Prvi glas

U novoj epizodi Prvog glasa razgovaramo s bivšim ministrom gospodarstva i Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem o svjetskoj ekonomiji u 2025. godini. Zašto carine Donald Trumpa nisu polučile katastrofalne rezultate što su mnogi predviđali i živi li svjetsko gospodarstvo na AI balonu?

Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP213:

• Jesu li Trumpove carine bile ekonomska realnost ili čista predstava?
• Postoji li AI balon i koliko je pucanje blizu?
• Zašto američki rast danas u najvećoj mjeri ovisi o umjetnoj inteligenciji?
• Hoće li AI pojesti više poslova nego što će ih stvoriti?
• Što čeka Europu, a što svijet ako regulacije nema?

Živimo li u Hrvatskoj danas bolje nego ikad? Bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goran Fižulić secira rast, EU novac i stvarni standard građana.

Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran

• Spotify, YouTube, Apple Podcasts, Ostale platforme

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP212:

• Tko u Hrvatskoj danas stvarno živi bolje, a tko ne?
• Je li inflacija pojela sav rast plaća i mirovina?
• Na čemu se temeljio gospodarski rast posljednjih godina?
• Je li EU novac potrošen pametno ili kratkovidno?
• Zašto Hrvatska zapinje u “zamci srednjeg dohotka”

Tko danas stvarno odlučuje o ratu, miru i statusu quo na Bliskom istoku – i zašto je “negativan mir” jedini realan scenarij za 2026.? U specijalnoj epizodi Prvog glasa Filip Pravnić razgovara s Vedranom Obućinom, jednim od vodećih hrvatskih stručnjaka za Bliski istok, o pet ljudi koji su u 2025. godini imali stvarnu moć nad sudbinom regije.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP211:

• Jesu li Netanyahu, Hamenei, Erdoğan, al-Sisi i Mohammed bin Salman doista “sudbonosni ljudi” Bliskog istoka?
• Je li Iran slabiji nego ikad – ili je to samo privid?
• Zašto Gaza ostaje nerješiv problem bez obzira na mirovne planove?
• Može li Egipat postati faktor stabilnosti regije?
• Zašto Saudijska Arabija bira ekonomiju umjesto rata?

Europa je 2025. ušla u otvorenu bitku za vlastitu budućnost - između rata, Trumpova povratka i raspada starog poretka. U Prvom glasu Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović analizira tko su pet najmoćljudi koji danas imaju stvarnu moć u Europi - i tko bi je mogao imati sutra.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP210:

• Tko je stvarni lider Europe nakon slabljena Macrona?
• Vraća li se Njemačka kao vojna i politička sila?
• Kolika je stvarna moć šefa NATO-a u Trumpovoj eri?
• Kako je Giorgia Meloni postala mainstream Europe?
• Zašto Danska diktira novu migrantsku politiku EU?
• Je li Ursula von der Leyen liderica ili samo najjači birokrat?

U novoj epizodi Telegramova dnevnog podcasta donosimo rezime hrvatske politike u 2025. Prvi glas izabrao je pet najmoćnijih ljudi hrvatske politike u 2025. – ne po funkciji, nego po stvarnom utjecaju, sukobima i posljedicama koje su ostavili iza sebe. Govori Jasmin Klarić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP209:

• Zašto je Zoran Milanović sa 75 posto glasova poslao poruku koja i dalje traje?
• Kako je Andrej Plenković preživio šamar na predsjedničkim, ali učvrstio moć na lokalnim izborima?
• Je li Ivan Anušić već danas Plenkovićev nasljednik?
• Zašto je Zagreb ostao izvan dosega institucija koje su pokušale utjecati na izbore?
• Je li Ivan Turudić postao politički faktor kakav Hrvatska još nije imala?

Neće biti izvanrednih izbora za Gradsko vijeće Splita jer je bivši predsjednik tamošnje organizacije SDP-a Davor Matijević podržao HDZ-ov proračun i omogućio im većinu. O više nego očekivanom kraju ove splitske političke farse za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović.

Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP208:

• Što se sve događalo od konstituriranja Gradskog vijeća, a što je ukazivalo na ovakav rasplet?
• Hoće li splitski umirovljenici stvarno uskoro dobiti novi smještaj?
• Koje su najurnebesnije faze Matijevićevog približavanja HDZ-u?
• Koja je uloga Slobodne Dalmacije u cijeloj priči i zašto je sramotna?
• Šlag nije na kraju, nego u zatvoru na Bilicama. Zašto je Kerum iza rešetaka?
• Kako se gradonačelnik Tomislav Šuta osramotio na tom slučaju?

Unatoč ratnoj opasnosti i globalnoj nestabilnosti, cijene energenata su u zadnjih mjesec dana najniže u posljednjih deset godina, ističe paradoks energetskog sektora umirovljeni sveučilišni profesor i energetski stručnjak Igor Dekanić.

Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP207:

• Hoće li se smanjiti tenzije u odnosima Mađarske i Hrvatske oko JANAF-a?
• Koji su mogući scenariji razvoja situacije s Naftnom industrijom Srbije te hoće li Srbija otkupiti udjel u toj energetskoj kompaniji?
• Što u praksi znači odluka Europe da napusti opskrbu naftom i plinom iz Rusije?
• Prije li Srbiji nestašica energenata?
• Hoće li sljedeće godine rasti cijene energenata?
• Koju ocjenu zaslužuje energetska politika Plenkovićeve Vlade

Kad Aleksandar Vučić hvali hrvatske tenkove, to nije kompliment nego signal. Goran Ređepović, Telegramov vojni analitičar, u Prvom glasu objašnjava zašto iza “hvalospjeva” stoji hladna i cinična poruka.

Pitanja na koja smo tražili odgovore u EP206:

• Što Vučić zapravo poručuje kad hvali hrvatske Leoparde?
• Je li Leopard 2A8 doista “najbolji tenk na svijetu”?
• Zašto je rat u Ukrajini promijenio sve što smo znali o tenkovima?
• Jesmo li s Leopardima stavili “sva jaja u jednu košaru”?

Dok traju mirovni pregovori o Ukrajini, njemački kancelar Merz povlači paralelu koja odzvanja Europom: Sudeti 1938. Ako Ukrajina padne, upozorava Berlin, rat neće stati - samo će se preseliti. O tome što se zapravo odlučuje za pregovaračkim stolom i kakav se novi poredak rađa, razgovarali smo s Đanom Lušom, redovitom profesoricom na Fakultetu političkih znanosti.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP205:

• Znači li mir bez jamstava samo pauzu prije novog rata?
• Može li Ukrajina biti sigurna bez NATO-a?
• Trguju li velike sile Ukrajinom?
• Gubi li Europa ulogu u novom svjetskom poretku?

Bačićevi zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi, a struka  – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:

Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?

• • • Što su za arhitekte najsporniji elementi?
    • Može li se spriječiti priuštivo stanovanje koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?
    • Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?
    • Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?
    • Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?
    • Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?
    • Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?
    • Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?