Prvi glas

Američki predsjednik Donald Trump u Pekingu je dočekan s najvišim počastima, ali njegov domaćin Xi Jingping jasno poručuje Sjedinjenim Državam: Tajvan bi mogao biti povod za rat Amerike i Kine. Xi ne staje tu, nego u govoru na svečanoj večeri apostrofira: moramo izbjeći Tukidiovu zamku, kada uzlazeća sila ulazi u sukob s vladajućom. O odnosima SAD-a i Kine za Prvi glas govori Zorana Baković, dopisnica ljubljanskog Dela s dalekog istoka.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP313:

• Je li Xijev govor o Tajvanu prava prijetnja ratom ili politička retorika?
• Mogu li Kina i SAD prevladati "Tukididovu zamku"?
• Mijenja li se kineska filozofija "svijet je dovoljno velik za obje sile"?
• Što znači Xijev zahtjev za "menadžiranim rivalstvom" i je li to uopće ostvarivo?
• Hoće li Kina pomoći Americi u rješavanju iranskog pitanja — ili joj više odgovara gledati kako Trump lomi zube na Teheranu?
• Gradi li Trump sustavnu strategiju okruživanja Kine — od Venezuele, Irana i Kube?

Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja u Prvom glasu govori o jednom od najdramatičnijih dana u hrvatskoj politici i pravosuđu u posljednje vrijeme. Danas bi se u Saboru trebalo glasati o predsjednici Vrhovnog suda i sucima Ustavnog suda. Grmoja govori i o rejtingu Mosta, planovima za preuzimanje vlasti, EPPO-u i Ivanu Turudiću, ustašama i partizanima.

Pitanja koja smo postavili u EP312:

• Zašto Most bojkotira glasovanje o Mirti Matić za predsjednicu Vrhovnog suda?
• Što piše u klasificiranom dokumentu koji, prema Grmoji, kompromitira Matić?
• Je li dopis Europske komisije oko EPPO-a i Turudića udarac za Plenkovića?
• Zašto Plenković tako žestoko štiti Turudića i što stoji iza toga?
• Ide li Hrvatska prema izborima bez kompletnog Ustavnog suda?
• Zašto je suradnja Mosta s lijevom oporbom zamrla i tko je za to odgovoran?
• Je li Most vječna oporbena stranka?

"Britanija je u emocionalnom grču i to nije Starmerova krivnja", kaže Tin Radovani, dugogodišnji strateg BBC-ja koji u Prvom glasu analizira aktualnu političku krizu koja trese Veliku Britaniju nakon katastrofalnih rezultata na lokalnim izborima. Britanski premijer Keir Starmer bori se za opstanak nakon što su deseci zastupnika Laburističke stranke zatražili njegovu ostavku. „Starmer je prije dvije godine stigao na vlast s najvećom parlamentarnom većinom u povijesti Britanije, a već za nekoliko mjeseci bio je najnepopularniji premijer. Zemlja koja u roku od tri-četiri mjeseca omrzne svakog od premijera nije nestabilna zbog tih premijera: ona je u emocionalnom grču", govori Radovani.

PRUŽITE NAM PODRŠKU: DOŽIVOTNA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA 399 EURA!

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP311:

• Zašto Keir Starmer misli da je još uvijek siguran kao premijer iako ga sve veći broj laburističkih zastupnika poziva da odstupi s mjesta premijera?
• Tko su Starmeru potencijalni izazivači u stranci?
• Tko ima više šanse: Andy Burnham, gradonačelnik Manchestera, ili aktualni ministar zdravstva Wes Streeting?
• Koliko su lokalni izbori pokazali da nestaje tradicionalni politički dvostranački sustav?
• Je li nestabilnost na vrhu vlasti sada strukturni problem britanskog političkog sustava, a ne samo Laburističke stranke?
• Kako javnost reagira na ove igre prijestolja?

„Ovo je prvi put da Bruxelles ovako izravno i žestoko 'udara kontru' Plenkoviću na visokoprofiliranom slučaju", ocjenjuje Jasmin Klarić očitovanje u kojem Europska komisija pišući Sudu EU objašnjava zašto u slučajevima sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, Ivan Turudić ne može o tom sukobu odlučivati. „Mjesecima su nas uvjeravali da je najnormalnije da Ivan Turudić odlučuje o nadležnosti u sporu u kojem je njegovo vlastito tijelo jedna od strana. Sada se pokazuje da je stav Bruxellesa do zadnjeg zareza na strani oporbe i pravnih stručnjaka", kaže Klarić koji uz Doru Kršul analizira značaj ovog europskog dokumenta.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP310:

• Je li Turudić smio uzeti slučaj Beroš od EPPO-a?
• Koji su argumenti Europske komisije koja je u pismu europskom sudu ustvrdila da se u slučaju Vilija BerošaDržavno odvjetništvo ne može smatrati nepristranim pravosudnim tijelom?
• Kako Komisija ocjenjuje ulogu Ustavnog suda za kojeg su ranije Vlada i Ivan Turudić u svojim očitovanjima tvrdili kako je nedopušteno da se uopće obraćaju sudu u Luksemburgu s pitanjima o usklađenosti hrvatskog zakona o EPPO-u sa samom Uredbom?
• Kako su na to pismo reagirali HDZ-ovi prvaci?
• Zašto glavna europska tužiteljica Laura Kövesi posebno ističe ove slučajeve u Hrvatskoj?

Tvrtko Jakovina, povjesničar i Telegramov kolumnist analizira strateške posljedice Trećeg zaljevskog rata i zaključuje da Iran, unatoč vojnim gubicima, iz sukoba izlazi s novom polugom kakvu nikad prije nije imao. Arhitektura Bliskog istoka potpuno se mijenja.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP309:

• Je li Amerika doživjela strateški poraz koji se ne može popraviti?
• Zašto je kontrola Hormuškog tjesnaca postala važnija od vojnih rezultata?
• Može li iranski režim opstati — i što to znači za budućnost?
• Što raskol između UAE-a i Saudijske Arabije znači za arapski svijet?
• Ima li Trumpova pomorska blokada Irana šanse za uspjeh?
• Hoće li države morati pregovarati s Teheranom za prolaz Hormuzom?
• Može li se Hamasov napad iz listopada 2023. gledati kao početak jednog jedinstvenog sukoba?
• Je li trajni mir na Bliskom istoku na vidiku?

Povjesničar sa Sveučilišta Capital Normal u Pekingu Zvonimir Stopić u Prvom glasu objašnjava što se zapravo može očekivati od susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu ovog tjedna, hoće li Iran biti centralna tema i idu li odnosi SAD-a i Kine prema konfrontaciji ili smirivanju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP308:

• Što se očekuje od samita Trumpa i Xija i zašto je prvi propao?
• Ima li Kina snage i volje aktivno pomoći u rješavanju rata u Iranu?
• Je li Kina nakon iranskog rata geopolitički jača ili slabija u odnosu na SAD?
• Bi li Amerika vojno branila Tajvan ako Kina krene na njega?
• Kako Kina odgovara na Trumpov trgovinski rat i carine?
• Što znači činjenica da ne postoji nijedan važeći globalni nuklearni sporazum?

Danas umirovljena rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican još od ljeta 2024. godine ima USKOK-ovu optužnicu po kojoj je oštetila zadarsko sveučilište zbog nenaplate 200 tisuća eura jamstva firmi povezanoj s Josipom Pleslić (ex Rimac). Unatoč tome, Vican i dalje prima počasti i visoko kotira kod Andreja Plenkovića, o čemu za Prvi glas govori novinarka Telegrama Dora Kršul.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP306:

• Kako je moguće da osoba pod USKOK-ovom optužnicom i dalje profesionalno napreduje?
• Zašto optužnica protiv Dijane Vican još uvijek nije potvrđena nakon gotovo dvije godine?
• Je li primjereno da osoba pod takvim teretom obnaša jednu od ključnih funkcija u sustavu visokog obrazovanja?
• Kako je moguće da institucija koja je navodno oštećena dodjeljuje najviša priznanja istoj osobi?
• Kakvu ulogu u cijelom slučaju ima politika, odnosno odnos s Vladom i premijerom?
• Što ovaj slučaj govori o širem stanju vrijednosti i odgovornosti u akademskoj zajednici?

Jasmin Klarić, Telegramov urednik i novinar, objašnjava zašto je Plenković nakon četrnaest mjeseci blokade ipak popustio oko predsjednice Vrhovnog suda, što to zapravo za Ustavni sud i može li HDZ uspjeti u pokušaju predstavljanja oporbe kao rušilačkog elementa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:

• Zašto je HDZ nakon sedam blokada na odboru naglo promijenio kurs?
• Je li Plenković uspio izvući političke poene iz situacije u koju se sam uvukao?
• Stiže li reakcija zbog najavljene poruke Ustavnog suda?
• Može li oporba stvarno prihvatiti Plenkovićeva tri imena za Ustavni sud?
• Zašto će se natječaj za ustavne suce najvjerojatnije morati ponoviti?

Države koje uvode moratorije na izgradnju velikih podatkovnih centara čine to prvenstveno zbog pritiska na energetsku mrežu i ekološku održivost, dok neke zaključuju da se početna razvojna obećanja i pretpostavke često nisu pokazali do kraja točnima ili istinitima”, kaže dr. Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose odgovarajući na pitanje zašto neke države u SAD-u i neke u Europi ograničavaju izgradnju gigantskih podatkovnih centara.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:

• Zašto neke države u SAD-u i zemlje u Europskoj uniji, poput Danske uvode moratorije i ograničenja na projekte izgradnje podatkovnih centara?
• Što je u najavama građnje mega AI centra u Topuskom najslabija točka?
• Koliko iznose prosječne investicije takvih centara u Njemačkoj i zašto su ulaganja puno niža od onih najavljenih u Projektu Pantheon?
• Kako na zemljopisnoj karti svijeta ii Europske unije zgleda raster tih velikih podatkovnih centara, takozvanih hyperscalera?
• Koliko je realno očekivati da se i Hrvatska nađe na toj mapi?
• Jamče li veliki podatkovni centri ekonomski rast?

Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović u Prvom glasu objašnjava što se trenutno događa u Bruxellesu i u kojem će smjeru krenuti pregovori o novom višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje nakon 2027. Za Hrvatsku je mnogo toga u igri.

Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP304:

• Hoće li EU proračun biti veći ili manji — i tko o tome odlučuje?
• Što manje europskog novca znači konkretno za Hrvatsku?
• Zašto je rasprava o "izvrsnosti vs. geografskoj ravnoteži" zapravo ideološka bitka za budućnost EU-a?
• Može li podrška Ukrajini doći u pitanje zbog proračunskih rezova?
• Što se događa s vladavinom prava kao uvjetom za isplatu fondova — posebno nakon Orbána?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.