Prvi glas

U 112 od ukupno 428 općina za lokalne izbore 18. svibnja kandidirala se samo po jedna lista, a u daleko najvećem broju ta je HDZ-ova. Isto tako u sedam od 127 gradova. Sukladno tome izvjesno je kako će HDZ biti pobjednik u najvećem broju jedincia lokalne samouprave. Što u tim jedinicama radi oporba i kamo ide ljevica razgovaramo s kolumnisticom Telegrama Sanjom Modrić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP34: 

• Je li naša ljevica salonska - više vole presice i intervjue od gacanja po blatu?
• Zašto će se svi proglasiti pobjednicima lokalnim izbora?
• Što znače nacionalne ankete u kojima su SDP i HDZ gotovo sasvim izjednačeni?
• Imamo li mi funkcionalnu elektorsku demokraciju u općinama u kojima izlazi samo jedan kandidat?
• Treba li ljevica preuzeti dio Milanovićevih politika ili se distancirati od njega?
• Zašto je ljevica danas okrenuta intelektualcima, a ne "malom čovjeku"?

U vikend izdanju Telegramovog podcasta Prvi glas posvećenom lokalnim izborima gostovala je novinarka i analitičarka Đurđica Klancir. Komentiralo izbore u četiri velika grada za koje su nedavno izašle ankete - Zagreb, Split, Rijeku i Osijek.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP33:

• Ide li Tomašević u Zagrebu prema pobjedi i s kime bi mu bilo najteže u drugom krugu?
• Je li HDZ-ov Mislav Herman alibi kandidat?
• Kako će ovi izbori utjecati na političku karijeru Marije Selak Raspudić?
• S kime će Ivica Puljak, ako pobijedi, sastaviti većinu u Vijeću?
• Kako će završiti izbori u Rijeci, možda i najneizvjesniji dosad?
• Hoće li uvjerljiva pobjeda HDZ-ovog Ivana Radića u Osijeku, što mu predviđaju ankete, ojačati Anušićevu poziciju u stranci?
• Što nas čeka u Dalmaciji - pobjeda starih struktura HDZ-a ili izazivači imaju šanse?

U izvanrednoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas gostovao je vatikanist Zoran Kusovac koji je govorio o tome što možemo očekivati od novog pape Lava IVX. Kusovac govori o tome zašto je izbor američkog kardinala Roberta Francisa Prevosta veliko iznenađenje, tko su bili ključni kardinali koji su presudili da baš Prevost postane novi papa i zašto je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu.

"Moramo priznati da je izbor pape Amerikanca šok. Osobno sam također iznenađen jer uvijek se u Crkvi govorilo da samo iz dva reda ne mogu postati pape. Prvi je bio isusovac koji ne može postati papa iz tradicionalnih povijesnih razloga sukoba isusovaca sa Crkvom i uvjerenja da su isusovci sami po sebi jako moćni zbog svoga jako, jako velikoga dubokoga znanja. Drugi za kojega se govorilo da ne može biti papa, to je Amerikanac, stanovnik Sjedinjenih Država. Vjerovalo se da Amerikanci već imaju previše moći u svijetu da bi se ta moć sa papom Amerikancem koncentrirala na jednom mjestu, na jednom kontinentu koji je specifičan u crkvenom smislu, najviše po tome što je koncentriran na financijsku moć, na novac, gdje se često štovanje novca pretpostavi štovanju Boga", kaže Kusovac.

I to Crkvi, naravno, u principu nikada nije drago, nastavlja. "No, ovoga puta moram reći da je ovaj izbor apsolutno genijalan. Naravno da se znalo da je kardinal Prevost jedan vrlo kvalitetan kandidat, to jest da bi bio jako kvalitetan kandidat da nije Amerikanac", kaže i ističe kako je ovaj izbor direktna poruka Donaldu Trumpu i kako je Prevost izabran zbog njega.

"Naravno, ne na način na koji bi to Donald Trump volio osobno ga izabrati i reći: "Ti ćeš biti moj papa, ja ću ti reći kako ćeš biti papa", nego na način da je jednostavno Donald Trump unio takve promjene u svijet, vrlo neugodne i vrlo neprijatne, da je Crkva morala na njih reagirati. Idealna crkva ne može živjeti izvan vanjskoga svijeta. Dakle, idealna Crkva bila bi Crkva gdje se svi mole Bogu, svi poštuju ono što Crkva od njih traži i svi žive po Bibliji. No, naravno, svijet nije takav. I svaka se Crkva mora prilagođavati svome vremenu. Ovo je vrijeme u kojem se događaju duboke promjene u odnosima između društava, između pojedinca i društva, država, raznih skupina unutar toga društva", kaže.

Dobili smo papu koji je blagi progresivac, na tragu pape Franje. "Mislim da mogu sada prvi put otvoreno reći - brzina kojom je izabran pokazuje da je njegov izbor praktički bio pripremljen već u predkonklavnom razdoblju, u onih desetak-petnaest dana kada su se kardinali počeli okupljati u Rimu na općim kongregacijama. Rekao bih da su ovdje postojala tri ključna “izbornika” - to su oni kardinali koji prepoznaju mogućeg papu, podrže njegove vrijednosti i zatim vode razgovore s drugim kardinalima, kako prije, tako i tijekom same konklave", priča dalje Kusovac.

"Dvojica od njih, uvjeren sam, bili su iznimno bliski papi Franji, ali više nisu imali pravo glasa jer su prešli dobnu granicu od 80 godina – kardinal Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa i kardinal Sean O’Malley iz Bostona. Maradiaga, Južnoamerikanac, bio je jedan od najbližih suradnika pape Franje. Osim što razumije južnoameričke biskupe, ima i senzibilitet za razmišljanja crkava s Globalnog juga, iz Afrike i Azije, regija za koje se spekuliralo da bi mogle dati novog papu. Iako sam osobno vjerovao da će nakon jednog južnoameričkog pape konklava ponovno gravitirati Starom kontinentu – Europi ili možda Kanadi – ipak se to nije dogodilo".

Drugi ključni izbornik bio je O'Malley - franjevac, nadbiskup Bostona i osoba posvećena ideji suvremenog papinstva. "Meni je osobno žao što nikada nije bio ozbiljniji kandidat za papu, ali se dokazao kao izvanredan suradnik pape Franje. On je imao važnu ulogu u pridobivanju kardinala iz razvijenog svijeta, izvan globalnog juga".

"Treći izbornik, vjerujem, bio je ključan unutar same konklave – kardinal Blaž Čupić, nadbiskup Chicaga, dalekog hrvatskog podrijetla. Njegova je obitelj emigrirala još za vrijeme Prvog svjetskog rata. Čupić se godinama suprotstavljao konzervativnim strujama unutar Crkve i bio je otvoreni kritičar Trumpove administracije. On je imao ulogu koordiniranja glasova unutar konklave. A činjenica da je novi papa izabran već u četvrtom krugu govori u prilog tome da je podrška bila organizirana unaprijed - već u prvom krugu morao je imati značajnu potporu. Kada konklava krene s jakim kandidatom koji brzo dobiva glasove, jasno je da je izbor bio planiran. Kardinal Prevost je, čini se, od početka bio ozbiljan kandidat, a kasnije su mu se priklonili i oni koji su možda tražili papu kompromisa – dovoljno prihvatljivog svim stranama", zaključuje Kusovac.

U Prvom glasu analiziramo što se događa u Zrakoplovno tehničkom centru i koji su motivi ministra obrane Ivana Anušića koji se želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama. Gost Prvog glasa je Goran Redžepović, Telegramov vojni komentator koji se detaljno bavi ovom aferom otkako je ministar Anušić okrenuo svjetla reflektore prema toj tvrtki.

„Koji je motiv ministra Anušića ne znamo, ali opasno bi bilo kada bi ZTC nastavio s degradacijom svoje sposobnosti jer bi Hrvatska bi postala potpuno ovisna o stranoj tehnološkoj podršci”, kaže Redžepović u razgovoru sa Silvanom Menđušić.

U nastavku epizode Telegramov analitičar rekonstruira ministrove meke točke u njegovoj kampanji preuzimanja te strateške tvrtke od kojih je posljednja Anušićeva procjena da će ZTC kasniti s isporukom tehnički ispravnih protupožarnih aviona uoči sezone. "Problem je što ministar Ivan Anušić radi izvaninstitucionalno i organizira medijsku kampanju protiv čovjeka kojega je na tu poziciju postavila Vlada”, veli Redžepović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP31:

• Zašto je ZTC važan i zašto su igre oko te tvrtke opasne?
• Ima i temelja za Anušićeva zabrinutost i za protupožarnu sezonu i budućnost ZTC-a te zašto neki u to ne vjeruju?
• Je li ministar obrane Ivan Anušić pokrovitelj skupine koja se čudnim metodama želi dokopati vlasti nad jedinim i strategijski važnim zrakoplovno-tehničkim resursom koji brine o vojnim letjelicama i koji su mogući motivi?
• Koji su problemi s menadžerskim kadrovima nedavno instaliranima u ZTC-u?
• Koliko je rat oko smjene šefa državne tvrtke razotkrio sukob u vrhu HDZ-a?
• Je li Anušić ostao sam protiv svih nakon što je zaoštrio sukob s predsjednikom, premijerom i kolegama ministrima?

Kandidat za zagrebačkog gradonačelnika Davor Bernardić je ovog tjedna upao na Fakultet političkih znanosti u Zagrebu poput nepozvanog gosta na nečiji tulum. Događaj na kojem su studenti trebali postavljati pitanja gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću se, nakon nadvikivanja i neugodnih scena na kraju nije održao. Sa Svjetlanom Knežević, zamjenicom direktorice GONG-a, udruge koja je pokušala organizirati ovaj događaj na FPZG-u razgovarali smo u novoj epizodi Prvog glasa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP29:

• Kako je došlo do toga da se Bernardić pokušao predstaviti pozvanim na događaj?
• Zbog čega je GONG odustao od sučeljavanja kandidata i htio organizirati Q&A s gradonačelnikom?
• Zašto je Tomašević, koji je bio na fakultetu, na kraju ipak odustao od gostovanja?
• Što pokazuje Bernardićevo kanaliziranje internog Ivana Pernara o općem stanju političke komunikacije u Hrvatskoj danas?
• Zbog čega vladajući političari u posljednje vrijeme uglavnom izbjegavaju sučeljavanja s protukandidatima?

U izvanrednoj epizodi Prvog glasa vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović govori o eskalaciji u Kašmiru, stravičnom potencijalu sukoba Indije i Pakistana, povijesti sukoba dvaju zemalja te vjerskim i nacionalnim napetostima. Razgovarali smo i o ulozi i poziciji Kine i SAD-a u ovom sukobu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u specijalnom izdanju Prvog glasa:

• Zašto je počeo sukob Indije i Kine?
• Oko čega su se ove dvije zemlje povijesno sukobljavale?
• Hoće li sukob stati ili slijedi eskalacija?
• Kako će se u sukobu postaviti Kina?
• Ima li Trumpova Amerika ambicije uplitati se u ovaj sukob?

U novoj epizodi Telegramovog podcasta Prvi glas o prvom danu konklave koja bira novog poglavara Rimokatoličke crkve, Silvana Menđušić razgovara sa Zoranom Kusovcem, stručnjak za vojne, obrambene, tehnološke i strategijske teme, pasioniranim vatikanistom.

Konklava koja je izabrala prije 12 godina papu Franju imala je 115 kardinala iz 48 zemalja, dok ova broji 133 kardinala s pravom glasa koji predstavljaju 71 zemlju i najveća je ikad organizirana. Iako su svi papinski izbori su nepredvidivi, ova konklava ima nepoznata lica s nepoznatom politikom i prioritetima, različitim brigama, a Kusovac, autor Telegramovog feljtona o ovoj trećoj konklavi u 21. stoljeću, prognozira hoće li ova biti nestabilnija nego neke ranije.

Vatikanski dužnosnici, stručnjaci, insajderi, mediji i kladionice spominju favorite, spominju se kao najizgledniji kandidatiTalijan Pietro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, Kusovac je suzdržan i ne licitira s imenima. Kaže da je ključno pitanje kakav papa za kakvu crkvu se bira? Po njegovom mišljenju novog poglavara odredit će osjetljivi geopolitički trenutak.

"Kardinali moraju najprije odgovoriti na pitanje kakvu crkvu želimo, a onda pronaći čovjeka koji će voditi crkvu u tom smjeru. Ovu konklavu će odrediti svijet u kojem novi papa dolazi, a to je svijet koji se drugim mandatom američkog predsjednika Donalda Trumpa stubokom promijenio. Svi oni o kojima govorilo i o kojima se danas govori kao o favoritima su papabili iz predtrumpovskog vremena. Morat će tražiti čovjeka koji će moći voditi crkvu kroz aktualnu krizu međunarodnih odnosa, te će najvažniji element biti diplomatsko umijeće", kaže Kusovac.

Vjeruje da bi ova konklava mogla podsjećati na onu iz 1958. kada je izabran papa Ivan XXII koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil, događaj kojim je Vatina uhvatio korak sa suvremenim svijetom ili kako je svojedobno rekao Inoslav Bešker, okrenuo Crkvu kao rukavicu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP28:

• Po čemu će ova konklava biti specifična,a s kojom je možemo usporediti?
• Zašto kandidati koje favoriziraju mediji i upućeni analitičari možda neće imati velike šanse?
• Kakvi blokovi i savezi će se formirati pod svodom Sikstine unutar ove šarolike i nikad veće konklave?
• Koliko će geopolitički trenutak odrediti novi pontifikat?

U 27. epizodi Prvog glasa u tjednu u kojem će Rusija velikom vojnom paradom obilježiti Dan pobjede nad fašizmom gostuje Telegramov Đivo Đurović koji u razgovoru s Filipom Raunićem govori o ruskim ciljevima u ratu Ukrajini, Vladimiru Putinu, američkom povlačenju iz mirovnih pregovora. U podcastu smo razgovarali i o europskom odgovoru na Donalda Trumpa i Vladimira Putina i rastu euroskepticizma, par dana nakon uvjerljive pobjede Georga Simiona u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP27:

• Koji je cilj Rusije u ratu u Ukrajini?
• Je li Vladimir Putin promijenio ciljeve?
• Što znači povlačenje Amerike iz mirovnih pregovora?
• Može li Europa pomoći Ukrajini u slučaju da SAD stopira svoju pomoć?
• Hoće li izbori u Rumunjskoj dodatno ojačati euroskepticizam u Europi?
• Zašto bi pobjeda Georga Simiona mogla biti posebno bolna za Kijev?

Dijagnoza hrvatske poljoprivrede postaje sve tmurnija: proizvodima malo, uvozimo puno, samodostatni smo u jedva nekoliko kategorija poljoprivrednih proizvoda, prije 20 godina vanjskotrgovinski deficit iznosio je pola milijarde eura, a sada se popeo na ogromne 2 milijarde eura. U Telegramovom podcastu Prvi glas Silvana Menđušić je o stanju naše poljoprivrede razgovarala s Josipom Filaković iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Poljoprivreda je nekonkurentna, neproduktivna i visoko zadužena, a Hrvatska udruga poslodavaca prognozira da bi još jedan poremećaj u poljoprivrednoj proizvodnji, zbog više sile poput lockdowna ili eskalacije globalnih carinskih sukoba, domaću poljoprivrednu proizvodnju i opskrbu stanovništva hranom suočio s nepremostivim preprekama.

HUP tvrdi da Hrvatska ima jedva 400 poštenih traktora, a milijune smo spiskali na uzgoj eko oraha i ističu da se subvencioniraju trenutno 163 poljoprivredne kulture u ekološkoj proizvodnji. „Većina proizvoda prodaju se kao konvencionalni proizvodi niže klase i kvalitete dok cijenu proizvođaču supstituira ekološka potpora”, govore u HUP tvrdeći da Hrvatska ima krive poljoprivredne politike.  Navode i da je Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka budući da tog voća proizvodimo manje od 50 posto potreba) dok se istodobno ulažu milijuni u ekološku proizvodnju oraha, a kao posljedicu imamo nikada manju proizvodnju oraha. Trenutno u ekološke orahe ulažemo na 3.900 ha dok je primjerice za samodostatnost u proizvodnji mrkve potrebno samo 600 ha, a za sveukupnu samodostatnost u proizvodnji povrća potrebno je 10.000 hektara.

Pitanja koja smo pokušali odgovoriti EP26:

• Kako objasniti da se poljoprivreda sve izdašnije subvencionira, a poljoprivredna proizvodnja pada?
  HUP  kritizira krive poljoprivredne politike i strategije i tvrdi da je ključan problem u pogrešnim podacima o ukupnom poljoprivrednom zemljištu koje je na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednim proizvođačima na osnovu kojih se kroji poljoprivredna politika. Zašto HUP tvrdi da je ta politika autodestruktivna?
• Sve verzije Zakona o poljoprivrednoj površini kreirane su i usvojene sa stavom kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara zemljišta koje je slobodno i nitko ga ne koristi. Međutim, HUP je izračunao da su ti hektari fantomski i istodobno tvrdi da su u hrvatskim šikarama skriva se 5 novih Belja?
• Paradoks hrvatske poljoprivrede: raste proizvodnja pšenice i kukuruza, a veća proizvodnja se ne prenosi na cijene u trgovinama. Zašto Hrvatska izvozi žitarice, a uvozi smrznute pekarske proizvode?
• HUP tvrdi da Hrvatska danas de facto više nema proizvodnju umjetnih gnojiva koje je, uz energente, jedan od najvećih troškova. U proizvodnji umjetnog gnojiva Hrvatska je bila neto izvoznik gotovo 20 godina, dok od 2023. bilježimo deficit. Jesu li taj problem poslodavci adresirali prema Banskim dvorima?

U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se nikad luđom sezonom HNL-a uoči današnjeg derbija Hajduka i Dinama (16.00, Poljud). Treći pretendent na naslov Rijeka u nedjelju dočekuje Goricu. U ovoj epizodi glavni urednik Telesporta Aleksandar Holiga i novinar Telesporta Ivan Mlinarić analiziraju Gattusovo taktiku, kaotične smjene na Maksimiru, pad forme Rijeke, ali govore i općenito o članskom modelu, suđenju i hrvatskom nogometu.

Pitanja na koja smo, uz ostala, pokušali odgovoriti u EP26 Prvog glasa:

• Tko je najbliži tituli Rijeka, Hajduk ili Dinamo?
• Što očekivati od derbija na Poljudu?
• Može li Gattusov rezultat opravdati lošu igru?
• Tko je kriv za čak tri smjene trenera ove sezone u Dinamu?
• Može li Zvonimir Boban donijeti novi zamah Plavima?
• Je li članski model u Hajduku uspio i treba li ga vezati za rezultat?
• Što Dinamo i Hajduk čeka sljedeće sezone?
• Zašto u HNL-u godinama nemamo napadača killera i krila koja su sposobna raditi razliku?