Prvi glas

U današnjoj epizodi Prvog glasa Telegramov Jasmin Klarić govori o pozadini Ćorićeva povratka u Vladu i političkoj računici koja stoji iza Plenkovićeve odluke.

ISPUNITE NAŠU ANKETU O PODCASTIMA I OSTVARITE POPUST OD 75% NA PRETPLATU NA TELEGRAM!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP233:

• Zašto Plenković vraća ministra kojeg su građani smatrali uvjerljivo najgorim?
• Postoji li Ćorićeva odgovornost za visoku inflaciju?
• Tko je kriv za inflaciju, Vlada ili HNB?
• Je li Plenkoviću važnija lojalnost od političkog rejtinga?
• Može li Ćorić biti dobar ministar financija?

U novoj epizodi Prvog glasa gost je Ivica Puljić, dugogodišnji dopisnik Nove TV iz Washingtona, koji iz prve ruke objašnjava zašto ovaj put spin Bijele kuće oko ubojstva ICE-a nije prošao i zašto se Trump povlači nakon snimki, ali i anketa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP232:

• Zašto Trump mijenja ton nakon brutalnih akcija ICE-a?
• Koliko je imigracijska politika postala politički uteg?
• Postoji li otpor unutar Republikanske stranke ili je riječ o strahu?
• Kako se institucije koriste za normalizaciju sile?
• Zašto je “stvaranje kaosa pa glumljenje smirivanja” postao Trumpov obrazac?

Brutalna likvidacija američkog državljanina pred kamerama u Minneapolisu otvorila je, snažnije nego ikad dosad, pitanje klizi li Amerika pod Donaldom Trumpom u fašizam. Telegramov Đivo Đurović za Prvi glas govori o ubojstvu Alexa Prettija, ulozi i povijesti ICE-a i migracija te tezi da Trump gradi fašizam 21. stoljeća.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP230:

• Je li ubojstvo Alexa Pretija izolirani incident ili dio obrasca?
• Je li Amerika potonula u fašizam?
• Je li ICE prerastao u paravojsku?
• Postoje li još institucije koje mogu zaustaviti eskalaciju?
• Zašto je teror prvo usmjeren na migrante, a zatim na sve ostale?

Donald Trump u Davosu govorio je o Grenlandu, pomalo reterirajući kazao je kako neće koristiti silu. Sve su jasniji obrisi novog svjetskog poretka koji se stvara pred našim očima. Redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i redoviti Telegramov kolumnist Tvrtko Jakovina za Prvi glas govori o svim postulatima tog novog poretka.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP230:

• Je li Trump svojim istupom u Davosu o Grenlandu reterirao=?
• Je li liberalni poredak nakon 1945. bio samo povijesna anomalija?
• Jesu li velike sile uvijek mogle raditi što hoće?
• Je li Europa ikad stvarno bila sigurna ili se samo uljuljkala u američku zaštitu?
• Postoji li mjesto za srednje sile i male zemlje u svijetu Amerike, Kine i Rusije?

Trebala je to biti priča o velikom uspjehu Europske unije, koja je s Mercosurom, zajedničkim tržištem zemalja Južne Amerike, sklopila najveći svjetski trgovinski sporazum. No, Europski parlament je rekao “ne može” i cijelu stvar poslao na odlučivanje na Sud EU. O svemu tome i ulozi Hrvatske u cijeloj priči za Prvi glas je govorila naša novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP229:

• Što je sporno u sporazumu s Mercosurom?
• Može li on doista uništiti europsku poljoprivredu i narušiti sigurnost građana?
• Proizvodi li se doista u, recimo, Urugvaju - baranjski kulen?
• Čiji interes brane hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?
• Je li EP ovom odlukom pokazao da postaje značajniji faktor u EU politici?
• Je li Vlada uopće napravila analizu efekata sporazuma na Hrvatsku?

“Ako je EMFA bila prilika, tu priliku smo propustili”, rečenica je koja na prvu ne mora zvučati pretjerano dramatično. No, EMFA je kratica za Europski akt o slobodi medija, a prvo lice množine iz rečenice se odnosi na Hrvatsku. O Europskoma aktu o slobodi medija, stanju medijskog krajolika kod nas i šire, za Prvi glas govori Iva Nenadić, docentica za medije i odnose s javnošću na Sveučilištu u Dubrovniku.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP228:

• Što točno pokušava regulirati Europski akt o slobodi medija?
• Zbog čega tradicionalni mediji gube publiku i zašto je to loša vijest za demokraciju?
• Koji su problemi s hrvatskom provedbom ovog akta?
• Što pokazuje nezainteresiranost javnih medija u Hrvatskoj za rasprave o EMFA-i?
• Koliko su utemeljene optužbe da je EMFA pokušaj - cenzure?

Zašto Thompson ne prolazi u Europi - i zašto to ovog puta nema veze s pjesmom, nego s njim samim? Povjesničar Hrvoje Klasić govori za Prvi glas o Thompsonu, ustaštvu i pjesmi Ako ne znaš što je bilo zabranjenoj na rukometnom prvenstvu u Švedskoj.

• Zašto je Thompsonova pjesma maknuta s rukometnog prvenstva u Švedskoj?
• Je li zabranjena pjesma ili izvođač?
• Kako Europa gleda na “Za dom spremni” i ustaško nasljeđe?
• Zašto se dio hrvatske politike danas natječe u desničarenju?
• Kako mlađe generacije doživljavaju Thompsona i ratne simbole?

Kad vjera počne zvučati kao ratni plan, a politički angažman kao borba za resurse, onda više ne govorimo o duhovnosti nego o moći. Dalibor Milas, doktor pastoralne teologije i socijalne etike za Prvi glas govori o planu katoličkih fundamentalista - Željke Markić, Vice Batarela, molitelja i ostalih koji su se ovih dana okupili u Zagrebu i najavili da katolicima treba nova "beskompromisna politika".

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP225:

• Postoji li politika bez kompromisa?
• Je li tzv. beskompromisna politika katolika moralni okvir ili politički program?
• Gdje je granica između vjere u javnom prostoru i vjerskog fundamentalizma?
• Tko danas u Hrvatskoj govori u ime katolika – glasna manjina ili tiha većina?
• Imaju li konzervativni katolički pokreti stvarne političke ambicije?
• Zašto se, kako kaže Milas, “na kraju sve svodi na novac”?

Jezik opsade

U današnjoj epizodi Prvog glasa sa Telegramovim Đivom Đurovićem donosimo pet najintrigantnijih ljudi iz sjene koji žele odlučivati o budućnosti Ukrajine - od Trumpove privatne diplomacije, preko ruskog novca i američkih tajnih službi do Vatikana i europskih slabih točaka.

Pitanja na koja tražimo odgovore u EP224:

• Tko je Steve Witkoff i zašto Trump vodi paralelnu diplomaciju?
• Je li mir u Ukrajini zapravo paravan za veliki biznis?
• Kako Kremlj koristi ljude poput Kirila Dmitrijeva?
• Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe postao važan igrač?
• Koliko Orbán stvarno može razbijati Europu?
• Ima li Papa još uvijek političku težinu u svijetu sile?

Hrvatskim školama već godinama hara epidemija opravdanih izostanaka. Učenici propuštaju daleko više nastavnih sati nego prije desetak godina, a taj rast se poklopio s davanjem mogućnosti roditeljima da opravdaju do tri dana izostanka svog djeteta, bez liječničke potvrde. Resorni ministar Radovan Fuchs je najavljivao da će pokušati novim pravilnikom stati na kraj tom problemu, no sudeći po verziji Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koja je u javnoj raspravi - od toga neće biti ništa. O epidemiji izostanaka, ulozi roditelja, te nedostatku odgovornosti i kapaciteta za osmišljavanje politika u obrazovanju za Prvi glas je govorila naša novinarka Dora Kršul.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP223:

• Koji su razmjeri i uzroci epidemije izostanka u osnovnim i srednjim školama?
• Kako je Fuchs namjeravao smanjiti izostanke?
• Zbog čega je odustao od tih pokušaja?
• Gdje je korijen ovog i još mnogih drugih problema u školstvu?
• Je li prijetnja socijalnom službom u slučaju bojkota nastave - razmjerna?
• Po čemu smo dosad mogli zapamtiti državnu tajnicu zaduženu za prosvjetu, Zrinku Mužinić Bikić?