
Sign up to save your podcasts
Or


- Priča do sada
- Scena I: Kuloari Olimpa
- Scena II: Provokator
- Scena III: Strela iz potaje
- Scena IV: Bratovljev grob
- Scena V: Ranar, lekar, vidar
- Scena VI: Motivacioni govornik
- Scena VII: Idomenej
- Scena VIII: Ajant&Ajant
- Scena IX: Starima starešinstvo, mladima mlataranje
- Scena X: Odisej
- Scena XI: Očevi i sinovi
- Scena XII: Prvi talas
- Scena XIII: Krvoproliće
- Fusnote - razgovor vodili Nikola Tanasić i Tiosav Purić
Pripovest o temeljnom spevu balkanske epike nastavljamo u novoj epizodi Viška istorije - EPIKA. Naša pripovest o trećem pevanju Homerove Ilijade i Heleni vodiće nas u potragu za Pigmejima na obalama dalekog Okeana koji ratuju protiv gerana, na antičke agore gde ćemo slušati rasprave sofiste Gorgije o krivici Helene za Trojanski rat, ići ćemo do jednog aprila kada je 1204. godine Helena poslednji put postradala zajedno sa Carigradom, ići ćemo u Egipat prateći jednu neobičnu Herodotovu priču, i tumačićemo starogrčki jezik, poredeći Homerov original sa čak četiri prevoda koji srpska publika ima na raspolaganju: Đurićevim, Maretićevim, Jarčevićevim i Štulićevim. Takođe, upoznaćemo boginju Afroditu na kakvu nismu navikli, i govorićemo o mikenskoj privredi kakva nije viđena do industrijske revolucije.
0:00 - Uvod
1:54 - Odnos Cezara prema legionarima
5:45 - Cezar i Marije – popularski generali
14:58 - Plutarh o Cezaru kao vojskovođi
19:15 - Svetonije o Cezaru kao vojsokovođi
22:07 - Prokonzul Cezar u provincijama i Katulova uvreda na račun Cezara
25:36 - Cezar i Belgi
44:45 - bitka na reci Sabis
55:51 - Posle pobede: Cezar i Atuatuci
1:00:23 - Cezar sklapa mir sa Helvećanima
U novoj epizodi serijala Pad Rimske republike pratimo Cezara tokom njegovog vojevanja u Galiji 57. godine pre Hrista.
Muzika korišćena u videu: Farja Farađi - Himna Legije (Hymn of the Legion)
U novoj epizodi serijala Pad Rimske republike pratimo dalju sudbinu naših heroja: Cezarove podvige u Galiji, odnos Klodija Pulhera i Gneja Pompeja u Rimu i Cicerona u izgnanstvu.
• 0:00 - Прича до сада
• 01:52 - Пролог: Сан
• 07:39 - Сцена I: Веће краљева
• 12:48 - Сцена II: Превелико искушење
• 20:23 - Сцена III: Одисејева интервенција
• 26:42 - Сцена IV: Терсит
• 33:55 - Сцена V: наговарање на борбу
• 45:16 - Сцена VI: Гозба
• 53:10 - Сцена VII: Каталог бродова
• 01:14:28 - Сцена VIII: Тројанска војска
• 1:24:02 - ФУСНОТЕ
0:00 - Прича до сада
02:25 - Пролог. Сан
07:34 - Сцена I. Веће краљева
12:39 - Сцена II. Превелико искушење
20:16 - Сцена III. Одисејева интервенција
26:37 - Сцена IV: Терсит
33:53 - Сцена V: наговарање на борбу
45:08 - Сцена VI. Гозба
53:06 - Сцена VII. Каталог бродова
01:14:17 - Сцена VIII. Тројанска војска
1:24:02 - Фусноте
Садржај:
00:00 - аутор драме: Никола Танасић
00:37 - Пролог: Бог на хриди
03:39 - Сцена I: Куга
08:53 - Сцена II: Ахијел сазива скупштину
12:05 - Сцена III: Калхант опомиње Агамемнона
17:40 - Сцена IV: Да оружје не потегне на владара ахејскога
38:14 - Сцена V: Несторова беседа
46:16 - Сцена VI: Одвођење Брисеиде
50:49 - Сцена VII: Најкрактовечнији и најнесрећнији
57:08 - Сцена VIII: Стоволовка жртва
1:03:03 - Сцена IX: Тетида код Дива
1:06:48 - Сцена X: Олимпска вечера
1:13:50 - ФУСНОТЕ - РАЗГОВОР НИКОЛЕ ТАНАСИЋА И ТИОСАВА ПУРИЋА | О бронзаном добу, ахејској цивилизацији, Хомеровом језику и филозофији, грчким боговима и херојима, Хетитима и Троади, трговачким и цивилизацијским везама међу народима и тзв. "Народима с мора", о преводима и холивудским адаптацијама Хомера.
Музика коришћена у видеу: https://www.youtube.com/watch?v=elERNFoEf3Y
Vidovdanska epizoda Viška istorije: EPIKA posvećena srpskoj narodnoj epskoj pesmi: "Marko Kraljević i Musa Kesedžija"
Autor i narator audio drame: Nikola Tanasić
DRAMA:
01:14 - Prolog: Mehana u Carigradu
09:39 - Scena I: Arbanasa pred vratima
11:20 - Scena II: Vladavina terora
14:38 - Scena III: Tri hiljade na jednog
17:30 - Scena IV: Naopaki konjanik
18:35 - Scena V: Ima jedan megdandžija...
21:22 - Scena VI: U tamnici
23:15 - Scena VII: Carev divan
28:10 - Scena VIII: Trening montaža
33:47 - Scena IX: Kovač
39:49 - Scena Х: Jeste li videli ovog razbojnika?
41:18 - Scena XI: Megdan
50:24 - Scena XII: Osta Musa uvrh Kačanika
53:42 - FUSNOTE: razgovor Tiosava Purića i Nikole Tanasića
#istorija #epika #vidovdan #musa #kesedzija #marko #kraljevic #srbija #srpska #epska #poezija #radio #drama #podkast #podcasting #visakistorije
Muzika: Farja Farađi - Avanture Kraljevića Marka | Link: https://www.youtube.com/watch?v=P_bMjAmEK24&list=RDP_bMjAmEK24&start_radio=1&ab_channel=FaryaFaraji
„Od ostalih njegovih mera najviše divljenja pobuđuje deoba puka po zanimanjima“. Plut. Num. 17
Jedna od najuzbudljivijih, ali do danas, najnejasnijih priča jeste priča o famoznim rimskim „raskršćima“. U novoj epizodi serijala o propasti Republike u Rimu razgovaramo o tome da li su kolegijumi, koji su nastajli oko rimskih raskršća, bili „mafija“, „zadruge“ ili „akcionarska društva“, ili nešto između. Gde je granica između toga da Plutarh u najveće zasluge drevnog rimskog kralja Nume Pompilija upisuje formiranje kolegijuma, i slike o čuvenom Erastasu Fulmanu, liku iz Milijusovog Rima, koji je postao slika i prilika rimskog života na Aventinu. I raspravljamo, kroz godinu tribunata Publija Klodija Pulhera, o tome kako su rimske popularske komite osvojile aventinske kompit-e, odnosno rimska raskršća. Takođe, biće reči o „kiparskom pitanju“, žitu i crnoj legendi o Klodiju Pulheru, koji je ipak, možda nešto više, od „Lepotančića“ iz Ciceronovih pisama Atiku.
SADRŽAJ
[01:08] - Uvod: dve legende iz 58. godine pre Hrista
[09:48] - Ciceronov govor o popularima (Cic. Har. resp. 43-44)
[12:04] - Odlike popularske politike
[14:22] - O Kompitalijama
[18:45] - Deifikacija populara oko raskršća
[22:38] - Šta su kolegijumi?
[24:49] - Drugi rimski kralj, Numa Pompilije, stvara kolegijume Plut. Num. 17 [
28:56] - Ciceronova upotreba kolegijuma (Comment.pet. 19)
[33:37] - Uloga besplatnog žita u popularskoj i rimskoj politici
[38:36 ] - Pitanje Kipra
[47:42] - Suđenje Publiju Vatiniju i efekat Klodijeve politike
«Napokon, zar ima išta niže ili sramnije nego po neprijateljskom diktatu odlučivati o najkrupnijim stvarima?»
– Cezar, Galski rat V 28
Pred vama je nastavak jedne od najspektakularnijih priča iz vojne istorije. Rečima samog Božanskog Cezara ispričana priča o pohodu na Britaniju, i priča o mučnoj galskoj pobuni iz 53. godine pre Hrista, protiv rimskih zavojevača. Pored toga, u ovoj epizodi Arhiva Viška raspravljamo o značaju Atlantika za drevne moreplovce, naravno – prema Herodotovim procenama. Čitamo, naravno, Strabona i Diodora sa Sicilije. Govorimo o nadmetanju Feničana i Helena i o ratu Masilije, Kartagine i Etruraca za dominaciju na zapadnom Sredozemlju u 6. veku pre Hrista. Takođe ćemo pratiti grčkog matematičara i avanturistu Piteja do ivice sveta i svedočiti rođenju mita o ostrvu Tula, o kom su sanjali onoliki teozofi, ezoterici i alhemičari. Zavirićemo i u tihu revoluciju keltskog sveta na prelasku iz halštatske u latensku kulturu u 5. veku pre Hrista. Biće reči i o jednoj večeri koju je na posedu engleskog manastira Svetog Avgustina u Kenterberiju u leto 1524. organizovao opat Džon Foš, a koja je imala dalekosežni uticaj na nacionalnu istoriografiju onih Britanaca koji su sebe smatrali potomcima Feničana (umesto potomcima Trojanaca).
Ali pre svega, ovo je priča o slavnom rimskom podvigu, i Cezarovom podvigu, kome se čak i zlovoljni Ciceron radovao. O vojevanju na ivicama sveta. O junaštvu dvojice centuriona - Tita Pulona i Lucija Vorena – koji, nadmećući se u borbi protiv neprijatelja, postaju braća. O jednom Petrosidiju, rimskom legionaru, koji je noseći rimski orlovski steg slavno poginuo za slavu, i o jednom Dumnorigu od Heduanaca, galskom prvaku, bratu druida Divicijaka, koji je pao kao „slobodan čovek iz slobodnog naroda“, odbijajući da se pokori Senatu i rimskom narodu, i prokonzulu Cezaru. O slatkorečivom Ambiorigu, i divljim Pritanima, koje neki zovu Briti, tetoviranim eponimima Britanije, koji pod vođstvom nestvarnog Kasivelauna čak i samog Cezara nagone da im oda priznanje na ratnom umeću.
Ukratko, ovo je nova epizoda Arhiva Viška istorije, u kojoj čitamo i pričamo o petoj knjizi Cezarovog Galskog rata.
From the publisher's feed
"Ono što izučavanje istorije čini zdravim i plodonosnim jeste upravo to što ti dozvoljava da vidiš poučne primere uzidane u spomenik slave; tu je tebi i državi dato da vidiš kakve primere treba…
No, verujući u Tolkinove reči da "starina sama po sebi poseduje privlačnost", podkast Višak istorije ima za cilj da donese pred publiku "što više istorije", da doprinese nastojanju da se priče "o velikim i divnim delima" (Herodot) prošlosti slavnih naroda i div-heroja sačuvaju od zaborava.
Danas na svetu živi između pet i sedam procenata ljudi koji su ikada živeli na ovoj planeti. U ostalih devedeset i kusur odsto pohranjena su neizmerno bogata iskustva i znanja, koja je nemoguće naukom obuhvatiti. Zato ovde Višak istorije, nije toliko izraz nekog naučnog poduhvata, već pokušaj da se priča o titanima na čijim ramenima stojimo, ponovo ispriča.
Autor podkasta je Tiosav Purić.

6 Listeners

17 Listeners

12 Listeners