Prvi glas

U Prvom glasu gostovao je kandidat za gradonačelnika Zagreba platforme Zagreb united Davor Bernardić koji je u razgovoru s Filipom Raunićem otkrio kakav je njegov plan za Zagreb, zašto vjeruje da će pobijediti. Bernardić u našem podcastu teško optužuje Tomislava Tomaševića te tvrdi da je zagrebački gradonačelnik znao sve o aferi Hipodrom.

Pitanja na koja nam je Bernardić, uz ostalo, odgovorio u EP25:

• Zašto misli da je Tomašević sve znao u aferi Hipodrom i ima li za to dokaze?
• Zašto u aferi Hipodrom vjeruje DORH-u?
• Čiju podršku očekuje ako uđe u drugi krug i dolazi li u obzir koalicija s HDZ-om?
• Može li zamisliti scenarij u kojem bi njegova lista podržala Možemo i Tomaševića u Skupštini?
• Zašto misli da će pobijediti na izborima?
• Kako bi riješio prometne gužve?
• Što bi mijenjao s odlaganjem otpada?
• Bi li snižavao porez na dohodak čime bi svima rasle plaće?

Stranku koja je po nekim anketama postala najjača u Hrvatskoj potresla je jučer ozbiljna afera. Čelnik gradske organizacije SDP-a i kandidat koalicije te stranke i Možemo! za gradonačelnika Splita Davor Matijević je prije nekoliko godina, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, bio umiješan u priču koja je mogla završiti njegovim preuzimanjem sve imovine starije stranačke kolegice. Cijeli jučerašnji dan su, od Splita do Sabora, pljuštale rekacije na Telegramovo otkriće, a u današnjoj epizodi objašnjavamo anatomiju cijelog slučaja, kao i ukupne, sad već čudesne predizborne kampanje u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U novoj epizodi Prvog glasa smo pokušali odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Što je, uz obiteljsku grobnicu, sve bio predmet nikad ovjerenog ugovora o doživotnom uzdržavanju između Matijevića i njegove stranačke kolegice?
• Koja je njena verzija priče, a koja Matijevićeva?
• Zbog čega SDP-ov kandidat za gradonačelnika i dalje čuva bezvrijedni ugovor?
• Je li WhatsApp prepiska kojom se brani Matijević - falsificirana?
• Kome politički može odgovarati ovakva afera u finišu kampanje?
• Što je s aferama (Budimir i Ninčević Lesandrić) koje su dosad obilježile kampanju za lokalne izbore na splitskom području?

O lokalnim izborima, bitki za Zagreb i Dalmaciju, Rijeku i Zadar, ali i Slavoniju te potencijalnim problemima koje bi Ivan Anušić mogao izazivati Andreju Plenkoviću unutar HDZ-a u slučaju lošeg rezultata na izborima u 22 epizodi Prvog glasa govore komunikacijski stručnjak Petar Tanta i novinar Telegrama Drago Hedl.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP22:

• Zašto će u Zagrebu ključna biti bitka za Skupštinu?
• Može li Marija Selak Raspudić stvarno pobijediti Tomaševića?
• Hoće li Dalmacija zajahati na valu promjene ili će birati dobro poznate HDZ-ove strukture?
• Zašto će izbori u Rijeci ovog puta biti jako zanimljivi?
• Gdje točno i zašto u slavonskom HDZ-u raste nezadovoljstvo?
• Zašto bi Ivan Anušić mogao biti pobjednik ako HDZ ne ostvari dobar rezultat?

Andrej Plenković 2021. obvezao se Europskoj uniji kako će Hrvatska ukinuti dio jedinica lokalne samouprave kao dio reformi koje ćemo provesti. Andrej Plenković 2025. obvezao se potencijalnim biračima da neće ukinuti niti jednu jedinicu lokalne samuprave. Kojem Plenkoviću vjerovati? O 576 hrvatskih općina, županija i gradova govori Vedran Đulabić, profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP21:

• Zašto političari ni ne pomišljaju na ukidanje općina?
• Koja je svrha općina koje ne pružaju nikakve usluge?
• Može li zaživjeti model u kojem bi načelnik sam trebao ukinuti svoju općinu i svoje radno mjesto?
• Zašto je Plenković obećao Bruxellesu da će ukidati općine, a biračima obećaje da neće?
• Pričaju li stručnjaci za javnu upravu 20 godina isto (zato što se baš ništa ne mijenja)?
• Je li velik porast plaća u javnom i državnom sektoru dobra i pravedna reforma?

U vikend izdanju Prvog glasa donosimo razgovor sa Telegramovim novinarom i književnikom Dragom Hedl u kojem govori o suicidu sina i knjizi Matija u izdanju Telegram naklade koju je o tom tragičnom činu napisao. S Hedlom je razgovarala naša Dina Hrastović:

Miljenko Jergović u pogovoru Hedlove knjige piše:

" Scena kojom Drago Hedl kreće nezabilježena je u našoj književnosti i filmu. Nema je ni u onoj mnogo široj, razgovornoj prozi naših života. A nema je naprosto zato što pripada neizgovorivom, onom za što ljudi ne žele znati, jer misle da to, ako oni ne znaju, nikad neće dogoditi. Čovjek odlazi da svojoj bivšoj ženi kaže da im se ubio sin jedinac (...) “Matija” je knjiga o Americi, jedna od boljih i strašnijih naših knjiga o toj velikoj, izmaštanoj zemlji.

Njegov otac Drago napisao je izuzetnu knjigu, nešto između Matijine biografije i dnevnika 37 dana roditeljske agonije, koliko im je trebalo da tijelo prebace u Hrvatsku i polože urnu u obiteljsku grobnicu. "Kako je Miljenko Jergović napisao u pogovoru, to je knjiga o ocu i sinu", kaže Hedl. "I, dodao bih, jednoj velikoj nepravdi: otac je nadživio sina".

Uzmi ili ostavi, tako je američki predsjednik Trump predstavio okvirni sporazum mirovni plan ukrajinskom predsjedniku Zelenskom. I dok su u srijedu u jednom od masovnih napada na Kijev stradavali ukrajinski civili, američki predsjednik insistira da Ukrajina prihvati mirovni plan koji izrazito favorizira Rusiju. Od Zelenskog se traži da napravi teritorijalne ustupke, dok Ukrajina  dobiva minimalna sigurnosna jamstva. Istodobno, europske prijestolnice suočene su s mučnim izborom – ostati uz Kijev ili stati uz Washington. Gost Prvog glasa je Dario Špelić - povjesničar, cijenjeni urednik na Hrvatskom radiju i autor popularne emisije Povijest četvrtkom.

"I Neron i Kaligula bili su iz roda plemenitog, trenirani i obučeni da vladaju, a Trump je samo kontroverzni poslovni čovjek. On se i dalje ponaša kao predsjednik tvrtke, a ne države, i najgorim rimskim carevima Rim je bio pojam, a Trumpu Sjedinjene Države nisu važne", kazao je, uz ostalo Špelić.

U današnjoj epizodi Prvog glasa čiji je host Silvana Menđušić pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Zašto Donald Trump favorizira agresora tražeći da Ukrajina pristane na prekrajanje granica i odustane od pristupa NATO-u?
• Želi li Trump želi normalizirati odnose s Moskvom po cijenu Ukrajine, a onda se okrenuti odnosima s Kinom?
• Ima li Zelenski uopće manevarskog prostora da se izvuče ultimatuma postavljenog njegovoj zemlji?
• Kakvu politiku europskih saveznika možemo očekivati i hoće li razlike oko jednostranog nacrta sporazuma Trumpove administracije staviti bilateralne odnose s Londonom, Berlinom i drugim prijestolnicama na kušnju i ugroziti transatlantsku sigurnost?
• Svjetski lideri, među kojima su Trump i Zelenski, u subotu će se u Vatikanu oprostiti od Svetog oca Franje. Je li ispraćaj dobrog pape simboličan kraj ere i geopolitičkih odnosa kakve je svijet do sada poznavao?

“Novo ovdje ne prolazi”, rečenica je koja slobodno može figurirati kao epitaf sad već davne i zaboravljene cjelovite kurikuralne reforme kojom se prije deset godina pokušalo modernizirati hrvatsko školstvo. Izgovorio ju je jedan od ključnih ljudi tog reformskog pokušaja, Boris Jokić, u nedavnom razgovoru za Telegram koji je vodila Dora Kršul. Naša ekspertica za, između ostalog, pitanja obrazovanja je i gošća u novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas.

U današnjoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na sljedeća pitanja:

• Što je bila bit prvog pokušaja modernizacije školstva od 1958. godine?
• Nisu li Ivan Vrdoljak i HNS spasili hrvatsko obrazovanje?
• Zašto je likvidirana cjelovita kurikuralna reforma, kako je to napravljeno i tko je “zaslužan”?
• Kakvi su rezultati hrvatskog školstva u posljednjih desetak godina?
• Ima li ikakve nade za suvremenijim obrazovanjem u dogledno vrijeme?

U Telegramovom dnevnom podcastu o korijenima sukoba pape Franje i Kaptola i turbulentnim odnosima unutar hrvatske Crkve koja je uvijek bila bliska politici govori Mladen Pleše, novinar Telegrama koji dugi niz godina prati odnose na Kaptolu. Kako je jedna burna večera s početka Papina pontifikata odredila te odnose i zašto je čestitka zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše predsjedniku Zoranu Milanoviću doživljena kao potpuni šok poslušajte u ovoj epizodi.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP17:

• Zašto su odnosi Kaptola i pape Franje od samih početaka bili zategnuti?
• Što je Kaptol zamjerao Papi, a što on njima?
• Jesu li hrvatski biskupi Papu doživaljali kao prijetnju?
• Koliko je ovaj sukob teološki, a koliko kulturološki?
• Provodi li zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša Papinu politiku?
• Je li Kaptol danas promijenio smjer u odnosu na Bozanićevo doba?
• Kako je Papa razriješio Nikolu Eterovića, trećeg čovjeka vatikanske hijerarhije i kako je izgledala neugodna scena na večeri?
• Zašto je Kutlešina čestitka Milanoviću šokirala hrvatsku Crkvu i politiku?

Papa Franjo umro je na Uskrsni ponedjeljak u 7.35 sati ujutro u 89. godini života. O tome što nam ostaje iza Pape, je li Crkva pratila njegov smjer, zašto Kaptol i Franjo nikad nisu bili u velikoj ljubavi, što su mu zamjerali konzervativci i što se krije iza teologije oslobođenja koju je Papa simpatizirao te što slijedi za Katoličku crkvu nakon pape Franje u podcastu Prvi glas govori austrijska teologinja Anna Maria Gruenfelder, doktorica filozofije, povijesti umjetnosti i katoličke teologije.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP16:

• Kako je papa Franjo promijenio Katoličku crkvu?
• Zašto Kaptol i papa nikada nisu bili u velikoj ljubavi?
• Zašto je uvijek bio na strani siromašnijih i slabijih?
• Od kuda je papa crpio svoja uvjerenja?
• Je li uspio liberalizirati Crkvu?
• Što znače njegove poruke o gejevima - "Tko sam ja da im sudim?"
• Zašto su ga konzervativci optuživali za herezu?
• Jesu li vjernici i biskupi pratili njegov smjer?
• Što slijedi nakon pape Franje - hoće li Crkva zatvoriti vrata promjenama?
• Zašto je kritizirao kapitalizam i zašto su ga optuživali da je komunist?
• Što je teologija oslobođenja iz koje je Franjo crpio dio svog nauka?

U vikend izdanju Prvog glasa pitamo se zašto mrzimo euro i poskupljenja, što kupiti novcem kako bismo maksimalizirali svoju sreću, kako naći posao kojim ćemo biti zadovoljni i zašto ljudi u starosti nikada ne kažu da žale što nisu zaradili više novca. Gost Filipa Raunića je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Zvonimir Galić, stručnjak za psihologiju novca i rada.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u vikend izdanju Prvog glasa:

• Koliko će nam trebati da se priviknemo na euro?
• Imamo li danas nikad intenzivniji odnos prema novcu?
• Kako ljudi u Hrvatskoj preživljavaju s 500 eura mirovine?
• Može li novac kupiti sreću i gdje da potražimo takve proizvode ili usluge?
• Postoji li ispravan i pogrešan odnos prema novcu?
• Trebaju li plaće u firmama biti transparentne?
• Veže li društvo, ali i mi sami svoju plaću sa društvenim statusom?