Prvi glas

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki objašnjava što stoji iza sustavnih ukrainskih udara na Krim i zašto Putin bez obzira na gubitke ne može i ne želi stati.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP343:

• Koji je strateški cilj ukrainskih udara na Krim?
• Preuzima li Ukrajina stratešku inicijativu u ratu dronovima?
• Može li unutarnji pritisak — naroda ili elite — natjerati Putina na povlačenje?
• Što Putin uopće zna o stvarnom stanju na bojištu?
• Koji su realni scenariji promjene vlasti u Rusiji?
• Može li Zapad ubrzati destabilizaciju Putinovog režima?
• Postoji li ikakva perspektiva mirovnih pregovora?

HRT-ov urednik i voditelj Dario Špelić analizira zašto su američko-izraelski napadi na Iran rezultirali "strateškom noćnom morom" za Izrael i zašto je Benjamin Netanyahu najskuplje platio savezništvo s Donaldom Trumpom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345

• Je li Izrael nakon ovog rata u lošijoj strateškoj poziciji nego prije?
• Zašto je Trump zaustavio rat koji je Izrael smatrao ratom za egzistenciju?
• Što znači to da Iran sada izravno pregovara s SAD-om o stanju u Libanonu?
• Zašto Izrael desetljećima nema politički cilj koji bi okončao sukob s Palestincima?
• Što rat s Iranom znači za zaljevske zemlje i njihov odnos prema SAD-u i Iranu?
• Je li lideri iranskog režima uvjereniji u nužnost nuklearnog oružja nego ikad prije?

Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:

• Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?
• Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?
• Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?
• Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?
• Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?
• Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja?

Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:

• Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?
• Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?
• Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?
• Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?
• Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?
• Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?
• Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:

• • • Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?
    • Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?
    • Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?
    • Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?
    • Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati?

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Filip Novokmet u novom istraživanju u radu "Nejednakosti i izborni rascjepi u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2020. godine" s kolegama otkriva tko su stvarni gubitnici, a tko pobjednici trideset godina hrvatske tranzicije i za koga glasaju.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP338:

• Koliko je Hrvatska ekonomski napredovala od 1988. do 2020.?
• Tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicije?
• Zašto ekonomski gubitnici tranzicije glasuju za desnicu umjesto za ljevicu?
• Kada i zašto su bogatiji birači okrenuli leđa HDZ-u i počeli glasovati za lijevi centar?
• Ima li itko na hrvatskoj političkoj sceni tko zastupa onih 30 posto gubitnika?
• Postoji li prostor za ekonomski populizam u Hrvatskoj i ima li za to komparativnih primjera?

Hrvatska prema istraživanju iz spomenutog rada od 1988. do 2020. Hrvatska je zabilježila prosječni realni kumulativni rast nacionalnog dohotka od 28 posto. Novokmet dodaje da su u istom razdoblju rasle i Slovenija i Austrija – pa je jaz prema tim zemljama ostao gotovo netaknut. Naš nacionalni dohodak po stanovniku i dalje je na svega sedamdeset pet posto slovenskog i manje od pedeset posto austrijskog.

Nova serija psovki Željka Keruma na račun našeg novinara Denisa Mahmutovića pouzdan je znak da je Telegram opet objavio priču o malverzacijama moćnog splitskog političara i poduzetnika. Ovaj put radi se Kerumovom luksuznom resortu Perla u Rogoznici, dio kojeg je sagrađen na - pomorskom dobru.

Pitanja na koja odgovaramo u EP 337:

• Kako je moguće da je dio Kerumova resorta u Rogoznici izgrađen na pomorskom dobru?
• Kako su privatne osobe mogle kupovati, upisivati i koristiti zemljište koje je već bilo proglašeno pomorskim dobrom?
• Kako je moguće da su na pomorskom dobru upisane višemilijunske hipoteke?
• Kako su banke i institucije prihvatile nekretnine koje po zakonu ne bi smjele biti predmet privatnog vlasništva ni zaloga?
• Zašto državno odvjetništvo i druge institucije nisu spriječile ovakav razvoj događaja?
• Zašto je država kapitulirala pred Željkom Kerumom“?

Hrvatska je u spektakularnoj utakmici prvog kola Svjetskog prvenstva izgubila od Engleske 4:2, a o uzrocima poraza, taktičkim odlukama Zlatka Dalića i pozitivnim i negativnim stranama Hrvatske u izvanrednoj epizodi Prvog glasa razgovarali smo s Mihovilom Topićem, novinarom Telesporta i nogometnim analitičarom.

Pitanja na koja odgovaramo u EP 336:

• Kako nas je promjena branjenja kornera dovela do katastrofe?
• Je li Dalićev neočekivani potez s Pašalićem i Sučićem na kraju ispao opravdan?
• Je li Modrić odigrao svoju najslabiju utakmicu za Hrvatsku?
• Zašto bi Martin Baturina mogao biti hit igrač prvenstva?
• Kakvu Hrvatsku možemo očekivati u nastavku skupine protiv Paname i Ghane?
• Jesu li razlike između "velikih" i "malih" reprezentacija sve manje?

„Iranski režim iz ovog sukoba izlazi ojačan, dok su Sjedinjene Države, unatoč pokušajima da dogovor prikažu kao veliku pobjedu, iz rata izašle slabije nego što su u njega ušle”, kaže profesor Goran Bandov uoči potpisivanja sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP335:

• Što znamo o sporazumu i što se njime predviđa?
• Koliko je realno očekivati da će sporazum potpisan u Švicarskoj zaista dovesti do trajnog ukidanja sankcija i otvaranja Hormuškog tjesnaca, s obzirom na prethodnu povijest neuspjelih iransko-američkih dogovora?
• Koliko će sličiti sporazumu iz 2015. godine koji je sklopio Barack Obama, a koji je Donald Trump 2018. raskinuo nazivajući ga "najgorim dogovorom ikad"?
• Iranski predsjednik Masud Pezeškian nazvao je okvirni sporazum sa SAD-om "diplomatskom pobjedom Irana". Tko iz ovog rata izlazi s boljim rezultatom?
• Jesu li u pravu kritičari američkog predsjednika Donalda Trumpa kada kažu da je ovaj rat pokrenuo pogrešno, vodio ga nepromišljeno i uz otvoreno kršenje zakona, a da deklarativni ciljevi s početka rata nisu postignuti?
• Je li najveći Trumpov uspjeh, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, zapravo samo povratak na predratno stanje ili lekcija Iranu da SAD posjeduje moćno ekonomsko oružje koje može ponovno upotrijebiti?
• Što Trumpova javna kritika upućena izraelskoj vojnoj taktici u Libanonu otkriva o promjeni odnosa snaga između Washingtona i Netanyahuove vlade. Je li riječ o stvarnom zaokretu ili samo o taktičkom pritisku radi zaštite mirovnog sporazuma s Iranom?

HDZ slavi 37. rođendan, a novinar, urednik i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira smer vladajuće stranke pod Andrejom Plenkovićem. U razgovoru tumači zašto Plenković deset godina pobjeđuje na izborima i zašto smatra da iza sebe ostavlja razrušene institucije. Analiziramo i dva aktualna politička trača - o preslagivanju većine i prijevremenim izborima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP334:

• Jesu li opravdane kritike da je Plenkovićev HDZ otišao desnije od Tuđmanovog?
• Zašto HDZ i Plenković kontinuirano pobjeđuju na izborima već deset godina?
• Koliko su europski novci pomogli HDZ-u da prikrije gospodarske probleme?
• Što Klarić smatra najvećom štetom Plenkovićeve vladavine?
• Zašto slučaj Beroš smatra najgorom afera u Hrvatskoj ovog stoljeća?
• Postoji li realna mogućnost preslagivanja većine u Saboru?
• Bi li prijevremeni izbori bili racionalan potez za HDZ?
• Mogu li SDP i Možemo pobijediti Plenkovića?