Prvi glas

"To je trajalo deset godina. Ne deset dana", kaže novinar Telegrama Drago Hedl o slučaju osječkog psihijatra Domagoja Benića koji je godinama tukao i seksualno zlostavljao maloljetnice. Benić je u pritvoru i čeka suđenje nakon podignute optužnice, a sustav koji ga je godinama štitio funkcionira kao da se ništa nije dogodilo.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP273:

• Što se čuje na snimkama koje je tajno snimila maloljetna pacijentica?
• Kako je počela cijela priča i što je ispričala majka dječaka s autizmom?
• Što su kolege liječnici i zviždač upozoravali godinama?
• Kako je funkcionirao sustav zataškavanja u bolnici i Ministarstvu?
• Što sve stoji u optužnici od tisuću stranica?
• Koliko bi moglo biti žrtava i zašto se mnogi još uvijek ne javljaju

 *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u Prvom glasu analizira geostratešku poziciju zemalja uključenih u rat u Iranu - Izraela, SAD-a i samog Irana, ali i poziciju Rusije i Europe i objašnjava zašto sukob prerasta u globalni problem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP272:

• • • Želi li Izrael kaos u Iranu?
    • Može li se iranski režim uopće srušiti bez kopnene invazije?
    • Zašto je Trump ušao u ovaj rat i što time želi postići?
    • Može li Amerika uopće proglasiti pobjedu bez promjene režima?
    • Zašto Rusija profitira od rata?
    • Ulazimo li u novu geopolitičku eru u kojoj savezi više ne vrijede?

Bivši ministar gospodarstva iz Vlade Ivice Račana (2000.-2003.) i komentator Telegrama Goranko Fižulić ne smatra da je rast kreditnog rejtinga golemi uspjeh aktualne hrvatske Vlade. O tome i o korištenju EU novca za razvoj hrvatskog gospodarstva je govorio za Prvi glas.

Pitanja koja smo postavili u EP270:

• Je li podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske doista „potvrda iznimnog napretka Hrvatske” ili prije odraz drugih okolnosti?
•  Zašto je Hrvatskoj trebalo toliko dugo da se vrati na razinu kreditnog rejtinga iz 2004. godine?
•  Koliko je rast rejtinga rezultat domaće ekonomske politike, a koliko posljedica ulaska u europodručje?
• Jesu li se temeljne strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva uopće promijenile u posljednjih dvadesetak godina?
•  Koristi li Hrvatska učinkovito sredstva iz Europske unije i doprinose li ona stvarnoj transformaciji gospodarstva?
•  Prijeti li Hrvatskoj dugoročno ostanak u „zamci srednjeg dohotka” zbog izostanka reformi i strateškog razvoja?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Saborski zastupnik Nino Raspudić u Prvom glasu tvrdi da novoosnovana stranka Drito želi razbiti nametnutu dihotomiju HDZ-SDP, odbacuje mogućnost dogovora s HDZ-om prije izbora te poručuje da je hrvatska politika zarobljena pričama o ustašama i partizanima, dok stvarni problemi ostaju netaknuti.

Pitanja koja smo postavili u EP270:

• Hoće li Drito nakon izbora koalirati s HDZ-om ili blokom SDP-Možemo?
• Kako funkcionira klub sa Zurovcem koji je dio vladajuće večine?
• Koliko je ozbiljan sigurnosni problem to što Srbija ima rakete koje mogu dosegnuti Zagreb i Rijeku?
• Zašto smatra da Hrvatska troši previše energije na ustaše i partizane?
• Gdje se Drito politički smješta: u centar, desno od centra ili izvan starih ideoloških podjela?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa secira kako je Trump upao u rat u Iranu bez jasnog plana, zašto Iran još nije odigrao sve karte i zašto bi američki pokušaj kontrole Hormuškog tjesnaca mogao završiti kao fijasko. 18. dana rata analiziramo stanje na terenu. dvojbu pred kojom je Trump - proglasiti pobjedu i otići premda nisu ostvareni ciljevi ili nastaviti rat i potencijalno gurnuti svijet u recesiju te geostratešku perspektivu SAD-a, Izraela i Irana.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP269:

• Je li Trump ušao u rat bez jasnog političkog i vojnog cilja?
• Zašto su ciljevi Amerike i Izraela u Iranu različiti?
• Može li SAD uopće vojno osigurati Hormuški tjesnac?
• Zašto Iran po Bariću zasad vodi “savršeno asimetrično ratovanje”?
• Ima li Amerika ikakvu realnu kopnenu opciju u Iranu?
• Što ovaj rat znači za američke zalihe oružja, Europu i Pacifik?
• Kako bi nakon svega mogao izgledati novi režim u Iranu?

 *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić u Telegramovu podcastu Prvi glas objašnjava zašto je sukob između Pentagona i AI kompanije Anthropic zapravo tek početak velike borbe oko kontrole umjetne inteligencije u ratovima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP268:

• Zašto je Pentagon proglasio američku AI kompaniju Anthropic sigurnosnim rizikom?
• Kako umjetna inteligencija već danas pomaže vojskama u ratovima?
• Zašto je Anthropic odbio dopustiti korištenje svog AI-a bota bez ograničenja?
• Može li umjetna inteligencija sama odlučivati o napadima i ciljevima u ratu?
• Hoće li Europa zbog regulacije umjetne inteligencije zaostati za SAD-om i Kinom?
• Postoji li uopće realna kontrola nad razvojem vojne umjetne inteligencije?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Beogradski tabloidi slavodobitno su ovih dana objavili kako je njihova vojska nabavila rakete velikog dometa nazivajući ih “Zagrepčankama”. Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa zalijeva hladnom vodom takvu vrstu trijumfalizma, te objašnjava kako stvari doista stoje s modernizacijom srpske vojske.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:

• • Gubi li Hrvatska utrku u naoružanju sa Srbijom i trebamo li se zbog toga zabrinuti?
  • Zašto Srbija nabavlja novo naoružanje i koji su stvarni motivi tih vojnih nabava?
  • Koliku stvarnu prijetnju predstavljaju balistički projektili koje je Srbija kupila od Kine?
  • Koliko je Vojska Srbije stvarno operativno sposobna s obzirom na političko vodstvo i kadrovsku politiku?
  • U kojim je segmentima, poput razvoja dronova i protudronske obrane, Srbija trenutno ispred Hrvatske?
  • Zašto u Hrvatskoj postoji sve manji interes mladih za vojnu službu i profesionalnu vojnu karijeru?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Miran Pavić, direktor Telegram media grupe, je prije nekoliko dana na društvenim mrežama iznio prilično mračnu prognozu. “Nažalost, krah dnevnih novina bio je ništa, mlaka generalna proba, naspram povijesnog tajfuna koji će s lica Zemlje uskoro pomesti gotovo sve svjetske portale”, napisao je Pavić. Kad se uz to dodaju i posljednje akvizicije Telegram Media Grupe (Story sa svojim brendovima i Radio Laganini), razloga za razgovor je više nego dovoljno.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP266:

• Zbog čega se Telegram media grupa odlučila na širenje i to baš na ove medije?
• Koja je razlika između podcasta i radio programa i kako međusobno mogu funkcionirati?
• Kako će izgledati prva sljedeća velika kriza u medijskoj industriji?
• Zašto misli da će na najjačem udaru biti baš portali?
• Koja će biti uloga umjetne inteligencije u razvoju medijske industrije?
• Ima li političkog pritiska na Telegram i kako se on manifestira?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Hrvatska demokracija i dalje funkcionira po transakcijskom ključu, kaže Telegramov komentator Jasmin Klarić, analizirajući u emisiji Prvi glas "žetončiće" koji su podebljali vladajuću većinu. Dario Zurovec nije tek još jedan "žetončić", smatra Klarić, nego poseban slučaj jer je vlastoručno kriminalizirao i sebe i koaliciju kojoj se priključio. Zurovec je, naime, u opravdanju svojega prijelaza otvoreno rekao da se u oporbi uvijek "gubio nekakav papir" za projekte, ali da se nakon kave s premijerom taj problem riješio.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP265:

• Što najnovije "ruke" u vladajućoj koaliciji govore o stvarnoj prirodi Plenkovićeve vlasti?
• Zašto izjava Darija Zurovca o tome da "vam u oporbi uvijek nedostaje jedan papir" miriše na kazneno djelo teške i sustavne političke korupcije?
• Je li Dario Hrebak propustio — kako premijer Plenković voli reći — "čvrsto uzeti Kairosov čuperak i ne dati mu da pobjegne"?
• Što znači zaključak novog Crodemoskopa da se "istopio" Thompsonov efekt?
• Bi li se SDP trebao ispričati zbog preletavanja Boške Ban?
• Zašto je javnost oguglala na afere poput nedavne u kojoj su zbog korupcije uhićeni direktori HEP-a?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Energetski stručnjak Igor Dekanić upozorava da rat na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno vrlo opasnu fazu - prvi put od Drugog svjetskog rata naftna postrojenja postaju izravna meta u velikom međunarodnom sukobu što će imati posljedice za cijeli svijet.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP264:

• Ulazi li rat Izraela i SAD-a protiv Irana u energetsku fazu sukoba?
• Hoće li zatvaranje Hormuškog tjesnaca izazvati globalnu naftnu krizu?
• Koliko bi cijena nafte mogla rasti ako rat potraje mjesecima?
• Može li svijet ostati bez nafte ili će se kriza svesti na veliki rast cijena?
• Tko bi mogao profitirati iz novog energetskog šoka - Rusija?
• Koliko je Hrvatska izložena novoj energetskoj krizi?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.