
Sign up to save your podcasts
Or


Nova epizoda iz serijala o padu Rimske republike.
U novoj epizodi podkasta Višak istorije, nastavljamo pripovest o Mitridatu, Suli i Mariju i njihovim prvim sukobima.
DRAMATIS PERSONAE
• Mitridat - kralj Ponta
• Ariobarzan - kralj Kapadokije
• Nikomed III - kralj Bitinije, saveznik Rima
• Nikomed IV - kralj Bitinije, neprijatelj Rima
• Laodika - kraljica Ponta
• Krest - Mitridatov brat, kralj Ponta od 120. do 113. pre Hr, maloletan
• Arijart - princ Ponta
• Gaj Marije - Treći osnivač Rima, šestostruki konzul
• Manije Akvilije - konzul Rima 101. g. pre Hr. rimski legat u Aziji
• Pompej Strabon - konzul Rima 89. g. pre Hr.
• Lucije Kornelije Sula - konzul Rima 88. godine pre Hrista
• Kvint Pompej Ruf - konzul, 88. pre Hr.
• Lucije Kornelije Cina - konzul, 87. pre Hr.
• Gnej Oktavije - konzul, 87. pre Hr.
• Publije Sulpicije Ruf - tribun naroda, 89. g. pre Hr.
• Gaj Julije Cezar Strabon Vopisk, Razrooki Cezar - kandidat za konzula
• Arhelaj - Mitridatov general
• Medej - atinski tiranin 91. pre Hr.
• Aristion - grčki strateg hoplita 88-86. g. pre Hr.
Multimedijalni serijal ,,Ratovi zvezda" nastao je kao saga o herojskom putovanju i oblik otpora Džordža Lukasa američkom imperijalizmu, da bi kroz decenije prerastao u globalnu mitologiju, na koju su se nalik aedima i rapsodima u Staroj Heladi nadovezivali drugi stvaraoci, u formi filmova, video igara, knjiga i stripova. Tako su kreirane legende o Dalekoj Dalekoj Galaksiji, a Amerika dobila jedinu svoju pravu i koherentnu mitologiju, koja se stvarala pred našim očima.
U ovom božićnom specijalu, gost podkasta filozof Nikola Tanasić nam je pričao šta se zbivalo nekada davno u svetu Daleke Daleke Galaksije, o istoriji po Legendama i po Kanonu (Dizni), o nastanku Džedaja i Sitova, o Sili, o usponima i padovima Galaktičke Republike, o Galaktičkoj Imperiji, o velikanima galaktičke istorije od vremena Rakatanskе imperije, preko Fridona Nada, Revana i Bejna, do tragedije Anakin Skajvokera.
Voditelj: Tiosav Purić
Emitovano: na Božić, januar 2024.
DRAMATIS PERSONAE
• Gaj Marije, treći osnivač Rima, šestostruki konzul 107. i 104-100. godine pre Hrista
• Mitridat VI, pontski kralj
• Nikomed III, bitinijski kralj
• Boh, kralj Mavretanije
• Ariobarzan, kralj Kapadokije, dete
• Marko Emilije Skaur, princeps Senata, cenzor 109. godine pre Hrista
• Marko Livije Druz, cenzor 109. godine pre Hrista
• Metel Numidik, cenzor 102. pre Hrista
• Lucije Opimije, konzul 121. godine pre Hrista
• Kvint Servilije Cepion, konzul 106. godine pre Hrista
• Publije Rutilije Ruf, konzul 105. godine pre Hriste
• Kvint Lutacije Katul, konzul 102. godine pre Hrista
• Marko Antonije Orator, konzul 100. godine pre Hrista
• Lucije Licinije Kras Orator, konzul 95. godine pre Hrista
• Kvint Mucije Scevola, konzul 95. godine pre Hrista
• Lucije Marcije Filip, konzul 91. godine pre Hrista
• Sekst Julije Cezar, konzul 91. godine pre Hrista
• Lucije Julije Cezar, konzul 90. godine pre Hrista
• Publije Rutilije Lupus, konzul 90. pre Hrista
• Gnej Pompej Strabon (Razrooki), konzul 89. godine pre Hrista
• Lucije Porcije Katon, konzul 89. godine pre Hrista
• Gaj Servilije Glaukija, pretor 100. godine pre Hrista
• Kvint Servilije Cepion Mlađi, pretor 90. godine pre Hrista, komandant rimske vojske protiv Marsa u Savezničkom ratu
• Lucije Kornelije Sula, pretor 98. godine pre Hrista, legat u Savezničkom ratu na južnom frontu
• Aul Sempronije Aselion, pretor 89. godine pre Hrista, ubijen od zelenaša
• Metel Pije, pretor 88. godine pre Hrista
• Gaj Memije, narodni tribun 111. godine pre Hrista, ubijen 100/99. godinu pre Hrista na izborima za konzula
• Lucije Apulej Saturnin, narodni tribun 103. i 100. godine pre Hrista
• Marko Livije Druz, narodni tribun 91.
• Gaj Papirije Karbon, narodni tribun 89. godine pre Hrista
• Kvint Popadej Silon, vođa Marsa u Savezničkom ratu
• Gnej Pompej, budući Gnej Pompej Veliki, trijumvir, mladić u vojsci Pompeja Razrookog, njegov sin
• Marko Tulije Ciceron, budući Otac otadžbine, mladić u vojsci Pompeja Razrookog
DRAMATIS PERSONAE
- Gaj Marije, komandant u ratu protiv Jugurte od 107. do 105. godine pre Hrista, komandant u ratu protiv Kimbra, Tevtonaca i Ambrona od 104. do 101. godine pre Hrista, treći osnivač Rima
- Lucije Kornelije Sula, kvestor u ratu protiv Jugurte 107. protiv Hrista, komandant konjice u Numidiji i legat u ratu protiv Germana pod Marijem
- Lucije Kvinkcije Cincinat, mitski diktator Rima iz V veka pre Hrista u ratu sa Ekvima i Sabinjanima
- Lucije Kalpurnije Bestija, konzul 111. god pre Hrista i komandant u ratu protiv Jugurte, osuđen od Mamilijeve komisije
- Marko Emilije Skaur, princeps senata, prvi među jednakima, zet Cecilija Metela i arhitekta uticaja optimatksog tabora
- Gaj Memije, narodni tribun 111. godine pre Hrista, ogorčeni protivnik optimata
- Lucije Kasije Longin, pretor poslat u Numidiju da privede Jugurtu 111. godine pre Hrista
- Jugurta, kralj Numidije
- Bomilkar, Jugurtin čovek od poverenja
- Masiva, Jugurtin rođak ubijen u Rimu
- Gnej Papirije Karbon, konzul Rima, poražen od Kimbra kod Noreje, osuđen na egzil, ubio se
- Gaj Porcije Katon, komandant 114. godine pre Hrista u ratu protiv Skordiska, osuđen
- Marko Livije Druz, 112. godine pre Hrista ratovao protiv Skordiska
- Spurije Postumije Albin, komandant u ratu protiv Jugurte, konzul 110. pre Hrista
- Aul Postumije Albin, Spurijev brat, pretor, Jugurta porazio januara 109. godine pre Hrista
- Kvint Cecilije Metel Numidik, komandant Rima protiv Jugurte od 109. do 107. pre Hrista - Gaj Mamilije Limetan, narodni tribun 109. pre Hrista
- Lucije Opimije, pretor 125. i konzul 121. godine pre Hrista, osuđen od Mamilijeve komisije
- Tit Turpilije Silan, osuđeni komandant rimskog garnizona u gradu Vaga - Boh, kralj Mavretanije
- Lucije Kasije Longin, konzul 109. pre Hrista, nije ista ličnost kao pretor iz 111. godine pre Hrista
- Kvint Servilije Cepion, konzul 106. pre Hrista
- Gnej Malije Maksim, konzul 105. pre Hrista
- Lucije Apulej Saturnin, kvestor 104. i narodni tribun 103. pre Hrista
- Gaj Servilije Glaukija, Saturninov saradnik
- Mitridat, kralj Ponta
- Kvint Lutacije Katul, konzul 102. pre Hrista i jedan od vojskovođa u bici kod Verčele 101. godine pre Hrista
Sa ubistvom Gaja Graha 121. godine pre Hrista otpočela je epoha rimske revolucije, kako je naziva britanski istoričar Ronald Sajm. Sledeći udarac Senatu zadao je seljak iz latinskog zaleđa Rima i jednan od najvećih vojskovođa rimske republike, Gaj Marije. Njegov protivnik u jednom od najbolje u izvorima posvedočenih ratova, rimsko-numidskom ratu, kopile iz kuće Masinisine, Jugurta, takođe je imao izuzetnu karijeru, i u izvesnom smislu paralelnu sa Marijevom. Antonije Gramši govori o vremenu u kome "staro umire, a novo još nije rođeno", pa tvrdi da tada nastupa era čudovišta. Da li su junaci ovog "ničijeg vremena" čudovišta, kako je jedan pompejevac zaista govorio o cezarovskom oficiru i istoričaru Salustiju, ili kolosi na čijim ramenima stojimo, prepušta se slušaocima na sud.
Gaj Sempronije Grah doneo je niz zakona koji će zauvek izmeniti lice Rima.
Prva epizoda iz serijala "Pad rimske republike" donosi nam priče o padu Kartagine i narodnom princu Publiju Korneliju Scipionu Emilijanu, koji je njenim uništenjem u Trećem punskom ratu komandovao. Počinjući priču od 146. godinie pre Hrista, godine kada su pali Kartagina i Korint, u ovoj epizodi autor govori o uticajima koji su osvajanja u Sredozemlju ostavila na rimsko društvo, promeni odnosa moći u republici, usponu tzv. vitezova i, naposletku, rimskih demagoga, kao što su bili braća Grah, koji su koristeći se magistraturom narodnih tribuna otpočeli period koji britanski istoričar Ronald Sajm naziva "Rimskom revolucijom".
From the publisher's feed
"Ono što izučavanje istorije čini zdravim i plodonosnim jeste upravo to što ti dozvoljava da vidiš poučne primere uzidane u spomenik slave; tu je tebi i državi dato da vidiš kakve primere treba…
No, verujući u Tolkinove reči da "starina sama po sebi poseduje privlačnost", podkast Višak istorije ima za cilj da donese pred publiku "što više istorije", da doprinese nastojanju da se priče "o velikim i divnim delima" (Herodot) prošlosti slavnih naroda i div-heroja sačuvaju od zaborava.
Danas na svetu živi između pet i sedam procenata ljudi koji su ikada živeli na ovoj planeti. U ostalih devedeset i kusur odsto pohranjena su neizmerno bogata iskustva i znanja, koja je nemoguće naukom obuhvatiti. Zato ovde Višak istorije, nije toliko izraz nekog naučnog poduhvata, već pokušaj da se priča o titanima na čijim ramenima stojimo, ponovo ispriča.
Autor podkasta je Tiosav Purić.

6 Listeners

17 Listeners

12 Listeners