Prvi glas

U desetom smo danu rata u Iranu koji je izraelskim udarima na energetska postrojenja ušao u novu fazu. Iran je u ovaj rat, kako otkriva NYT, ušao s unaprijed pripremljenom strategijom eskalacije nazvanom Operaciju "Luđak” kojom u tri faze planiraju zapaliti Bliski istok. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Prvi glas govori o toj operaciji, ciljevima američko-izraelskog rata i ulozi Rusije.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP263:

• Je li cilj američko-izraelskog napada zaista promjena režima u Teheranu?
• Zašto je gotovo nemoguće srušiti režim samo zračnim udarima?
• Što Iran pokušava postići svojom 'Operacijom luđak'?
• Može li rat dovesti do terorističkih napada u Europi i SAD-u?
• Zašto bi Rusija mogla profitirati od ovog sukoba?
• Kakvu ulogu u svemu ima Kina i globalno tržište nafte?
• Zašto Ogorec tvrdi da Europa u novom poretku postaje marginalna?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

U zemlji u kojoj su novinari i mediji česti gosti sudovi zbog uglavnom obijesnih tužbi raznih moćnika, vijest je kad se priča obrne. Odnosno, kad novinari podignu kaznenu prijavu jer ih se onemogućava u obavljanju njihovog posla. Novinarka Telegrama Dora Kršul za Prvi glas je opisala što ju je nagnalo da s glavnom urednicom Jelenom Pavić Valentić podigne kaznenu prijavu protiv rektora Zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića.

PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP262:

• Koji je temelj za kaznenu prijavu protiv rektora Lakušića?
• Kako je Sveučilište pokušalo argumentirati zabranu prisustva javnosti?
• Je li ostalo išta od obećanja apsolutne transparentnosti s kojim je Lakušić postao rektor?
• Koja je uloga golubova u informiranju javnosti o radu Senata?
• Jesu li podaci o trošenju 1,8 milijardi eura na Zagrebačkom sveučilištu i dalje skriveni od javnosti?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Šestog dana rata Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana, vojni i strateški stručnjak Zoran Kusovac analizira zašto su nade o brzom padu režima nerealne, koje su logističke granice američke moći te kako će tržište nafte diktirati trajanje sukoba. Kusovac upozorava na opasan jaz između želja i realnosti na terenu. Prema njegovoj procjeni, do radikalne promjene u Iranu neće doći bez masovne kopnene invazije za koju Zapad nema ni snage ni pripremljenog plana.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP261:

• Zašto rušenje iranskog režima samo iz zraka nije realno?
• U kojoj će mjeri tržišta nafte i financijska tržišta odrediti tajming završetka sukoba?
• Što je vjerojatan ishod rata? Je li "Islamska Republika 2.0" najvjerojatniji ishod?
• Jesu li jasni ciljevi Donalda Trumpa i što zapravo želi vidjeti kao rezultat operacije "Epski bijes"?
• Hoće li izraelski premijer Netanyahu biti kratkoročni vojni pobjednik bez dugoročne vizije?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dopisnica ljubljanskog Dela i stručnjakinja za Kinu Zorana Baković upozorava da Europa od Pekinga traži promjene koje bi značile političku reformu kineskog sustava - a to se, kaže, neće dogoditi. U novoj epizodi Prvog glasa analiziramo europsko-kineske odnose, posjet njemačkog kancelara Merza Pekingu. Može li Kina postati novi europski partner u vremenika kada Trump razbija euroatlantsko savezništvo.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP260:

• Hoće li Kina promijeniti “pravila igre” zbog pritiska Berlina i Bruxellesa?
• Je li Njemačka zakasnila u tehnološkoj utrci s Kinom?
• Koliko su rijetki zemni metali moćno političko oružje Pekinga?
• Je li Amerika dugoročno pouzdaniji partner Europi od Kine?
• Što znači Xi Jinpingov poziv na deamerikanizaciju Europe?
• Može li Kina stvarno pritisnuti Rusiju da završi rat u Ukrajini?

U novoj epizodi Prvog glasa stručnjak za Bliski istok Vedran Obućina analizira najrealnije scenarije za Iran i regiju uslijed napada SAD-a i Izraela. Obućina odgovara može li Iranska revolucionarna garda (IRGC) zadržati kontrolu u zemlji, a istodobno se oduprijeti nadmoćnom vanjskom neprijatelju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP259:

• Može li Revolucionarna garda samostalno upravljati Iranom nakon likvidacije Alija Hameneija?
• Postoji li realna šansa za “narodni ustanak” kakav zaziva Donald Trump?
• Tko bira novog vrhovnog vođu i koliko je sustav zapravo stabilan?
• Prijeti li Iranu scenarij Sirije, Libije ili građanskog rata?
• Koji su stvarni ciljevi Amerike i Izraela – i imaju li plan za dan poslije?
• Može li se sukob preliti na cijelu regiju kroz Hezbolah, Hute i druge milicije?
• Gdje je u svemu tome Turska i kakvu ulogu igra Erdogan?

U novoj epizodi Prvog glasa Telegramov vojni analitičar i bivši vojni pilot Goran Ređepović koji nam se javio iz Hrvatske Dubice secira američko-izraelski napad na Iran, likvidaciju iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija i rat koji se vodi isključivo iz zraka. Epilog američko-izraelskog napada bi, kaže, mogao biti "malo koristi, a puno štete".

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP258:

• Kako je Ali Hamenei likvidiran već u prvom danu napada?
• Zašto je prvi udar izveden krstarećim projektilima?
• Koliko je zapravo slaba iranska protuzračna obrana?
• Može li se režim srušiti isključivo udarima iz zraka?
• Je li realan scenarij velikog narodnog ustanka?
• Što znači zatvaranje Hormuškog tjesnaca?
• Ima li Trump plan za izlaz iz rata?

Amerika i Izrael pokrenuli su zračne udare na Iran. Meta su vojni i državni objekti u Teheranu i drugim gradovima. Donald Trump govori o nuklearnom programu, ali iz poruka Washingtona i Tel Aviva jasno je da se otvara pitanje – je li pravi cilj promjena režima?

U ovoj izvanrednoj epizodi gostuje Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović, a analiziramo:

– Je li ovo vojna operacija po modelu NATO udara na Miloševićevu Srbiju 1999.?
– Može li režim u Teheranu pasti bez kopnene invazije?
– Što znači odgovor Irana projektilima i dronovima?
– Postoji li rizik regionalne eskalacije?
– Ima li Trump jasnu političku izlaznu strategiju?

Razgovaramo o paralelama s 1999., o konceptu “zračnog rata bez čizme na tlu”, o unutarnjoj dinamici u Iranu i o tome može li doći do promjene režima ili će napad zapravo ojačati vlast u Teheranu.

"Pretpostavljam da je Plenković dovoljno vješt da iz ove igre izađe kao pobjednik, barem relativni. Mislim da će naći način da Dabru neutralizira, da taj nedostatak nadomjesti nekim drugim glasom i da izbora neće biti", smatra povjesničar i bivši dekan Filozofskog fakulteta, profesor Neven Budak koji za Prvi glas govori o političkoj krizi, ustašizaciji kao pojmu, traumama Drugog svjetskog rata te što misli da je najveći grijeh ljevice.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP256:

• • • Tko će u političkoj šahovskoj partiji izaći kao pobjednik?
    • Zašto premijer Plenković pristaje na desnu retoriku kad su mu sljedeći izbori tek za tri godine?
    • Hoće li radikalizacija doista biti Plenkovićevo nasljeđe?
    • Može li se za jačanje ekstremne desnice, koja se događa u cijeloj Europi, pronaći paralela u povijesti?
    • Što kao medievalist smatra da je krivo postavljeno u proslavi 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva te zašto preporučuje izložbu „U početku bijaše kraljevstvo“ u Galeriji Klovićevi dvori, koja traje do polovice ožujka?

Plenkovićeva koalicija je u krizi, Hrebakov ultimatum ističe za 22 dana, a Telegramov urednik i novinar Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa kaže: “Ovdje ne postoji elegantan izlaz"

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP255:

• Tko će u ovoj krizi ispasti gubitnik - HSLS ili Domovinski pokret?
• Može li Andrej Plenković riješiti krizu bez drame?
• Postoji li scenarij u kojem Dabro ostaje, a svi tvrde da su pobijedili?
• Pokušava li Plenković izazvati razdor unutar Domovinskog pokreta?
• Jesu li novi izbori opcij?
• Je li ovo tek prva u nizu kriza koje slijede?

“Golema američka sila u vodama oko Irana je podrška diplomaciji. Kao kad mafijaši dolaze na pregovor, pa imaju one nabildane tipove iza sebe", kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović koji analizira vjerojatnost rata, američke ciljeve i grupe unutar Irana koji bi mogle sudjelovati u smjeni režima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP254:

• Je li američka koncentracija flote pred Iranom blef ili uvod u rat?
• Što Trump zapravo želi - smjenu režima, kraj nuklearnog programa ili “profitabilni” sporazum?
• U kakvom je stvarno stanju iranski nuklearni program?
• Može li Revolucionarna garda odlučiti sudbinu ajatolaha?
• Kako bi izgledao prvi val američkog na pada i iranski odgovor?
• Bi li rat prerastao u regionalnu spiralu nasilja s Hamasom, Hezbolahom i Hutima?