"Simbolika požara koji je poharao Vjesnikov neboder je upravo to - kao društvo zapustili smo prostor, ne samo fizičke zgrade nego prostor općenito, a zapustili smo i ljude", dijagnosticira stanje hrvatskog društva Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. "Kada kombiniraš zapušten prostor i zapuštene ljude, katastrofe koje se događaju nisu slučajni."  Jokić upozorava i na alarmantne podatke o mladima i digitalnim tehnologijama. Djecu nam odgajaju algoritmi, digitalna pismenost im je manjkava, sami mladi prepoznaju digitalnu ovisnost kao generacijski problem, no politika, tvrdi, ne želi po tom pitanju poduzeti ništa.

Trumpov “mirovni plan” za Ukrajinu možda izgleda kao diplomatski dokument, ali naš gost, kolumnist Telegrama Đivo Đurović, objašnjava da je riječ o sofisticiranoj zamci koju je Kremlj dizajnirao upravo za - Trumpove slabe točke.

Pitanja na koja smo u epizodi pokušali odgovoriti u EP190:

• Kako Putin manipulira Trumpovim slabostima i privatnim interesima?
• Što se stvarno krije iza plana u 28 točaka – i zašto ga Ukrajina nikako ne može prihvatiti?
• Jesu li pregovori u Ženevi obrat ili samo igrokaz za Trumpa?
• Zašto Putin ne bi potpisao nikakvu verziju sporazuma?
• Kako ovaj plan otvara Pandorinu kutiju za Europu, Balkan i svaku buduću granicu?
• Što zapravo znači 300 milijardi zamrznutog ruskog novca - i zašto je to možda Trumpova glavna motivacija?

Bačićevi zakon kako se već kolokvijalno naziva set akata među kojima je najsporniji prijedlog Zakona o prostornom uređenju izazvali su snažne reakcije arhitektonske struke. Hrvatski arhitekti u važnom pismu upozoravaju da predloženi zakonski paket uništava prostorne planove i otvara vrata divljoj gradnji, a u Prvom glasu Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata ističe ključne probleme.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP189:

• Tko bi po zakonskom prijedlogu donosio ključne odluke o planiranju prostora?
• Zašto država isključuje lokalnu zajednicu iz procesa donošenja odluka o vlastitom prostoru?
• Što za građane znači mogućnost da se površine za sunčane elektrane i priuštivo stanovanje mogu graditi neposredno temeljem Zakona, čak i kada je to protivno prostornom planu?
• Može li omogućavanje gradnje solarne elektrane rezultirati situacijom da se uz vašu kuću, na rubu građevinskog područja naselja, izgradi višehektarska sunčana elektrana bez da budete upoznati s tim kroz prostorni plan te da pritom budete i izvlašteni s vlastitog zemljišta?
• Kome je u interesu da odluku o smještaju primjerice sunčane elektrane donosi investitor, jednostrano temeljem Zakona, bez mogućnosti sudjelovanja javnosti?
• Hoće li ukidanje svih važećih prostornih planova, kao i onih koji su trenutno u izradi, u roku od 5 godina izazvati pravni vakuum i prostorni kaos?
• Zašto se baca više od 17 milijuna eura javnih sredstava ukidanjem planova „nove generacije"?
• Je li realno u roku od 5 godina ponovno donijeti više od 3.500 prostornih planova u Republici Hrvatskoj?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

„Motiv je novac”, kaže novinar Telegrama Denis Mahmutović koji je otkrio megaskandal u kojem je zgrada Vjesnika osigurana kao stambena, a ne kao poslovna nekretnina. „Razlika u premiji osiguranja između poslovne i stambene zgrade višestruka je, a potencijalni gubitak za državu mjeri se desecima milijuna eura”, objašnjava Mahmutović koji je na priči o neobičnom osiguranju počeo raditi samo par sati nakon što je vatra devastirala zgradu Vjesnika.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP188:

• • • Zašto je Vjesnik, iako je poslovna zgrada, osiguran kao stambena?
    • Koliko je niža premija za stambene zgrade u odnosu na poslovne?
    • Kolika će šteta biti isplaćena?
    • Je li Vjesnik procijenjen kao visokorizična zgrada?
    • Tko je ugovorio policu prije više od dva mjeseca?
    • Koliki je potencijalni gubitak za državu?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Nera Valentić i Hrvoje Krešić s N1 televizije ovog su se tjedna vratili sa Zapadne obale. Ovaj dio pod kontrolom palestinske samouprave, za razliku od Gaze, nije zahvaćen destrukcijom i sukobima koji su izbili nakon Hamasovog terorističkog upada u Izrael 2023. godine. O mučnoj atmosferi, nabijenoj napetošću, strahom, diskriminacijom i potmulim nasiljem Krešić i Valentić pričaju u Prvom glasu.

Reporteri N1 nakon povratka sa Zapadne obale: Podijeljenost, neizvjesnost i - aparthejd

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP187:

• Kako se najjasnije vide podjele na Zapadnoj obali?
• Radi li se, zapravo, o svojversnom aparthejdu?
• Koliko se stanje danas razlikuje od onog prije 15-ak godina?
• Na koji su način izraleski doseljenici privilegirani u odnosu na Palestince?
• Kako izgleda raditi novinarski posao u takvim uvjetima?
• Što očekivati od daljnjeg razvoja situacije i koja je budućnost tog teritorija?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Što se u trenucima kada je objavljena najtužnija vijest u modernoj hrvatskoj povijesti - pao je Vukovar - događalo u iza zatvorenih vrata Tuđmanova ureda za Prvi glas otkriva tadašnja Tuđmanova savjetnica za odnose s medijima Vesna Škare Ožbolt. Razgovaramo i o tzv. Manolićevoj komisiji koja je teško optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Milu Dedakovića i Branka Borkovića i okrivila ih za pad Vukovara.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP186:

• Kako je predsjednik Franjo Tuđman dočekao vijest o padu Vukovara?
• Tko je prvi objavio pad grada?
• Zašto je Manolićeva komisija za pad Vukovara optužila dva posljednja zapovjednika obrane Vukovara Dedakovića i Borkovića?
• Jesu li priče o izdaji Vukovara dio specijalnog rata obavještajnih službi?
• Je li Paraga ozbiljno planirao državni udar nakon pada Vukovara?
• Kako je spriječen pokušaj atentata na Tuđmana?

U današnjoj epizodi donosimo intimnu ispovijest vukovarskog branitelja Stipe Mlinarića Ćipe, pripadnika Turbo voda, interventne jedinice koja je u Vukovaru uništavala tenkove, držala Trpinjsku cestu i spašavala hrvatske i srpske civile u posljednjim satima prije pada Vukovara 18. studenog 1991.

Pitanja na koja odgovaramo u EP185:

• Kako je zapravo izgledala borba Turbo voda na Trpinskoj cesti?
• Kako je izgledalo spašavanje civila u kućama i podrumima uoči pada Vukovara?
• Kako je poginuo Blago Zadro i kako su izvlačili tijelo?
• Zašto je upravo prijateljstvo i zajedništvo branitelja Vukovara bilo ključno za 3 mjeseca obrane grada?
• Zašto su civili spašeni u posljednjim satima borbe bili najveća pobjeda Turbo voda?

Pred sam pad grada, Turbo vod prelazi u svoju posljednju misiju - spašavanje civila po kućama i podrumima, za koju Stipo Mlinarić kaže da je bila najvažnija. “Ušli smo u svaki podrum, i srpski i hrvatski. Rekli smo ljudima: mi smo zadnji hrvatski vojnici, iza nas dolaze četnici.”  Mnogi srpske nacionalnosti su odlučili ostati, a neki su pošli s njima. “To je bila naša najveća akcija. Grad se može obnoviti, ali ljudski život ne može.” Tada su, kaže nam naš sugovornik, napravili nešto važnije od svih uništenih tenkova.

Rat koji je prema ruskim procjenama trebao trajati 48 sati ili maksimalno nekoliko tjedana 10. lipnja 2026. postat će duži od Prvog svjetskog rata.  “Putin nema apsolutno nikakav plan kako ga završiti, osim da se nastavi beskonačno”, kaže gost današnje epizode Prvog glasa Đivo Đurović koji odgovara na pitanje što Putin uopće može, a što više nikako ne može postići u Ukrajini.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP184:

• Ima li Putin stvarnu strategiju za završetak rata ili mu odgovara da traje vječno?
• Zašto osvajanje Pokrovska - ili bilo kojeg grada - ne mijenja ništa bitno?
• Što su realne vojne i političke mogućnosti Rusije u sljedećih godinu-dvije?
• Može li Trump ponoviti “veliki zaokret” i pomoći Putinu?
• Koliko je Zapad spreman financirati Ukrajinu i može li Putin čekati bankrot Kijeva?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Samo dan-dva nakon što je vlast krivnju za desničarske ulične inicidente i prijetnje s “histerične ljevice” krenula prebacivati i na medije, u centru Zagreba fizički je napadnuta ekipa N1 televizije. O poziciji novinara u današnjoj Hrvatskoj razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva, Hrvojem Zovkom.

Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP183:

• Je li napad na novinare u ovakvoj društvenoj atmosferi bio očekivan?
• Kako vladajuća politika huška na medije?
• Koliko je HND zabilježio napada na novinare u ovoj godini?
• Što ako se napadi nastave?
• Primjenjuje li se zloglasni Lex AP, zašto ne i zbog čega je ipak ispunio svoju svrhu?
• Zbog čega se u Hrvatskoj stvara atmosfera kao da su tenkovi JNA opet pred hrvatskim gradovima?
• Zašto je priča o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu najveća uvreda za Domovinski rat?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Mađarska igra svoju igru, premijer ima pravo u oštroj reakciji i zaštiti Janafa, INA-u smo izgubili zauvijek, Lukoilove crpke u Hrvatskoj mogli bi kupiti Čermak ili Petrol, a ministar Šušnjar ne bi trebao juriti prema Kazahstanu, sumira energetski stručnjak Davor Štern. U Prvom glasu analizira Trumpov poklon Orbanu, spor oko JANAF-a i nove nedoumice hrvatske energetike.

Podržite neovisno novinarstvo i pretplatite se na Telegram - Black Friday akcija 2 za 1

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP182:

• Zašto je Trump popustio Orbanu i dopustio izuzeće od ruskih sanckija?
• Što je Orban obećao zauzvrat?
• Što je srž mađarskih primjedbi na kapacitete i poslovnu politiku JANAF-a?
• Tko bi mogao biti kupac Lukoilovih pumpi u Hrvatskoj?
• Koliko su realne najave da će Vlada preko JANAF-a ući u naftni sektor kupujući naftno polje u Kazahstanu?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projekta Media Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.