Prvi glas

Prije točno deset godina, 1. lipnja 2016., zaustavljena je cjelovita kurikularne reforma, jedan od rijetkih pokušaja sustavne modernizacije hrvatskog obrazovanja. Na ulice Zagreba i drugih gradova tada su izašli tisuće građana pod sloganom "Hrvatska može bolje". Pokazalo se da, nažalost, nije mogla. Telegramova novinarka Dora Kršul u velikoj inventuri zaključuje: propustili smo desetljeće koje će Hrvatska teško nadoknaditi.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:

• • • Što je dovelo do propasti kurikularne reforme 2016.?
    • Što su ključne i mjerljive posljedice odstupanja od tog velikog projekta?
    • Je li europski novac koji se ulaže u školstvo alat promjene i je li riječ o, kako se premijer hvali, reformi uvedenoj od bana Mažuranića?
    • Što je donijelo zamjensko rješenje Škola za život? Zašto nikada nije provedena strateška odluka o devetogodišnjoj osnovnoj školi koja je zapisana još 2014.?
    • Kakvo stanje znanja pokazuju PISA rezultati hrvatskih učenika u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti?
    • Koliko je održiv sustav u kojemu broj učenika pada, dok istodobno broj nastavnika raste?
    • Kako je moguće da se deset godina iz razreda prosječno nestala dva učenika, a broj nastavnika porastao je za više od 4.000, dok se istovremeno ravnatelji škola žale da ne mogu naći stručne nastavnike za STEM predmete?
    • Kolabira li visoko obrazovanje pod teretom vlastitog nerealnog rasta?

Ekonomski analitičar Damir Novotny u Prvom glasu analizira novi antiinflacijski paket Vlade. Prvi je ovo put da Vlada svojim antiinflacijskim mjerama pokušava ukloniti sam uzrok inflacije, a ne samo pomoći građanima da se nose s posljedicama. Ovime je Vlada konačno priznala i razumijela da je svojom potrošnjom stvorila inflaciju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:

• Hoće li smanjenje državne potrošnje za 1.3 milijarde eura ugušiti inflaciju?
• Je li porez na ekstraprofit pravedan?
• Što znači rast nameta za paušalne obrtnike i iznajmljivače i hoće li to povećati sivu ekonomiju?
• Zašto Vlada nije imala hrabrosti uvesti moratorij na plaće u javnom sektoru?
• Je li ukidanje poreza na mirovine antiinflacijska mjera ili socijalna politika?
• Koliko je važna pozicija guvernera HNB-a otkad nismo monetarno suvereni?

Dok se glavni državni odvjetnik Ivan Turudić hvali povijesnim rezultatima i ažurnošću DORH-a, bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić nudi radikalno drugačiju ocjenu. Prema njegovim riječima, pravosudni sustav je potpuno politiziran, devastiran nepotizmom i podređen interesima vladajuće stranke.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 321:

• • • Koju ocjenu dobiva glavni državni odvjetnik nakon što se, izvješćujući o radu državnih odvjetništava, pohvalio rezultatima rekavši da je zaustavljen trend rasta neriješenih slučajeva?
    • Što pokazuju potezi glavnog državnog odvjetnika prema šibenskom državnom odvjetništvu u slučaju drniškog ubojstva Kristijana Aleksića?
    • Je li Turudićeva strategija masovnog traženja nagodbi s okrivljenicima u visokoprofilnim slučajevima, poput afere Hipodrom, dobar smjer?
    • Koje bi prve poteze trebala povući nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić?
    • Jesu li sudovi usko grlo pravosuđa?

Zašto je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević praktički do samog kraja branio prvookrivljenog u aferi Hipodrom, bivšeg ravnatelja Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kostu Kostanjevića koji je ovog tjedna priznao krivnju za izvlačenje novca u aferi teškoj dva milijuna eura? Za Prvi glas o političkim posljedicama ove afere govori povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 320:

• Zašto je Tomašević toliko dugo branio Kostu Kostanjevića i unatoč svim priznanjima?
• Hoće li afera Hipodrom ozbiljno ugroziti Možemo! na nadolazećim izborima?
• Jesu li se birači ljevice "hadezeirali" — postali imuni na afere vlastite stranke?
• Može li Turudić voditi vjerodostojne istrage kad mu pola javnosti unaprijed ne vjeruje?
• Ima li ljevica uopće ambiciju za dubinsku reformu Hrvatske?

Petar Popović, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto smatra da rat u Ukrajini nema kraja na vidiku, što Trump zapravo želi od mira, tko su pravi pregovarači iza kulisa - i zašto svijet poslije liberalnog međunarodnog poretka ne ulazi u novo Westfalsko doba, nego se vraća u 16. stoljeće.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP316:

• Je li intenziviranje napada znak da se rat u Ukrajini bliži kraju ili još žešći nastvak?
• Koji su stvarni, dugoročni ciljevi Rusije – i je li Moskva doživjela stratešku katastrofu?
• Što je Trumpov "transakcijski mir" i po čemu se razlikuje od klasičnih mirovnih inicijativa?
• Tko zapravo pregovara u ime Amerike – država ili privatni interesi?
• Zašto usporedba Ukrajine s Korejom nije slučajna?
• Je li liberalni međunarodni poredak mrtav – i u koje doba ulazimo?

Proljetne prognoze Europske komisije za Hrvatsku nisu optimistične - veća inflacija i manji rast od ranijih procjena. Umirovljeni profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Garača za Prvi glas analizira tko je zapravo kriv za inflaciju u Hrvatskoj, što Vlada može. a što ne može napraviti i kakva nas turistička sezona čeka u sjeni energetske krize i rata na Bliskom istoku.

VELIKA AKCIJA: GODIŠNJA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP318:

• Tko je odgovoran za visoku inflaciju — Vlada ili vanjski šokovi?
• Ima li Vlada uopće učinkovitih mjera za zaustavljanje rasta cijena?
• Jesu li dosadašnje antiinflacijske mjere bile pošteno kalibrirane?
• Što je stagflacija i zašto je najgori mogući ekonomski scenarij?
• Hoće li energetska kriza ugroziti turističku sezonu?
• Ima li apel ministra turizma da se snize cijene uopće smisla?

"Teško je govoriti o krivnji, jer pozadina cijelog slučaja seže daleko u prošlost, još od 1994., kada je počinio prvo ubojstvo", kaže ugledni zagrebački odvjetnik i nekadašnji sudac Branko Šerić komentirajući okolnosti tragične smrti 19 godišnjeg Luke Milovca. Godine 1994. Aleksić je ubio 22-godišnju Marijanu Sučević, no ubojica je pronađen tek nakon sedam godina kad se Aleksić sam pohvalio. "Mislim da je i tada već sustav zakazao. Bio je hodajuća bomba, samo je bilo pitanje kada će se izvući osigurač", ocjenjuje Šerić. "Treba znati i prepoznati opasnost. Čitav lanac je napukao: policija, državno odvjetništvo, sud u Šibeniku. Svi su zakazali."

VELIKA AKCIJA: GODIŠNJA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP317:

• Kako je moguće da protiv Aleksića dvije i pol godine stoji potvrđen postupak zbog ilegalnog oružja i eksploziva, a sud u tom razdoblju nije sazvao nijedno ročište?
• Postoji li opravdanje da je taj slučaj toliko dugo stajao u ladici? Kako ga se nije moglo pronaći sedam godina, kada je izvršio brutalno ubojstvo djevojke koju je izbo sedamnaest puta?
• Gdje je u lancu odgovornost politike?
• Jesu li zatvorske kazne generalno preblage i jesu li za najteže slučajeve izrečene male kazne?
• Zašto hrvatski sudovi u praksi rijetko izriču maksimalne zatvorske kazne?
• Što bi značilo uvođenje doživotne zatvorske kazne?

Što stoji iza iza Penavine svađe s Plenkovićem, ima li naznaka da koalicija puca ili se radi samo o malom teatru iz kojeg neće proizaći ništa ozbiljno? Za Prvi glas govori novinar i urednik N1 televizije Hrvoje Krešić. Razgovaramo i o brutalnom odgovoru HDZ-ovom pobunjeniku Sokolu i epilogu priče oko Ustavnog suda.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP316:

• Je li Penavina drama oko Bleiburga politički konstrukt ili stvarni sukob s HDZ-om?
• Kamo ide Domovinski pokret — prema izlasku iz koalicije ili novim izborima pod HDZ-ovim kišobranom?
• Zašto je Plenković tako brutalno reagirao na Sokola i što to govori o unutarstranačkoj dinamici HDZ-a?
• Je li Plenković nervozniji nego inače i što to znači za stabilnost Vlade?
• Koliko dugo još Milanović može biti Plenkovićeva crvena krpa?

Novinar Telegrama Denis Mahmutović, otkrio je kako je Željko Kerum godinama bespravno gradio na lokaciji svog restorana Pršut - od samog restorana do kapelice. U Prvom glasu Mahmutović govori o svim Kerumovim svinjarijama koje je recentno otkrio i ljudima koji su mu pomogli u tome.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP315:

• Što je točno ilegalno izgrađeno na lokaciji restorana Pršut?
• Kako je Kerum uspio dobiti legalizaciju gradnje koja se vidi na satelitskim snimkama?
• Tko je Andrija Polić i zašto je potpisao spornu legalizaciju?
• Zašto je Kerum reagirao napadom na novinara koji ga je nazvao za komentar?
• Što se događa s Kerumovim projektom Perla u Rogoznici?
• Koliko je Kerum zapravo nedodirljiv u splitskoj politici i zašto?

Telegramov novinar, kolumnist i urednik Đivo Đurović u Prvom glasu govori o tome je li Ukrajina i kako preokrenula rat, što može napraviti Vladimir Putin i predstavlja li Rusija opasnost za Europu. Govorimo i o bestselleru Carla Masale 'Ako Rusija pobijedi', distopijskom romanu o ruskoj invaziji na Europu i mlakom odgovoru Zapada.

KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' KUPI OVDJE!

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP314:

• Je li Putin iskren kad kaže da se rat "privodi kraju"?
• Koliki su stvarni ruski gubici i što to znači za Kremlj?
• Zašto su dronovski udari usred Moskve politički potez, a ne samo vojni?
• Može li doći do puča ili Putinovog pada iznutra?
• Je li Rusija zapravo prevelika da bi se obranila od Ukrajine?
• Što bi se dogodilo da Rusija napadne Estoniju — bi li NATO reagirao?
• Je li veća prijetnja Europi Rusija s tenkovima ili Rusija s novčanicama za europske ekstremne desničare?
• Je li scenarij iz knjige 'Ako Rusija pobijedi' realan?