Prvi glas

Bačićevi zakoni, set tri zakonska prijedloga o gradnji, energijskoj učinkovitosti i prostornom uređenju izazvali su lavinu negativnih reakcija, ujedinili i ljevicu i desnicu u oporbi, a struka  – arhitekti i urbanisti – izbušila je zakonske prijedloge članak po članak. U Prvom glasu profesor emeritus Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu popisuje neke od dugoročno najopasnijih točaka.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 204:

Zašto se Vlada i ministar Bačić žure donijeti set zakona protiv kojih struka iznosi ozbiljne primjedbe?

• • • Što su za arhitekte najsporniji elementi?
    • Može li se spriječiti priuštivo stanovanje koje zakon gura na rubove gradova, gdje nema infrastrukture, istodobno zaobilazeći donošenje prostornih planova?
    • Po kojim elementima se može uočiti da je Vlada popustila hotelskom i građevinskom lobiju, odnosno kapitalu?
    • Koje su dalekosežne posljedice zakonom omogućene urbane komasacije, odnosno okrupnjavanja zemljišta s mogućnošću izvlaštenja po kojem se pravo izvlaštenja, uz državu, jedinice regionalne i lokalne samouprave, javno-pravna tijela, sada daje i vlasniku koji ima 51 posto područja?
    • Omogućuje li zakon građevinskom lobiju da uz pomoć Ministarstva mimo namjera lokalne samouprave gradi kada i kako želi te zapravo upravlja razvojem gradova?
    • Što je loše u odredbi "iskaz interesa za gradnju", po kojoj investitor može iskazati interes za gradnju, investitor sam može izgraditi ceste, infrastrukturu i objekte u skladu s višim planom?
    • Znači li to da kad jednom investitor osigura infrastrukturu i ceste - lokalna uprava mora izdati građevinske dozvole?
    • Koje su posljedice prakse posljednjih desetljeća u kojem je većina stambenog tržišta prepuštena developerima uz nepostojanje jasnih standarda stana i zgrade?

Korupcija nije produkt ponašanja moralno posrnulog pojedinca, već institucionalne strukture političkog sustava i strukturnih nedostataka u pravnom normama u Hrvatskoj, objašnjavao je ovog tjedna na okruglom stolu u Hrvatskom saboru Dario Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu. O nastupu koji je izazvao i bijesnu reakciju glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, Čepo je govorio za Prvi glas, te detaljnije obrazložio svoje nalaze o razlozima raširenosti korupcije u Hrvatskoj i predložio neke od načina na koje se sustav može početi popravljati.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 203:

• Može li korupcija biti samo stvar individualne odgovornosti?
• Drži li vodu teza da je koruptivno ponašanje dio hrvatske tradicijske kulture?
• Kako je proces pristupanja EU utjecao na strukturu sustava postavljenog da štiti one koji se bave korupcijom
• Kako se taj napredak sistematski razgrađivao u posljednjih desetak godina?
• Može li se Hrvatska danas uopće nazvati demokratskom zemljom?
• Svađa li se glavni državni odjvetnik sa Saborom kao institucijom ili samo političarima i oporbe?
• Kako izaći iz situacije u kojoj, zapravo, same postavke političkog sustava ohrabruju i štite koruptivna ponašanja?

Što Trump zapravo želi postići time što bi Putinu prepustio Ukrajinu mirovnim planom koji je izrazito sklon Rusiji? U današnjoj epizodi s bivšim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem govorimo o mirovnom planu, Europi, Rusiji, Kini i geopolitičkoj slici svijeta.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP202:

• Je li Ukrajina u poziciji da može odbiti američki prijedlog?
• Hoće li Putin prihvatiti mirovini plan?
• Što Trumpova nova strategija nacionalne sigurnosti otkriva o pravim američkim prioritetima?
• Kako Europa postaje objekt, a ne igrač u vlastitom dvorištu?
• Zašto SAD želi Rusiju udaljiti od Kine – i zašto bi Ukrajina mogla postati moneta za potkusurivanje?

Umjetna inteligencija ulazi u škole, urede i naše svakodnevne odluke - a mi često ni ne znamo da je tamo. U današnjoj epizodi Prvog glasa s Jurajem Bilićem iz CARNET-a pokušali smo dati najčišće moguće objašnjenje: što AI zapravo jest, kako je koristiti pametno, gdje su opasnosti i kako izgleda budućnost u kojoj strojevi rade dio posla umjesto nas.

Ova epizoda nastala je u suradnji s HT-om. 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP201:

• Što je zapravo generativna umjetna inteligencija i kako funkcionira?
• Hoće li AI zamijeniti tisuće poslova ili stvoriti nove?
• Kako je koristiti u svakodnevici tako da nam bude alat, a ne proteza?
• Tko sve skuplja naše podatke i jesmo li svjesni što se s njima događa?
• Zašto djeca već u osnovnoj školi moraju učiti kako AI utječe na njih?
• Jesu li rizici veći nego koristi — ili samo nismo dovoljno educirani?

Hrvatski Telekom osigurao je svima besplatne edukacije o umjetnoj inteligenciji. Prijavi se na webinare i uzmi certifikate. 

Afera Geodezija eksplodirala je prošlog tjedna u optužnici protiv čak 29 ljudi, a cijeli ovaj razgranati sustav moći, novca i nevjerojatnog bahatluka počeo se urušavati onog trenutka kada je novinarka Telegrama Dora Kršul krenula kopati po jednoj čudnoj jahti, par automobila i sumnjivo preplaćenom 3D skeniranju. U ovoj epizodi, Dora Kršul detaljno objašnjava kako je otkrila najveću akademsko-političku aferu.

Podrži neovisno istraživačko novinarstv, pretplati se na Telegram s 50 posto popusta.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP200:

• Kako je jedna jahta “za istraživanja” završila u čarteru?
• Tko su ljudi koji su faktički privatizirali javne resurse?
• Zašto je Ministarstvo kulture mjesecima opstruiralo informacije?
• Kako je Telegramova istraga dovela do europskih istražitelja i pada cijele mreže?
• Što otkriva premijerova najnervoznija reakcija ikad?
• Hoće li EPPO do kraja izgurati slučaj unatoč pritiscima?

Andrej Plenković je prošlog petka pokazao da više, barem potencijalno, ne ovisi o Domovinskom pokretu - proračun je prošao sa 77 ruku, jedna nova žetončica i nekoliko amandmana liberalnim strankama otvorili su sasvim novu političku matematiku o kojoj smo danas razgovarali s Jasminom Klarićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP199:

• Je li Plenković zapravo složio rezervnu većinu?
• Što znači Boška Ban kao novi HDZ-ov žetončić?
• Kako IDS i Platforma Sjever balansiraju između oporbe i flerta s Vladom?
• Zašto se DP sve manje usuđuje talasati?
• Ima li Plenković snage i želje vratiti se na liberalni kurs bez radikalne desnice?
• Što bi moglo promijeniti dinamiku unutar samog HDZ-a?

Putin je shvatio što Trumpova Amerika zaista želi, natjerao njihove emisare da igraju po ruskim pravilima - i onda srušio cijeli plan. O tome što se zapravo dogodilo i što nam to govori o američkoj politici razgovarali smo s Telegramovim Đivom Đurovićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP198:

• Kako je propao najprorusniji „mirovni plan“ koji je Amerika ikad stavila na stol?
• Što je Putin pročitao u Trumpovom timu?
• Tko su ljudi iz Bijele kuće koji su mjesecima pregovarali s Rusijom iza leđa vlastitih službi?
• Zašto je Rusija odbila čak i plan koji je bio napisan kao popis njezinih želja?
• Što transkripti pregovora otkrivaju o stvarnim motivima - novcu, utjecaju, biznisu?
• Što ovo znači za Europu i može li se više uopće oslanjati na SAD?

Malo je tako očitih primjera situacije u kojoj se dezinformacija koristi za potpaljivanje mržnje prema nekoj društvenoj skupini kao što je to bio prošlotjedni slučaj “napada” nožem na časnu sestru u Zagrebu. Cijeli vikend su ultra desni aktivisti i mediji otkrivali “informacije” o mučkom napadu migranta iz Afganistana, da bi na kraju, u utorak, policija nakon istrage priopćila da napada nije bilo i da se radilo o samoozlijeđivanju. O društvenom i medijskom kontekstu u kojem je moguće ovakvo ignoriranje činjenica u korist hajke protiv najslabijih u društvu za Prvi glas je govorila Sanja Despot, glavna urednica Faktografa, prvog hrvatskog medija za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP197:

• Živi li teorija o napadu na časnu sestru i dalje na društvenim mrežama, unatoč rezultatu policijske istrage?
• Koje su pouke, medijske i društvene cijelog slučaja?
• Kako postupati u slučaju kad se “informacija” poput ove o napadu na časnu sestru pojavi u javnom prostoru?
• Kako su mainstream mediji u ovom slučaju pokazali da zaslužuju povjerenje javnosti?
• Kako izbjeći slične društvene scenarije u budućnosti?

Slušajte Prvi glas i pišite nam na [email protected]

Novinarka Mila Moralić smatra da premijer zamišlja sebe kao jedinu branu normalnoj Hrvatskoj, dok je zapravo odgovoran za trenutno stanje u društvu. Premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio kako je HDZ zadnja brana normalnoj Hrvatskoj, no Moralić u Prvom glasu tu tezu oštro osporava. "On zamišlja situaciju u kojoj bi on bio jedina brana za spas normalne Hrvatske. Ali, upravo je on u toj brani bušio rupe, dok nije došlo do ovog potpunog izljeva", kaže Moralić. "Andrej Plenković nije zauzeo jasan stav, pogubio se u vlastitim ocjenama tog stanja."

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP196:

• Kako je reagirao HDZ nakon antifašističkog prosvjeda u nedjelju?
• Zašto ne stoji teza da je HDZ jedina brana normalnoj Hrvatskoj?
• Što se može iščitati iz poruka ostalih HDZ-ovih dužnosnika?
• Što stoji iza smjene šefova javnih poduzeća?

Infinum ide u novu fazu rasta - preuzeli su britansku cyber security firmu AMR, šire usluge, ulaze dublje u sektor kibernetičke sigurnosti od kojeg u budućnosti puno očekuju. CEO kompanije Nikola Kapraljević otvoreno govori o rizicima industrije, juniorima, inflaciji, Trumpu, svojim prednostima i manama kao direktora i slanju mailova vikendom.

• Zašto Infinum kupuje britansku tvrtku za cyber sigurnost i što time žele postići?
• Kako danas izgleda hrvatski i globalni IT sektor - kriza je prošlost?
• Kakav je stvarni utjecaj umjetne inteligencije na developere i hoće li juniori nestati?
• Koji su najveći rizici rada kao IT agencija i zašto Infinum reinvestira gotovo sve?
• Kako se Kapraljević mijenjao kao CEO - i zašto pazi kad šalje mail subotom?
• Koliko im inflacija i rast plaća stvaraju pritisak?
• Trebaju li hrvatski IT direktori „ići kod premijera“ kao što idu američki šefovi tech divova kod Trumpa?