Radio roman

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime.

„Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući.

Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić.

Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić.

Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman književnice Nade Gašić odmah je po izlasku izazvao opravdanu pažnju; u međuvremenu, autorica ubrzo objavljuje i drugi također zapaženi roman, a danas je Nada Gašić, dobitnica dviju uglednih književnih nagrada, bez obzira što se relativno kasno javila u književnosti, već kodificirano književno ime.

„Mirna ulica, drvored“ načelno je žanrovski odredljiv kao krimić, a ubojstva, obavezni toposi žanra, događaju se u poratnom Zagrebu, u naoko mirnom kvartu u kojem dakako stanuju osobe različitih – ratom obilježenih – sudbina, osobnog morala i ljudske hrabrosti, te najzad i nacionalne pripadnosti. Tiha, nenametljiva i prividno neambiciozna proza N. Gašić precizno locira poratni emocionalni kaos, i u posljedici opasno nesnalaženje, malog anonimnog susjeda, koji u pravilu živi odmah tu, pored vas, u susjednoj kući.

Redatelj: Petar Vujačić; dramatizacija: Matko Botić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstor: Zoran Sajko; urednica: Nada Zoričić.

Glume: Biserka Ipša, Jelena Miholjević, Željko Šestić, Anđelko Petric, Zvonimir Zoričić, Alma Prica, Željko Duvnjak, Suzana Nikolić.

Premijera 27.6.-01.7.2011.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije.

„Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini.

Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl.

Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn.

Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije.

„Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini.

Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl.

Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn.

Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije.

„Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini.

Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl.

Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn.

Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije.

„Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini.

Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl.

Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn.

Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman „Pustinje“ književnika i slikara Rade Jarka jedan je od najboljih podosta posljednjih godina u suvremenoj hrvatskoj prozi; Jarak je, poznato je, dobio i značajnu nagradu za svoj tekst no, treba reći, kako smo svoje mišljenje oblikovali puno prije.

„Pustinje“ pripadaju lirsko-filozofičnom, indicijskom tipu proze koja se za razliku od fabulativno-funkcijske proze u nas piše mnogo manje, ali je to veći užitak, i za čitatelja i hrvatsku književnost, kad prije svega osviješteni i dakako talentirani autor u tome uspije (kao nekad V. Desnica, sad S. Andrić, npr.). Jarak – u lirsko-filozofičnim introspekcijama, atmosferi i čestim posezanjem odrastanju u Dubrovniku, roditeljima, djedu… i nezaboravnom lokrumskom pejzažu koji pomalo mitski uokviruje u osnovi iskrzani fragmentarni uvid u mentalistički – obiteljski, dječački, omladinski… - život na krajnjem jugu Hrvatske. Dubrovnik je dobio vrlo kvalitetnog prozaika, ali i hrvatska proza u cjelini.

Redateljica: Ranka Mesarić; dramatizacija: Matko Botić; glazbeni urednik: Davor Rocco; ton majstor: Miroslav Pijaca; urednica: Maja Gregl.

Glume: Maro Martinović, Doris Šarić Kukuljica, Marija Kohn.

Premijerno emitirano u rujnu 2009.

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert.

Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert.

Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević

Roman Nenada Rizvanovića „Sat pjevanja“ melankolična je priča o obiteljskim, dakako i vlastitim, korijenima u obzoru popularne zabavne glazbe 50-ih godina prošlog stoljeća; na trenutke i istraživalačka, potraga za identitetom smještena je u zavičajnu autorovu Slavoniju i pripadne gradove i gradiće. Uz auru ondašnjih domaćih i inozemnih šlagerskih zvijezda (I. Robić, K. Metikoš, K. Slabinac, sanremovska plejada pjevača i kantautora…) koja uokviruje zanimljivu fabulativnu akciju, provlači se otvorena i nerazjašnjena mogućnost da je mladi glavni junak možda čak i vanbračni sin poznatog domaćeg pjevača, koji – sada kao inozemna hotelska pop zvijezda – najzad stiže u rodni gradić i održava koncert.

Redatelj: Dejan Šorak, dramatizacija: Matko Botić, urednik: Branko Maleš, tonmajstor: Zoran Sajko, glazbeni urednik: Žarko Joksimović, igrali su: Asja Jovanović, Zlatko Ožbolt, Otokar Levaj, Franjo Kuhar, Dora Lipovčan, Biserka Fatur, Ana Kraljević, Vinko Kraljević