Prvi glas

Nakon što je ruski dron 27. siječnja oštetio i onesposobio nafovod Družba kojim su Mađarska i Slovačka dobivale rusku naftu, raste pritisak Budimpešte da tu naftu dobavljaju preko Hrvatske. To im, tvrdi Orban, omogućava izuzeće od sankcija. O tome hoće li ruska nafta tankerima zaista stizati na Omišalj na Krku pa dalje preko JANAFA ići prema Mađarskoj, pritscima službene Budimpešte i odnosima INA-e i MOL-a govori energetski stručnjak Davor Štern.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP253:

• Mora li Hrvatska pustiti rusku naftu Mađarskoj preko Janafa?
• Je li JANAF tehnički sposoban prevoziti sve potrebne količine?
• Koliko Mađarska zarađuje na jeftinoj ruskoj nafti?
• Jesu li ruski tankeri već na putu prema Omišlju?
• Kršimo li sankcije ako koristimo derivate prerađene iz ruske nafte?
• Jesmo li danas u vazalskom odnosu prema MOL-u?
• Zašto je hrvatska šutnja skupo koštala INA-u?

Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, poručuje da će novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić napraviti pomak samo ako bude radio “sve suprotno od ministra Piletića”. Kroflin govori o Vladinoj politici plaća i zahtjevima sindikata.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP252:

• Hoće li zaposlenici u javnim službama 2026. živjeti lošije nego lani?
• Zašto sindikati smatraju da je rast od 3 puta po 1% neprihvatljiv?
• Je li Vlada zaobišla kolektivne pregovore?
• Što Kroflin misli kada kaže da je Ružić “ambiciozan i poslušan”?
• Zašto sindikati tvrde da je sustav plaća “zacementiran loše”?
• Jesu li plaće u javnom sektoru krive za inflaciju?

Premijer Andrej Plenković nalazi se pred jednadžbom s dvije nepoznanice. Dario Hrebak (HSLS) poručuje da napušta koaliciju ako iz nje kao saborski zastupnik ne izađe ustašofil Josip Dabro (DP). Dabro uzvraća kako ide iz Sabora ako većina donese zakon kojim se zabranjuje petokraka, SFSN i ostali komunistički simboli što se čini neprovedivo s obzirom na ZAVNOH u Ustavu. Misle li ozbiljno i što nas čeka objašnjava komunikacijski stručnjak Maro Alavanja.

Pitanja koja smo otvorili u EP251:

• Zašto DP traži zabranu komunističkih simbola?
• Je li riječ o ideologiji ili spašavanju rejtinga?
• Može li Plenković popustiti ultimatumu bez ozbiljne štete?
• Tko u ovoj krizi stvarno profitira?
• Jesu li novi izbori realna opcija?
• Jesu li napadi oporbe dobro usmjereni?

U deset Plenkovićevih godina javno zdravstvo sustavno gubi bitku pred privatnim sektorom, a najdramatičniji primjer toga je ubrzana privatizacija onkologije. Kao najvažniji i najnapredniji strateški projekti predstavljaju se upravo oni privatni, dok se ubrzano privatizira sve što je medicinskom poduzetniku profitabilno na tržištu. Ističe to Nataša Škaričić, višestruko nagrađivana autorica istraživačkih tekstova o strukturnim problemima hrvatskog zdravstva.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP250:

• • • Koliko je sporno što je Zvonimir Ante Korda, koji će raspolagati s osam milijardi eura zdravstvenog proračuna, dvadeset godina radio u privatnoj bolnici, a od 2019. do 2023. godine bio suvlasnik tvrtke Magdalena ulaganja?
    • Je li Vlada objasnila na temelju čega je izabran novi šef HZZO-a?
    • Kakav je, nakon deset godina Plenkovićevih mandata, bilanca i omjer snaga između privatnih poduzetnika u medicini i javnog zdravstva?
    • Kako se biraju stručnjaci u HZZO-ovim povjerenstvima?
    • Kako je moguće da Tomislav Madžar, bivši savjetnik Kolinde Grabar-Kitarović, bude istodobno predsjednik HZZO-ova Povjerenstva za opća medicinsko-tehnička pomagala i vlasnik šest zdravstvenih ustanova i poliklinika te četiriju tvrtki aktivno vezanih uz zdravstveni sektor?
    • Što o sustavu govori praksa a u kojoj ista osoba može istovremeno primati novac od HZZO-a i sjediti u povjerenstvu koje odlučuje o raspodjeli tih sredstava?
    • Na koji način premijer i Vlada favoriziraju ustanovu kojoj je suvlasnik bivši HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac?
    • Kako izgledaju pokušaji ušutkivanja novinarke Škaričić i tko je sve tuži?

Josip Dabro, zastupnik vladajuće, Plenkovićeve većine pjeva Anti Paveliću i prijeti Srbima. Nitko se iz njegovog Domovinskog pokreta od njega ograđuje, a premijer kaže da je to loše, ali eto, bile su poklade. Relativizacija i revitalizacija ustaštva neizbrisiv su dio političkog nasljeđa Andreja Plenkovića od kojeg će se Hrvatska oporavljati desetljećima, kaže za Prvi glas Jasmin Klarić.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM. SAM BIRAŠ CIJENU! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP249:

• Pada li Vlada ako HSLS izađe iz koalicije?
• Je li Hrebak doista zaprijetio ili samo “vrišti javnosti”?
• Je li “ustašovanje” postalo legitimni dio vladajuće politike?
• Hoće li Plenković ovim potezima uzeti dio krajnje desnice – ili izgubiti centar?
• Postaje li relativizacija ustaštva trajni dio Plenkovićeva političkog nasljeđa?
• Mogu li mediji amortizirati ovakav skandal?

“Poredak temeljen na pravilima više ne postoji. Politika se vraća u eru velikih sila", konstatirao je njemački kancelar Friedrich Merz govoreći na sigurnosnoj konferenciju u Münchenu. Kako ostali svjetski lideri - Europljani i Amerikanci - vide taj novi svjetski poretak i vraća li se Angela Merkel u aktivnu politiku za Prvi glas objašnjava novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP248:

• Je li Friedrich Merz najavio suvereniju i vojno jaču Njemačku?
• Znači li približavanje Macronu stvaranje nove europske jezgre moći?
• Je li Rubiov govor bio ublaženi ultimatum Europi?
• Vjeruju li europski lideri da je Trump samo prolazna faza?
• Hoće li se o Ukrajini i europskoj sigurnosti odlučivati bez Europljana?
• Vraća li se Angela Merkel u politiku?

Povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina kaže kako danas u Hrvatskoj postoje tri glavne skupine koje naziva ustaškom, partizanskom i domobranskom Hrvatskom. Visoke tenzije i porast radikalizma vodi k sukobu, a ključno je pitanje koga će podržati tzv. domobranska Hrvatska.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP247:

• Što danas predstavljaju „tri Hrvatske“ i koliko su doista jake?
• Je li radikalizam pušten iz boce i može li se vratiti?
• Je li HDZ doista stranka centra ili desnice?
• Može li se Plenković nakon izbora ponovno pomaknuti prema centru?
• Tko će odlučiti sljedeće izbore – desnica, ljevica ili "domobranska" većina?

Rektorski izbori s ugrađenom prednošću za jednog kandidata, manično skrivanje dokumenata o trošenju javnog novca, ministar znanosti i obrazovanja u četvrtak koji se pretvara u ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u ponedjeljak. Jasno da je u Prvom glasu opet došlo vrijeme za našu novinarku Doru Kršul.

NEOVISNO NOVINARSTVO VAS TREBA. ČITAJTE TELEGRAM PO CIJENI KOJU SAMI ODABERETE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP246:

• Kako je tekla bitka za objavom ugovora o financiranju javnih sveučilišta?
• Zašto ugovori o financiranju najvećeg, Zagrebačkog sveučilišta, podsjećaju na Epsteinove fajlove?
• Kako izgleda izborni inženjering na tom sveučilištu pred rektorske izbore?
• Zašto je Alen Ružić dobar izbor za ministra, ali znanosti i obrazovanja?
• Što o njemu govori činjenica da je prihvatio drugo ministarsko mjesto?

Iako se nalazi usred mrtve zone izbornog ciklusa, udaljena godinama od prošlih i budućih parlamentarnih izbora, domaća politička scena je ludo dinamična. Gostovanje Ive Boban Valečić, novinarke Večernjeg lista specijalizirane za praćenje politike, pogotovo desnih političkih stranaka, dogovorili smo prošlog tjedna, nakon cirkusa oko dočeka rukometaša i Thompsona u Zagrebu. U međuvremenu je objavljena nova anketa oko čijih rezultata se još žestoko prepiru političke stranke i njihovi simpatizeri, a i iz Vlade je, neočekivano, ispao još jedna Plenkovićev ministar.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP245:

•  Koliko je utemeljen optimizam HDZ-a nakon posljednjeg rasta rejtinga stranke?
•  Može li desnica uzvratiti udarac Plenkovićevoj stranci?
• Koje ključne probleme moraju adresirati stranke ljevice u svojim redovima ako žele na vlast?
• Kakve veze ima Thompsonov zagrebački nastup na dočeku rukometaša  s Istanbulskom konvencijom?
• Može li Iva Rinčić ozbiljno utjecati na ishod parlamentarnih izbora 2028. godine?
• Zbog čega nema smisla spin o tome da Piletićev odlazak nema veze s odlukom Upravnog suda o inkluzivnom dodatku?

Smjenu ministra Marina Piletića premijer Andrej Plenković opravdao je riječima: "Iscrpljen je, osjetio sam da je Marin dao sve što je imao." Iako je Piletić morao otići nakon što su čak dva suda "pregazila" njegove odluke i jasno mu poručila da radi pogrešno. novinarka N1 Nataša Božić Šarić, koja je resor socijale sustavno pratila i nerijetko kritizirala Piletićeve poteze, odlazećem ministru daje kontroverznu ocjenu — čistu peticu, unatoč brojnim problemima koji su obilježili njegov mandat. "Znam da zvuči blasfemično, ali uspoređujemo ga s onima prije njega", objašnjava Božić Šarić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP244:

• • • Koju ocjenu zaslužuje ministar Marin Piletić nakon četiri godine mandata?
    • Je li žalba koju je Ministarstvo uložilo na prvostupanjsku presudu Upravnog suda (koja nalaže isplatu zaostataka nasljednicima) bila "kap koja je prelila čašu" i ubrzala Piletićev odlazak?
    • Tomislav Ćorić izjavio je da se za poštovanje sudskih odluka mora pronaći novac, no je li aktualni ministar financija svjestan o kojim je svotama riječ?
    • Je li u startu bila kriva procjena od pola milijarde eura planiranih sredstava potrebnih za inkluzivni dodatak?
    • Je li sustav bio spreman za Zakon o inkluzivnom dodatku koji je uveden početkom 2024. godine?
    • Koje su najveće PIletičćeve pogreške u golemom resoru koji barata s gotovo 13 milijardi eura?
    • Zašto je bivši ravnatelj KBC-a Rijeka, Alen Ružić, prihvatio taj resor i hoće li imati snagu uvesti reda u sustav?