Prvi glas

Vanjskopolitički analitičar i predavač na Sveučilištu Libertas Marko Babić u Prvom glasu komentira pobjedu krajnje ljevice i krajnje desnice na lokalnim njemačkim izborima i potop na nacionalnoj razini vladajućeg CDU-a. Razgovaramo i o ruskoj prijetnji Europi u trenucima kada zapadne obavještajne službe upozoravaju da će se ruski hibridni rat intenzivirati. Do kuda je Putin spreman ići?

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP382:

• Nestaje li njemački mainstream nakon nove pobjede AfD-a?
• Zašto je strategija sanitarnog kordona ojačala AfD, a ne oslabila?
• Može li AfD na saveznoj razini sam sastaviti vladu i što bi to značilo za odnose s Rusijom?
• Priprema li se Europa za širi sukob s Rusijom ili je hibridni rat realniji scenarij?
• Može li Europa bez SAD-a osigurati vlastitu obranu i koliko bi to koštalo?
• Ima li Trumpovo posredovanje u mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije perspektivu?

Umjetna inteligencija bi nas, prema riječima bivšeg istraživača Anthropica Jacoba Coxona, mogla sve pobiti do kraja desetljeća. Koliko je ta prijetnja stvarna, a koliko marketinški trik pred izlazak Anthropica na burzu, geopolitički pokušaj zauzdavanja Kine ili pokušaj velikih kompanija da uspostave regulaciju kakva im paše? Za Prvi glas govori stručnjak za umjetnu inteligenciju Aco Momčilović.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP381:

Je li Coxonov apokaliptični tvit ozbiljno upozorenje struke ili PR priprema za IPO Anthropica?
Koliko je vjerodostojan glasnogovornik "kraja svijeta" koji je u struci proveo tek nekoliko mjeseci?
Postoji li već danas egzistencijalni rizik od AI-ja ili tek razina "katastrofalnog rizika"?
Što pokazuju eksperiment sa spajalicama i incident s Hugging Faceom o gubitku kontrole nad modelima?
Gubimo li kontrolu nad umjetnom inteligencijom postupno, a da to i ne primjećujemo?
Zašto najveće AI kompanije same traže regulaciju – i je li to iskreno ili strateško?
Što Trumpova izjava o "ultrainteligentnom predsjedniku" zapravo otkriva o prioritetima SAD-a?

Javna rasprava o procjeni učinka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom bila je, čini se, kap koja je prelila čašu. Umjesto zakonski predviđenih 30 dana trajala je od petka u 17 sati do nedjelje, dakle niti puna dva i pol dana. Gotovo sve primjedbe zainteresirane javnosti su rutinirano i bez objašnjenja odbačene. O tome i o razvoju demokratskih alata u Hrvatskoj za Prvi glas je govorio redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti, čovjek koji je devet godina (2007.-2016.) bio predstojnik Ureda za udruge Vlade RH, Igor Vidačak.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP380:

• Čemu bi javne rasprave i procjena učinaka propisa zapravo trebale služiti?
• Je li javna rasprava o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom provedena na način koji omogućuje stvarno sudjelovanje javnosti?
• Zašto se u Hrvatskoj javna savjetovanja sve češće skraćuju i kakve to posljedice ima?
• Može li sustav nadzora osigurati da se pravila o javnim raspravama doista poštuju?
• Koliko je u Hrvatskoj doista transparentan proces utjecanja lobista na donošenje odluka?

Amerikanci imaju američki san, ali možda ne valja podcjenjivati ni hrvatski. Jer, što je drugo nego put od prodaje sportske opreme preko pozicije savjetnika za digitalnu transformaciju do trajnog ulaska u državnu službu nego ostvarenje jednog lijepog karijernog sna? O čudnovatom slučaju Hinka Pavleca, fitness partnera ministra pravosuđa Damira Habijana, te kadrovskoj politici HDZ-a za Prvi glas govori novinarka Telegrama Silvana Menđušić.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP379:

• Kako je fitness partner ministra Habijana bez iskustva u IT sektoru osigurao trajni status državnog službenika u AZOP-u?
• Tko su kandidati iz sjene za čelno mjesto HRT-a i kakvu ulogu u izboru igraju stranačke radne skupine te brisanje biografija s mreža?
• Zašto se kompromitirani menadžeri poput Davida Sopte nakon smjena i kriznih situacija samo prebacuju na druge lukrativne državne funkcije?
• Zbog čega se rukovodeći kadrovi u državnim tvrtkama sustavno drže na privremenim šestomjesečnim v.d. mandatima?
• Je li trenutna kadrovska politika alat za održavanje apsolutne kontrole nad sustavom umjesto stvaranja profesionalnih uprava?

"Imam dojam da je Plenković u popravljanju štete neuspješan na način kakav nismo vidjeli u kriznom komuniciranju HDZ-a od 1991. godine do danas. On cijelo vrijeme ne brani okoliš u Gospiću, nego brani vlastiti ego te osobnu i stranačku poziciju“, ocjenjuje novinar 24sata i publicist Boris Rašeta.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP378:

• Koliko je afera s ilegalno skladištenim opasnim otpadom u Gospiću ozbiljno uzdrmala Plenkovića i koje je sve komunikacijske pogreške premijer napravio?
• Kakva je ocjena njegova nastupa na Aktualnom prijepodnevu?
• Što je stvarni razlog osnivanja Znanstvenoga savjeta koji će analizirati izvještaje o otpadu?
• Kako reagira oporba i koja će stranka u ovoj aferi najviše profitirati?

Vojni analitičar Matija Blaće u Prvom glasu analizira modernizaciju Hrvatske vojske i najnoviju kupnju korejskog raketnog sustava Chunmoo K239 vrijednog 435 milijardi eura koji dolazi kao direktan odgovor na srpsku kupnju kineskih hipersoničnih raketa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP377:

• Zašto Hrvatska kupuje korejski raketni sustav vrijedan 435 milijuna eura?
• Je li ta nabava izravan odgovor na srpsku kupnju hipersoničnih kineskih raketa?
• Zašto Hrvatska nije dobila američke rakete ATACMS?
• Koliko će koštati istovremeno održavanje HIMARS-a i korejskog sustava?
• Je li tenk Leopard 2A8 spreman za bojište kakvo je pokazao rat u Ukrajini?
• Treba li nas čuditi što su Francuzi Rafale prodali i Srbiji?
• Koji je sljedeći veliki i neizbježan trošak Hrvatske vojske?

Povjesničar Dragan Markovina u Prvom glasu govori o tome kako je Srbija ratnog zločinca Ratka Mladića ispratila kao heroja, što to govori o stanju u susjednoj zemlji uoči izbora i kako je patrijarh SPC-a Porfirije od najpopularnijeg popa među zagrebačkim lijevim intelektualcima došao do toga da drži opijelo za balkasnog krvnika Mladića.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP376:

• Zašto u Srbiji nikad nije bilo pravog suočavanja s ratnom prošlošću?
• Kako objasniti da je velikosrpski narativ danas jednako živ kao devedesetih?
• Ide li Mladićev pogreb na ruku Aleksandru Vučiću pred izbore?
• Zašto ni studentska opozicija nije spremna otvoreno osuditi Mladića?
• Hoće li Vučić priznati poraz ako ga izgubi?
• Zašto je patrijarh Porfirije, po Markovininim riječima, opasniji od samog Vučića?

Drama s toksičnim otpadom u Gospiću, a kako se svakog dana otkriva i na sve više lokacija u Hrvatskoj, postala je i prvorazredna politička kriza. Ne samo da je zbog otpada u Lici održan najveći prosvjed u Hrvatskoj ovog stoljeća, nego je i rejting HDZ-a, pa i autoritet premijera Plenkovića, već doživio ozbiljan pad. O svemu tome razgovarali smo s novinarom i političkim analitičarom tjednika Novosti Ivicom Đikićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP375:

• Je li afera s otpadom u Gospiću najveća i najteža kriza vlasti Andreja Plenkovića od njegovog dolaska na vlast?
• Zašto je ona građanima i javnosti znatno konkretnija i opasnija od drugih financijskih i korupcijskih afera?
• Može li doći do pobune protiv Andreja Plenkovića i pokušaja njegovog rušenja iz samog HDZ-a prije redovnih izbora?
• Kakva je stabilnost vladajuće koalicije i postoji li opasnost da zastupnici ili partnerske stranke otkažu poslušnost Vladi?
• Ima li Andrej Plenković izlaznu strategiju te kakvi su izgledi HDZ-a da zadrži vlast i nakon sljedećih izbora?

"Hrvatska se trenutno nalazi usred najveće i najznačajnije političke krize za HDZ i premijera Andreja Plenkovića u proteklih deset godina. Za razliku od vanjskih šokova (poput potresa ili pandemije koronavirusa), koji za svaku vlast predstavljaju priliku da preuzme inicijativu i nametne se kao rješavatelj problema, ova je situacija izravan politički udarac na vladajuću strukturu”, kaže politički analitičar i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP374:

• • • Prva anketa koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme od izbijanja afere Gospić pokazala je značajan pad popularnosti HDZ-a. Je li vladajuća stranka u krizi?
    • Po čemu je afera Gospić drugačija od ostalih?
    • Što je Andrej Plenković krivo odigrao u slučaju ekocida u Lici?
      Može li oporba iskoristiti momentum velikog prosvjeda?
    • Zašto se na prosvjedu nije pojavilo pitanje političke odgovornosti?
    • Može li prosvjed potaknuti unutarstranačke procese u HDZ-u te olakšati privlačenje birača oporbi na lijevom centru, kao i Mostu?
    • Kakva je uloga glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u aferi s opasnim otpadom?

Za vlast je afera specifična zbog kombinacije ključnih elemenata: izravne pogođenosti građana problemom, krivog modela upravljanja te krive i promašene procjene premijera. Bagić kao najizglednijeg Plenkovićevog nasljednika unutar HDZ-a koji može premostiti razlike prema konzervativnijem krilu i otvoriti vrata suradnji s Mostom vidi Gordana Jandrokovića. Iako je anketa pokazala, uoči subotnjeg prosvjeda, pad rejtinga vladajuće stranke, Bagić upozorava da oporba, unatoč masovnoj mobilizaciji građana, nema jasan odgovor što dalje.

Pobjeda krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) na izborima u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu izazvala je potres na njemačkoj političkoj sceni i otvorila pitanje o budućnosti kancelara Friedricha Merza. "Uspjeh AfD-a teško je svesti na jedan uzrok, no izdvajaju se dva glavna faktora. Prvi je to što je stranka shvatila kako pridobiti povjerenje birača, kako im se obraćati, što im reći. Drugi, jednako važan faktor, jest slabost svih ostalih stranaka", kaže novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji je izbore pratio na terenu u Magdeburgu. Velike njemačke stranke, kaže Matić, već dugo bilježe pad potpore: SPD kontinuirano gubi rejting, a CDU je u posljednjoj anketi pao ispod 20 posto na saveznoj razini, dok je AfD trenutačno najjača politička opcija u zemlji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP373:

• • • Što je bilo presudno za pobjedu AfD-a na izborima u Saskoj-Anhaltu?
    • Je li agresivna kampanja protiv izbjeglica i migranata bila presudna za odluku birača na izborima?
    • Koliko su ključne bile teme poput socijalne sigurnosti, mira u Europi i gospodarske politike, nepopularnost saveznog kancelara Merza te mobilizacija ranijih apstinenata?
    • Jedna od točaka kojima je AfD pridobivao birače bilo je obećanje da će ograničiti broj stranaca, no može li stranka to i provesti?
    • Mijenja li taj rezultat, kako je u utorak rekao kancelar Merz, cijelu Njemačku?
    • Izbori su pokazali da je polovica birača odbacila tezu o AfD-u kao prijetnji demokraciji. Je li koncept tradicionalne izolacije krajnje desnice postao kontraproduktivan i služi li AfD-u samo kao dokaz da se „sustav” udružio protiv njih?
    • Koliko je realan scenarij u kojem Friedrich Merz gubi podršku unutar vlastite stranke i suočava se sa smjenom?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.