim pozicijama desno, a na nekim pozicijama više naginje lijevo. Njega se ne može promatrati kroz prizmu desno-lijevo, naročito ne kroz europske sheme. Otpora nema i zato što njegov program izvršava i vodi manja skupina ljudi koji dolaze iz same elite američkog društva. Za razliku od prvog mandata jako su dobro organizirani i skoro imaju nekakve, rekao bih, boljševičke karakteristike."

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

'Mogu što hoću' slogan je Plenkovićevih 9 godina na vlasti. Živimo u doba kleptoautokracije i raširenog otuđivanja javnih resursa od strane političara koji su u poziciji vlasti ili pri vlasti. U zemlji je demokracija de facto suspendirana, a u isto vrijeme se njeguje kult ličnosti neupitnog vođe. Tako izgleda Hrvatska nakon devet godina koje je oblikovao Andrej Plenković, zaključuju Telegramovi novinari u velikoj analizi premijerove vladavine.

Kako se promijenila Hrvatska od 19. listopada 2016., kada je Plenković prvi put ušao u Banske dvore, koji su mu najveći grijesi, kako bira svoje ljude, žasto smo propustili šansu da se Hrvatska modernizira, gdje su sve podignuta premijerova Potemkinova sela, živimo li, kako ponavlja iz Vlade, bolje nego ikada, te što se kroz devet godina promijenilo u njegovom načinu vladanja seciraju u podcast specijalu Irena Frljan Gašparović i Jasmin Klarić.

Pitanja na koja odgovaramo u epizodi 163:

• Koja je najgora afera Plenkovićeve devetogodišnje vladavine?
• Koje su prilike za modernizaciju zemlje propuštene?
• Od Martine Dalić do Vilija Beroša - kako su i zašto otišli, te kako su spašavani posrnuli Plenkovićevi ministri?
• Neki su ekonomski pokazatelji bolji, no što kada se hvali rezultatima premijer izostavlja iz šire slike?
• Na čiji račun zapravo živimo i što će se dogoditi kad presuši europska blagajna?
• Zašto premijer njeguje v.d. Hrvatsku?
• Koje je sve institucije zarobio i što još može anestezirati?
• Kako je premijer suspendirao demokraciju?
• Što se Plenkoviću može ubrojiti u plus?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Identitetske bitke raznih oblika i veličina već odavno izlaze na nos manje ostrašćenim pratiteljima društvenih zbivanja u zemlji i svijetu. No, jedna od najnovijih ipak, barem na prvu loptu, nosi dašak zabave. Smiju li se, kako stoji taksativno nabrojano u (izglasanom!) prijedlogu Europskog parlamenta, “odrezak, šnicla, kobasica, burger, hamburger, žumanjak i bjelanjak” tako nazivati ako su - biljnog porijekla?

Je li “vege burger” ili “tuna steak” nepodnošljiva prevara kupaca ili se radi o politikantskoj vegetarijanskoj kosti bačenoj na stol europskoj javnosti, te zbog čega se sva ova zbrka uopće događa, za Prvi glas je objašnjavala Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

 Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 162:

• Smatraju li doista kupci masovno da je “vege burger” napravljen od egzotične vrste svinje?
• Zbog čega desnica, koja bitku protiv pretjerane EU birokracije odavno stavila na svoju zastavu, zahtijeva pretjeranu EU birokraciju u ovom slučaju?
• Po kojoj liniji se podijelio EPP i kako to da su HDZ-ovi eurozastupnici uvijek na desnijoj strani te podjele?
• Kakva veze s ovom temom ima nekadašnja zabrana marmelade? A zakrivljenost krastavaca
• Što je to“napitak od soje” i kakve veze pak on ima sa šniclom od tofua?
• Može li ova inicijativa, koju podržava i hrvatska Vlada, naštetiti hrvatskoj poljoprivredi?

U Prvom glasu se danas bavimo izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda kojim je, sumnja se, HDZ osigurao većinu na sudu, kao i kontroverzama oko odlikovanja koje predsjednik USUD-a Frane Staničić danas prima od Mađarske. Naš gost je Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Je li sporno da predsjednik Ustavnog suda primi odlikovanje od Mađarske?
• Što znači promjena prakse u izboru predsjednika Ustavnog suda?
• Kako politički pritisci utječu na neovisnost Ustavnog suda?
• Je li naš Ustavni sud podijeljen u konzervativni i liberalni blok?

Kina je upravo pokazala da u globalnoj igri moći ima kartu koju Amerika ne može ignorirati - kontrolu nad 92 posto svjetske proizvodnje ključnih rijetkih minerala bez kojih nema proizvodnje električnih auta, baterija, vojnih radara, aviona, mobitela... U današnjem Prvom glasu gost je Ivica Bakota, docent na Odsjeku za povijest Sveučilišta Capital Normal u Pekingu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP160:

• Je li Peking ovim potezom otvorio novi trgovinski rat s Amerikom?
• Kako će Trump reagirati i koliko su opasne njegove carine?
• Može li Xi Jinping iskoristiti trenutak i natjerati Washington na ustupke oko Tajvana?
• Je li Kina još uvijek status quo sila ili postaje revizionistička velesila?
• Kako na Zapad i Ameriku danas gledaju sami Kinezi?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE. 

Aleksandar Vučić gubi podršku EU koju je godinama uživao, a istovremeno mu se u zemlji sprema novi udar – 1. studenog studenti najavljuju masovni prosvjed u Novom Sadu pod sloganom „Na korak do pravde“. Kad će izbori, kakav je odnos snaga, u što zapravo vjeruju studenti te može li Vučiću naštetiti kraj opskrbe naftom iz Hrvatske zbog ruskih sankcija NIS-u u Prvom glasu objašjava Dejan Bursać, politolog i znanstveni suradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Zašto režim Aleksandra Vučića sve teže kontrolira situaciju u Srbiji?
• Što očekivati 1. studenog kada studenti ponovno izlaze na ulice?
• Zašto se Vučić boji izbora i zašto ih izbjegava?
• Kako je moguće da su se studenti pretvorili u najjaču političku prijetnju režimu?
• I koliko Vučića može uzdrmati gubitak podrške iz Bruxellesa?

U izvanrednoj epizodi Prvog glasa Telegramov Đivo Đurović analizira kako je SAD natjerao Izrael i Hamas na primirje, zašto je Trump ostao bez Nobela i što slijedi za Bliski istok.

U ovoj epizodi pokušali smo odgovoriti na pitanja:

• Je li ovo kraj rata koji će donijeti trajni mir?
• Kako je Amerika uspjela zaustaviti rat bez ispaljenog metka?
• Može li se Hamas doista razoružati i nestati iz Gaze?
• Što znači Trumpov plan za Izrael, Palestince i cijeli Bliski istok?
• Zašto je Trump ostao bez Nobelove nagrade za mir?

„Nisu bili amateri, bili su iskusni i dobro opremljeni. Napadalo je mnogo mokrog snijega, nitko nije očekivao takve uvjete. Na stazi ih je pokupila lavina. Splet nesretnih okolnosti“, kaže Stipe Božić o nesreći koja je u Julijskim Alpama odijela živote troje hrvatskih planinara. Lavine, objašnjava, najčešći su uzrok pogibija u planinama: gotovo 60 posto hrvatskih alpinista poginulo je upravo u njima. „Lavina ne bira, može se dogoditi i na Biokovu ili Velebitu“, upozorava Božić.

Iza ovog alpinista, putopisaca, redatelja i dugogodišnjeg člana HGSS-a je osvajanje sedam najviših vrhova svih sedam kontinenata, tri najviša vrha svijeta i tri kultna osamtisućnjaka. Božić je više od 25 puta bio na Himalaji, dvaput se popeo na Everest. "U nekim slučajevima može se predvidjeti lavina. Iz iskustva znamo da ako hodamo sa skijama i gazimo po nečemu što se malo ulegne, ili se čuje tuplji zvuk. Ali kad se lavina odvoji, onda je prekasno. To su niske frekvencije zvuka nakon kojeg više nema spasa."

Pitanja na koja smo postavili u EP157:

• Što je najčešći uzrok planinarskim nesrećama?
• Postoji li neki znak koji iskusni alpinisti prepoznaju kao upozorenje na opasnost od lavine?
• Koji su tragični događaji zauvijek obilježili Božićevu alpinističku karijeru?
• Je li ikada Božić na svojim usponima pomislio da je gotovo?
• Što planinare, unatoč riziku i tragičnim incidentima goni da i dalje osvajaju vrhunce?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE.

Čovjek optužen da je potkradao hrvatsko zdravstvo sada se - bez trunke nelagode - vraća upravo tamo. Vili Beroš, bivši ministar zdravstva i optuženik u aferi “Mikroskopi”, "Mali" iz Petračevih prepiska, dobio je posao neurokirurga u KBC-u Sestara milosrdnica.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP156:

• Zašto je HDZ odlučio spasiti Beroša?
• Kako je promjena zakona omogućila njegov povratak?
• Ima li u svemu ovome i dubljih, mračnijih motiva ili možda moćnijih ljudi koje Beroš štiti?
• Kako je Turudić preuzeo istragu od EPPO-a i tako se dokopao svih tajni iz Beroševog mobitela?

F32, novu knjigu Aleksandra Stankovića - nastavak mega hita Depra - možete naručiti OVDJE. 

U Zagrebu se sprema nova runda kulturnog rata. Gradska vlast najavila je uvođenje izvannastavnog predmeta zdravstveni odgoj i obrazovanje, koji bi učenicima viših razreda osnovnih škola trebao donijeti teme o mentalnom zdravlju, ovisnostima i reproduktivnom zdravlju – a to je odmah izazvalo žestoku reakciju Crkve i konzervativnih udruga. U današnjoj epizodi gošća je Lana Bobić, feministička teologinja, koja govori o reakciji Crkve, pojmu “rodne ideologije”, ali i o pravoj prirodi kulturnog rata koji se vodi u hrvatskom društvu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP155:

• Zašto Crkva ponovno diže paniku oko zdravstvenog odgoja?
• Kome koristi moralna histerija oko “rodne ideologije”?
• Treba li Crkva imati riječ u izradi kurikuluma?
• Jesu li žene danas ravnopravne u Hrvatskoj?
• I kako iz ovih rovova izaći bez još jednog društvenog rata?