Prvi glas

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu objašnjava zašto je primirje između Irana i SAD-a praktički mrtvo i tko zapravo kontrolira sudbinu Hormuškog tjesnaca. Poseban dio razgovora posvetili smo i ekskluzivi New York Timesa prema kojoj je bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad bio vrbovan od strane Mossada te je upravo on trebao biti ključan čovjek za promjenu režima u Iranu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP353:

• Zašto je primirje između Irana i SAD-a propalo i što slijedi?
• Što je sporno u tumačenju članka pet Memoranduma o razumijevanju?
• Može li Amerika silom otvoriti Hormuški tjesnac za slobodnu plovidbu?
• Zašto je ovo jedan od najvećih geopolitičkih poraza Amerike?
• Kome najviše odgovara nastavak sukoba, a kome mir?
• Je li Mahmud Ahmadinežad bio suradnik Mossada?
• Ima li Izrael još uvijek šansu za promjenu režima iznutra?

Nakon ekskluzivnog intervjua koji je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi dala Telegramovoj Dori Kršul uslijedila je iznimno nervozna reakcija premijera Andreja Plenkovića koji od EPPO-a očekuje - ispriku. U prvom glasu gostuje Dora Kršul koja govori o tri velike istrage EPPO-a u Hrvatskoj, Kövesi, Turudiću i Plenkoviću.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% PODRŠKE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP352:

• Zašto Laura Kövesi odbija komentirati Ivana Turudića?
• Što je EPPO otkrio u slučaju Gabrijele Žalac?
• Zašto je USKOK preuzeo slučaj Beroš od EPPO-a?
• Tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a?
• Kako je Plenković reagirao na uključivanje EPPO-a u aferu Geodezija?
• Zašto ministar Habijan Kövesi ne želi dati dva nova tužitelja?
• Zašto Kövesi toliko živcira Plenkovića?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

U jeku posljednje bitke Pantovčaka i Banskih dvora, predsjednik Republike Zoran Milanović izvukao je “nuklearnu prijetnju” - da bi mogao premijeru Andreju Plenkoviću oteti omiljenu igračku, predstavljanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća. Iako Ustav jasno kaže da Hrvatsku tamo mogu, u skladu sa svojim ovlastima, predstavljati i predsjednik i premijer, praksa je takva da je u Bruxelles išao isključivo predsjednik Vlade. Dosad. O ovom odnosu i potencijalnom budućem sukobu za Prvi glas govorila je Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP351:

• Planira li Zoran Milanović doista početi odlaziti na sjednice Europskog vijeća ili je riječ o samo još jednoj verbalnoj provokaciji i prijetnji upućenoj Andreju Plenkoviću?
• Je li u povijesti već bilo sličnih pokušaja i ambicija (poput onih Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata)?
• Kako su takve situacije rješavale druge europske države (poput Rumunjske ili Češke)?
• Što je pozadina najnovijeg otvorenog sukoba između predsjednika i premijera – odnosno, kako je nedavni vojni mimohod u Francuskoj (pad Bastilje) i (ne)pozivanje na isti potaknulo eskalaciju svađe oko vojske i policije?
• Zašto je propao sustav koordinacije vanjske politike u Hrvatskoj i kako smo od nekadašnjeg strateškog konsenzusa oko ključnih ciljeva (ulazak u NATO i EU) došli do potpunog kolapsa komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

„U koroni je zbog opticaja veće količine novca došlo do inflacije, pa se nekretnina činila kao odlična investicija. Najgore što se dogodilo jest to da su stambene nekretnine, umjesto za život, postale predmet investicije. Kada tome dodate specifičnost masovnog turističkog najma 'po krevetu', izgubili smo ogroman broj nekretnina s tržišta. Podaci HEP-a i drugih institucija jasno pokazuju da je ogroman broj stanova u Hrvatskoj potpuno prazan“, kaže Dubravko Ranilović, iskusan veteran hrvatskog tržišta nekretnina. U Prvom glasu Ranilović, dugogodišnji predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, analizira tržište nekretnina koje nastavlja svoj paradoksalan tijek : cijene i dalje rastu, dok broj sklopljenih kupoprodaja bilježi pad četvrtu godinu zaredom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP350:

• Što se na tržištu nekretnina događa od rekordne 2022. godine?
• Zašto broj kupoprodajnih ugovora pada, dok cijene godišnje rastu između deset i 15 posto?
• Što bi moglo stajati iza naglog hlađenja tržišta?
• Ako se na tržištu trguje s manje nekretnina, kako prolaze luksuzne i skuplje nekretnine?
• Koliko su vlasnici rabljenih stanova nerealni u postavljanju prodajne cijene?
• Naziru li se u skorom razdoblju korekcije cijena na niže?

Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić vratio se sa Svjetskog prvenstva u SAD-u i Kanadi te je za Prvi glas prokomentirao bizaran Trumpov poziv šefu FIFA-e Gianniju Infantinu, maksimalnu komercijalizaciju nogometa i trenutak kad je Amerika opet zavoljela samu sebe.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP349:

• Zašto je Trumpov poziv Infantinu samo kulminacija svega što gledamo u nogometu?
• Je li taj potez karikatura nečega što u nogometu već postoji?
• Kako vas na stadionima tjeraju da trošite
• Zašto Amerikanci sve otvorenije prihvaćaju nogomet?
• Je li broj beskućnika u američkim gradovima stvarno smanjen ili je riječ o privremenom uljepšavanju?
• Je li hrvatska obrana sama kriva za ispadanje od Portugala ili je presudila sreća?

Nakon što je Rusija na Kijev lansirala više od 400 dronova i projektila uoči NATO summita u Ankari, Telegramov novinar, urednik i kolumnist Đivo Đurović u razgovoru za Prvi glas govori o dvije opcije za nastavak rata i neizbježnoj europeizaciji NATO-a.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP348:

• Je li masovni napad na Kijev uoči summita u Ankari slučajnost ili poruka Zapadu?
• Zašto Đurović tvrdi da napad zapravo pokazuje rusku slabost, a ne snagu?
• Što Amerika trenutačno želi postići u Ukrajini nakon neuspjeha s Iranom?
• Zašto Ukrajini najviše nedostaju Patriot rakete i može li se to riješiti na summitu?
• Hoće li NATO puknuti ili ide prema "europeizaciji" obrane kontinenta?
• Koje su dvije moguće opcije za rat u Ukrajini- mobilizacija ili zamrznuti sukob po korejskom modelu?
• Je li Putin ikada bio genijalni strateg, kako se dugo tvrdilo?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Dragan Markovina, povjesničar i Telegramov kolumnist u Prvom glasu govori o ključnim pitanjima izbora u BiH koji su na rasporedu u listopadu. Objašnjava zašto misli da je BiH "protektorat svijeta koji više ne postoji", koliko je realna opasnost novog sukoba u BiH i mogu li Bošnjaci opet svojim glasovima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP347:

• Zašto je BiH "protektorat svijeta kojeg više nema"?
• Što znači odlazak visokog predstavnika bez nasljednika za funkcioniranje države?
• Koliko je realna opasnost od novog sukoba u BiH?
• Prijeti li Republika Srpska stvarnom secesijom?
• Kakve su šanse kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva?
• Postoji li razlika između kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva u politici prema Hrvatima?
• Koliko je Herceg-Bosna danas stvarnost na terenu, a koliko politička priča za mobilizaciju birača?

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas upozorava kako se Srbija sve ozbiljnije naoružava. Za to vrijeme, u Hrvatskoj se vodi žestoka bitka oko toga čije uopće zapovijedi smije slušati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP346:

• Treba li se Hrvatska danas bojati vojne prijetnje iz Srbije?
• Zašto Srbija intenzivno modernizira svoje oružane snage i što time želi postići?
• U kojim područjima Srbija trenutno razvija najveće vojne prednosti u odnosu na Hrvatsku?
• Prati li Hrvatska dovoljno brzo promjene u modernom ratovanju, posebno razvoj dronova i elektroničkog ratovanja?
• Kako bi trebao funkcionirati lanac zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom političkih sukoba između predsjednika i Vlade?
• Kada vojnik ili načelnik Glavnog stožera ima pravo odbiti zapovijed, a kada je dužan izvršiti je?

„Kada stvorimo jasne kriterije i javno objavimo svaki euro, riješit ćemo problem tajnih dogovora iza zatvorenih vrata”, najavljuje kardiokirurg dr. Josip Varvodić, kandidat za šefa HOO-a. Kao najveću boljku trenutnog sustava ističe potpunu netransparentnost i nedostatak kontrole unutar HOO-a.„Trenutna situacija je poražavajuća. Vjerovali ili ne, savezi danas uopće ne znaju koliko novca dobivaju drugi savezi. Podaci o dodjeli javnih financija nisu javno objavljeni. Svaki sportaš, trener i sportski djelatnik mora u svakom trenutku točno znati koliko dobiva bilo koji drugi savez.”

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345:

• Što je bila kardinalna pogreška bivšeg šefa HOO-a Zlatka Mateše?
• Koje bi prve poteze trebao napraviti HOO da bi poslovanje i distribucija sredstava bili transparentniji?
• Bi li HOO trebao sa savezima obaviti krizni menadžment? Koje su sistemske pogreške stvorile uvjete da se može dogoditi pljačka novca poput Pavlekovog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza?
• Postoji li sukob između loptačkih i manjih sportova?
• Koliki je utjecaj Vlade i premijera Plenkovića na HOO i odnos snaga u sportovima?

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u prvom glasu objašnjava pozadinu najžešćeg sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u posljednje vrijeme. U pozadini je, kaže, isto što i uvijek posljednjeg desetljeća - nesmiljena grabež za moći.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP344:

• Što je u pozadini novog sukoba Plenkovića i Milanovića?
• Je li načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu doista prijećeno smjenom i umirovljenjem ako ne pošalje vojsku?
• Tko zapovijeda vojskom u miru?
• Kakvu ulogu u priči igraju francuski lobi i velike vojne nabavke?
• Što se može dogoditi ako Kundid odbije ispuniti odluku ministra obrane?
• Je li parada u Parizu zaista samo protokolarno okupljanje?