Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu Maroje Mrduljaš, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "Betonski spavači", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje Poljuda - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283:

• • • Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?
    • Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?
    • Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?
    • Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?
    • Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?
    • Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral Robert Hranj.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:

• Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?
• Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?
• Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila?
•  Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost?
•  Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanak Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.

ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:

• Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?
• Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?
• Zašto kupujemo oružje bez strategije?
• Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?
• Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?
• Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Meteorolog Bojan Lipovčak objašnjava zašto nova promjena vremena dolazi odmah nakon razorne oluje i zašto ekstremi više nisu iznimka nego pravilo.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP280:

Dolazi li nova velika oluja ili samo “normalno” pogoršanje?
Kako je nastala oluja Deborah koja je poharala Zagreb?
Zašto je trajala dva dana, a ne nekoliko minuta kao ljetne oluje?
Koliko su klimatske promjene odgovorne za ovakve ekstreme?
Hoće li Hrvatska uskoro imati drugačiju klimu nego danas?
Kakvo nas vrijeme čeka do Uskrsa i nakon njega?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov Đivo Đurović u Prvom glasu objašnjava zašto ratovi koje gledamo još nisu Treći svjetski rat, zašto Iran nije okidač globalnog sukoba i u kojem bi se scenariju Europa mogla naći na rubu katastrofe.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP279:

• Jesmo li već u Trećem svjetskom ratu ili je to pretjerivanje?
• Kako bi danas uopće izgledao svjetski rat među nuklearnim silama?
• Zašto Iran, unatoč eskalaciji, nije pravi okidač globalnog rata?
• U kojem bi trenutku Rusija mogla gurnuti Europu u izravni sukob?
• Kako bi američko zapinjanje u Iranu moglo otvoriti prostor Kini?
• Zašto su Trump i Vance pogrešno čitali Ukrajinu?
• Što je za Europu opasnije: ruski vojni udar ili rusko političko potkopavanje?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov glavni politički komentator Jasmin Klarić analizira političku dinamiku i objašnjava zašto HDZ već sada “zagrijava mašineriju” i drži otvorenu opciju prijevremenih izbora.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP278:

• Je li HDZ već ušao u predizbornu kampanju dvije godine prije izbora?
• Priprema li Plenković teren za izvanredne izbore?
• Kako kriza i inflacija postaju politički alat vlasti?
• Zašto HDZ agresivnije nego ikad napada SDP i Možemo!?
• Može li oporba uopće nametnuti teme u ovakvom kontekstu?
• Tko odlučuje izbore ako dođe do neizvjesnog rezultata?

"Svijet je na par koraka od Trećeg svjetskog rata, Milanović i Plenković moraju naći zajednički jezik, a ustavni sustav kakav imamo – ne funkcionira", kaže bivši predsjednik Ivo Josipović u Telegramovom podcastu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP277:

• Koje bi teme trebale biti na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu najavljenoj za sljedeći tjedan?
• Koliko je izgledan scenarij u kojem se Milanović i Plenković mogu dogovoriti o zajedničkom nastupu u sigurnosnim pitanjima?
• Postoji li institucionalni problem u načinu na koji Hrvatska koordinira vanjsku i obrambenu politiku, neovisno o osobama koje te funkcije obnašaju?
• Je li bila ispravna odluka predsjednika Milanovića da zabrani suradnju s Izraelom i time de facto blokira moguću nabavu Davidove praćke?
• Koliko stoje teorije da su priče oko srpske rakete „Zagrepčanke" bile medijski spin kojim se pripremala moguća nabava Davidove praćke?
• Je li ministar Anušić od premijera namjerno zatajio postojanje aerobalističke rakete u naoružanju Srbije?
• Izraelski ministar vanjskih poslova optužio je Milanovića za antisemitizam — smatrate li tu optužbu opravdanom?
• Hoće li se uskoro riješiti zastoj u imenovanju veleposlanika i predsjednice Vrhovnog suda?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Iran i Amerika nalaze se između pregovora i ograničene kopnene invazije. Donald Trump tvrdi kako pregovori napreduju, ali istodobno šalje dodatne kopnene snage prema Iranu. Teheran ismijava američkog predsjednika i tvrdi kako nikakvih pregovora nema. Geopolitički analitičar, profesor na VERN-u Vlatko Cvrtila za Prvi glas o Iranu, Americi, Izraelu, Kini i Rusiji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP276:

• Postoje li uopće stvarni pregovori između SAD-a i Irana?
• Je li slanje američkih vojnika signal eskalacije ili podrška diplomaciji?
• Zašto Iran odbacuje američki plan?
• Zašto Izraelu odgovara svaki mogući ishod?
• Kako Iran vodi asimetrični rat i udara na globalnu ekonomiju?
• Što žele Saudijska Arabija i arapske države?
• Tko na kraju profitira iz ovog sukoba?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Američki predsjednik kupuje vrijeme, što je dijelom i bilo očekivano s obzirom na inicijalni pad cijena nafte. No, temeljni rizik nije nestao. Ovih je pet dana taktička pauza da se prije svega smire vlastita financijska tržišta, jer je vidljivo da su stvari počele izmicati kontroli”, kaže ekonomistica Vedrana Pribičević koja komentirajući iransku krizu, Trumpovu igru iscrpljivanja, tzv. 'Netanyahuovu' inflaciju i Plenkovićev deseti paket mjera.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP275:

• Što znači petodnevna stanka koju je najavio predsjednik Trump?
• Koliko su utemeljene teorije o manipulaciji tržištem?
• Je li točna ocjena premijera Plenkovića koji najavljuje „vjerojatni početak najveće energetske krize koju ova generacija pamti”?
• Koju ocjenu dobiva deseti Vladin paket mjera?
• Pozicionira li se premijer kao „onaj koji spašava građane”?
• Kako se ova kriza razlikuje od one koju je izazvao rat u Ukrajini?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Je li NATO-ova intervencija na Kosovu 1999. promijenila međunarodni poredak i otvorila eru u kojoj velike sile sve češće zaobilaze UN kad procijene da imaju “viši cilj”? O tome u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem i našim vojnim analitičarem Goranom Redžepovićem, koji govore o tome je li Kosovo bilo vojni presedan, politička prekretnica, ali i okidač za tektonske promjene u ruskoj politici i uspon Vladimira Putina.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP274:

• Je li Kosovo bilo trenutak u kojem se počelo drukčije gledati na suverenitet država?
• Zašto je NATO intervenirao bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a?
• Što je bio politički, a što vojni cilj zračne kampanje protiv Miloševića?
• Je li Kosovo dokazalo da se ograničeni politički ciljevi mogu postići samo iz zraka?
• Koliko je kriza na Kosovu utjecala na ruski osjećaj poniženja i uspon Vladimira Putina?
• Je li incident na prištinskom aerodromu mogao prerasti u izravan sukob Rusije i NATO-a?
• Je li pitanje Kosova danas kao neovisna država i za Srbiju završena priča?

 *Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.