Bruxelles mijenja pravila igre: Europska unija planira proračun od 2028. do 2034., a Hrvatsku čeka 16,8 milijardi eura s nešto drugačijim pravilima i većom ulogom nacionalnih vlada. Osniva se i novi fond koji je posvađao velike zemlje poput Njemačke s jedne strane i male među kojima je i Hrvatska s druge strane. Irena Frlan Gašparović objašnjava što to znači za Zagreb, poljoprivredu i tko će zapravo odlučivati kako se troši europski novac.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP177:

• Koliko novca Hrvatskoj donosi novi EU proračun i za što će se trošiti?
• Zašto se mijenja struktura fondova i tko dobiva više moći?
• Što gube gradovi poput Zagreba u novom modelu?
• Hoće li biti manje novca za poljoprivredu i tko pokriva razliku?
• Tko dobiva, a tko gubi u novom fondu za konkurentnost?
• Hoće li u Europskom parlamentu proći prijedlog Komisije?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U Splitu su se djevojčice u narodnim nošnjama sklanjale pred ruljom koja je urlala “Za dom spremni”. Upad huligana spriječio je održavanje folklorne skupine iz Novog Sada čiji je jedini krimen bio taj što su Srbi. Više nismo u fazi revizionizma - fašizam se slobodno valja ulicama Plenkovićeve Hrvatske. Za Prvi glas govori povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP176:

• Kako se dogodilo da pedesetak maskiranih huligana zabrani kulturnu manifestaciju u Splitu?
• Zašto je ovo fašizam u najizvornijem obliku
• Koliku odgovornost snosi Plenković za šutnju i relativizaciju?
• Kakva je odgovornost Katoličke crkve za revizionizam u društvu?
• Može li se društvo još oduprijeti otvorenom fašizmu?
• I gdje sve to zapravo vodi?
• Može li Plenković ovo zaustaviti? I želi li uopće?

U novoj epizodi Prvog glasa gostuje Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić o novom sukobu predsjednika i premijera - o tome zašto Zoran Milanović kaže da je “očajna ljubavnica koja pristaje na sve”, kako Andrej Plenković već pet godina blokira imenovanja veleposlanika i zašto Hrvatska sve više izgleda kao - država pod v.d. upravom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP175:

• Zašto su odnosi Milanovića i Plenkovića ponovno eksplodirali?
• Zašto Plenković godinama blokira imenovanje veleposlanika
• Kako je moguće da Vlada dio kandidata odbija jer su dio sustava Ministarstva vanjskih poslova, a dio jer su izvan sustava?
• Što znači “v.d. Hrvatska” i koliko je ta praksa opasna za državu?
• Ima li Ustavni sud ikakav alat da reagira u ovom sukobu?
• Hoće li Milanović nastaviti šutnju ili pojačati napade na Vladu

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu gdje se na obljetnicu pada nadstrešnice okupilo više od 100.000 ljudi, Aleksandar Vučić je ušao u svojih najkaotičnijih 48 sati otkad je na vlasti - histerija, kontradikcije, lažne isprike i nervozni potezi pokazuju da je režim pred pucanjem, a Ana Lalić Hegediš, predsjednica Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine kaže za Prvi glas kako Vučičeva “kriminalna kamarila” samo čeka da prođe EXPO i uzme posljednju proviziju prije bijega.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP174:

• Je li Srbija već ušla u posljednju fazu Vučićeve vladavine?
• Je li iznenađujuće da su prosvjedi u Novom Sadu prošli mirno, bez provokacija režima?
• Što zapravo znači Vučićeva nagla “isprika” i poziv na dijalog?
• Hoće li studenti u svoju aktivnosti uključiti opoziciju?
• Zašto je EXPO ključan događaj za Vučića?
• Hoće li se nakon Vučićevog pada u Srbiji dogoditi lustracija?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Zemlja i dalje vrije na svakom koraku", kaže Dragan Popović, povjesničar, aktivist i direktor Centra za praktičnu politiku u Beogradu uoči godišnjice tragedije u Novom Sadu koja je pokrenula val masovnih prosvjeda. Objašnjava kako je zapravo iznenađujuća pat pozicija sukobljenih strana političke krize koja već godinu dana traje u Srbiji. „Nevjerojatno je da uopće imamo pat poziciju u kojoj je s jedne strane vlast koja ima svu moć u svojim rukama i s druge strane veliki broj građana koje predvode studenti." Popović objašnjava kako je pukao najvažniji Vučićev mit - onaj o stabilnoj Srbiji s njim na čelu

Pitanja na koja smo htjeli odgovoriti u EP 173:

• Kakav se ton i odgovor vlasti očekuje na masovnoj komemoraciji stradalima 1. studenog u Novom Sadu?
• Neki analitičari stanje nazivaju ravnotežom nemoći – nitko ne vidi epilog političke krize u skorom vremenu. Kako izgleda prolazni rezultat u igri iscrpljivanja studenata i vlasti?
• Na koji način režim pokušava omekšati studente i akademsku zajednicu, a kako ih zastrašuje?
• Iako su izbori klasičan rasplet političkih kriza, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izbore za nadolazeću godinu, ali nije rekao točno kada. Spekulira li se o mogućem datumu?
• Koliko su sankcije Naftnoj industriji Srbije naštetile Aleksandru Vučiću?
• Kakav je rejting vladajuće Srpske napredne stranke?
• Prema nekim anketama agencija za istraživanje javnog mnijenja, studentska lista ima prednost iako formalno još ne postoji. Navodno je lista kandidata spremna – ali je tajna. Zašto su studenti diskretni oko imena kandidata?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Gost Telegramovog podcasta Prvi glas je arhitekt Janko Kralj, jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih arhitekata, koji je u eksplozivnom razgovoru razbio mitove o tržištu nekretnina, prozvao državu zbog loših standarda i subvencija koje povećavaju cijene te ponudio rješenje kroz javno-privatno partnerstvo gradnje stanova za mlade.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP172:

• Je li prosječna cijena stana u Zagrebu od 3800 eura realna?
• Tko zapravo diže cijene - građevinari, država ili kupci?
• Zašto država nema pojma koliko iznosi cijena kvadrata?
• A zašto ne znaju kako izgleda spavaća soba?
• Kako izgleda pravi model priuštivog stanovanja?
• Zašto je pravilnik Ministarstva potpuno promašen?
• I zašto novi zagrebački GUP nije krivac, nego nužna korekcija?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

"Kad pogledate ankete posljednjih mjeseci, one za Plenkovića nisu povoljne.Imamo visoku inflaciju, ljude koji se utapaju u siromaštvu, pa onda desnica smišlja nove neprijatelje poput jugoslavena kako bi se o tome pričalo", odgovarala Ivana Kekin premijeru na optužbe da su oni ti koji se bave ideologijom. "Mi samo poštujemo Ustav", kaže govoreći o zabrani Thompsonovog koncerta u Zagrebu.

Pitanja koja smo postavili u EP171:

• Zašto Zagreb dopušta jedan, a zabranjuje drugi Thompsonov koncert?
• Vodi li zabrana Thompsonovog koncerta u nove zabrane?
• Kako su negatori zločina u Jasenovcu dospjeli u Sabor?
• Zašto je afera Beroš najgora Plenkovićeva afera?
• Čime ljevica planira osvojiti srca i umove birača?
• Što donosi zakon o digitalnoj zaštiti djece koji predlaže Možemo?
• Kako klinci u zagrebačkim školama funkcioniraju bez mobitela?

🎉 Telegramov Prvi glas dobitnik je SoMo Borac nagrade za najbolji digitalni proizvod godine. Hvala svima što nas pratite!

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U novoj epizodi Prvog glasa s Telegramovim Jasminom Klarićem analiziramo drugu kontraofenzivu ljevice - nakon promjene ulica nazvanih po ljudima povezanima s ustaškim režimom, sada stiže zabrana Thompsonovog koncerta. A dok se Zagreb bavi koncertima, u Saboru se događa najluđa stvar dosad - Domino i Hrvatski suverenisti organiziraju okrugli stol o Jasenovcu na koji dovode povijesne revizioniste koji negiraju zločine u ustaškom logoru.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti:

• Je li zabrana Thompsonovog koncerta politički dobitak ili pogreška?
• Koliko daleko planira ići ljevica u “kontraofenzivi” na ideološkom terenu?
• Što stvarno znači HDZ-ov napad na Zagreb s kritikom "woke ideologije"
• Zašto je saborski okrugli stol o Jasenovcu najopasniji primjer revizionizma dosad?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Inflacija će se prema kraju godine smirivati, prognozira ekonomski analitičar Velimir Šonje. „Međutim, imamo dva zabrinjavajuća efekta koji se tiču cijene energenata. Prvi, prilagođavanje cijena za kućanstva, bio je iznuđen, ali je neizbježan i neće dramatično utjecati na inflaciju. No, novi rast cijena nafte generiran proširenjem američkih sankcija otvara pitanje kako će se dalje razvijati. Vjerojatno će morati doći do korekcije cijena na crpkama, pa će se moći očekivati pritisak", kaže Šonje koji procjenjuje da će se u Hrvatskoj inflacija smiriti prvenstveno zbog cijena hrane koje će reagirati na stanje na svjetskom tržištu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 169:

• Što je dovelo do eksplozije središnjeg državnog proračuna?
• Može li sada, kad su prihodi rasli sporije nego je planirano, Vlada povući ručnu na plaće i što ako to ne napravi?
• Što obično radi politika kad zagusti u javnim financijama? Što će najprije rezati?
• Koliko će te plaće u idućim godinama nastaviti rasti?
• Hoće li se inflacija smirivati prema kraju godine ili to neće biti moguće zbog rasta cijena energenta?
• Zašto premijer sada nakon četiri i pol godine inflacije vidi krivnju u poslodavcima?
• Bi li inflacija bila manja da su trgovački lanci u domaćim rukama i da Vlada ima politički utjecaj na njih?
• Jesu li i milijarde iz EU fondova, koje su sigurno podigle inflaciju, učinile hrvatsko gospodarstvo otpornijim i konkurentnijim ako nam produktivnost pada?

Podcast Prvi glas, najslušaniji domaći news podcast, dobitnik je nagrade SoMo Borac za najbolji digitalni proizvod. Hvala vam što nas pratite!

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Filozofski fakultet u Zagrebu posljednjih je desetljeća, u vremenima endemske društvene apatije, uvijek bio na glasu kao iznimka. Kao mjesto na kojem studenti, ali i profesori, uporno i žustro ne pristaju na poziciju nebitnih promatrača vlastite i sudbine cijelog društva. Ta slika se upravo pokušava promijeniti.

I to na dosta brutalan način - udarom s pozicije najveće fakultetske moći, s pozicije dekana - u akademske sudbine i živote troje studenata koji su bili među nekoliko desetaka sudionika još jednog (mirnog) prosvjeda protiv komercijalizacije studiranja. Oni su pod suspenzijom do okončanja stegovnog postupka, što znači da ne mogu sudjelovati na predavanjima, polagati ispite, niti braniti diplomske radove. Za Prvi glas govore dvoje suspendiranih studenata, Eva Marija Jurešić i Patrik Peica.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP168:

• U čemu je suština ovog sukoba studenata s vodstvom fakulteta?
• Kako je izgledao prosvjed zbog kojeg su suspendirani?
• Je li se sjednica Fakultetskog vijeća koju su prekinuli kasnije mogla održati?
• Zbog čega je, od nekoliko desetaka prosvjednika, kažnjeno baš njih troje?
• Koliko suspenzije utječu na njihove akademske i životne planove?
• Postoji li otpor među zaposlenima na fakultetu ovakvom postupanju vodstva ustanove?
• Govore li ovakvi potezi nešto i o širem stanju u društvu?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.