Prvi glas

Iako se u javnom prostoru špekulira o preslagivanju vladajuće većine, politolog Višeslav Raos misli da do istiskivanja Domovinskog pokreta neće doći. „Andrej Plenković je, znajući da ga dio stranke i biračkog tijela nikad nije prihvatilo kao autentičnog HDZ-ovca, kroz godine osvijestio da mora dijelu svoje biračke baze ponuditi korak u desno.

On će stoga radije pustiti ovakvu situaciju s oslabljenim DP-om koji mu više ne može ništa, a ne 'iritirati' s novim-starim partnerima poput Milorada Pupovca. Ali važno mu je da DP-ovci misle da on razmišlja o tome, da kod njih postoji strah”, kaže Raos, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti.

SDP-u je izostala pomoć Zorana Milanovića na čijoj pobjedi nisu ništa kapitalizirali, no Raos ne misli da se predsjednik pacificirao, nego da je odabrao drugačiji put koji nije bio najavljen u izbornoj noći. „Vidimo da su možda predsjednik i premijer svjesni osjetljive vanjsko-političke sigurnosne situacije i čini se da surađuju oko nekih pitanja".

S druge strane, Milanović je pustio SDP i Sinišu Hajdaša Dončića da se snalaze sami. SDP je podbacio u odnosu na očekivanja. Možemo! još nije postao nacionalna stranka. Most je, paradoksalno, godinama po anketnoj popularnosti četvrta stranka a na lokalnim izborima nigdje ne prolazi, HSLS pak uvijek živne pred lokalne izbore”, ocrtava odnose stranaka koji su se nakon lokalih izbora posložili jasnije na nacionalnoj razini.

"Politička povijest pokazuje da je Hrvatska zemlja koja se uvijek okupljala više-manje oko jedne političke stranke, poput HSS-a u Kraljevini Jugoslaviji. I uvijek je postojala jedna makro tema koja je omogoćavala toj stranci da bude dominantna. Čini se da smo danas došli do nekog plafona i ne idemo dalje. Mi smo relativno uspišna i relativno razvijena zemlja. Ali šta dalje? Koji je to veliki cilj oko kojeg se okupljamo? Također, izazivači ili nove neke oprobene stranke su često vrlo neuvjerljive, nedorečene, bez nekog jasnog sadržaja", kaže Raos.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP54:

• Koliko je izgledan scenarij preslagivanja parlamentarne većine, da se DP ponovno raskoli, a vladinu većinu dopune bivši partneri (SDSS) i eventualni novi (IDS).
• Kako je HDZ uspio dobiti Dalmaciju i gdje je zapravo pogriješio Ivica Puljak?
• Tko je krivac za loš rezultat SDP-a?
• Iako je pobijedio u Zagrebu, je li Možemo! pokazao svoje limite i mogu li postati nacionalna stranka?
• U čemu je Mostov paradoks četvrte stranke na nacionalnoj razini i neuspjeha na lokalnim izborima?
• Koje će saveznike u formiranju skupština i vijeća morati tražiti novoizabrana gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, novi zadarski gradonačelnik Šime Erlić i splitski Tomislav Šuta?
• Je li Hrvatska u 35 godina napravila puni krug iz jednopartijskog u jednostranački sistem i pretvara li se domaća politička scena u kopiju onoga što je bilo u Kraljevini Jugoslaviji s HSS-om kao ključnom strankom?

Brojni, u najmanju ruku neobični slučajevi s glasačkim listićima i biračkim mjestima koji bi mogli sugerirati kompromitaciju izbornog procesa su, kaže Raos, zabrinjavajući. „Malo je previše toga. Ako je netko jako dugo na vlasti, možda je spreman svašta napraviti da ostane na vlasti. Drugi problem su lokalni mediji koji su jako u šapama lokalne samouprave te se može lakše stvoriti medijska blokada nego na nacionalnoj razini."

U podcastu Prvi glas Drago Hedl govori o novom preslagivanju karata na sceni ljute desnice, ali i novom odnosu Andreja Plenkovića prema svom poraženom partneru.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP53:

• Zašto poraz Domagoja Bilića (DP) kojeg je podržao i HDZ nije tako loš za Plenkovića?
• Znači li ovo i kraj Domovinskog pokreta?
• Koje su preostale opcije za stranku Ivana Penave koja čini vladajuću većinu na nacionalnoj razini?
• Hoće li HDZ podržati novog vukovarskog gradonačelnika Marijana Pavličeka u gradskom vijeću?
• Stvara li se novi pokret na tvrdoj desnici predvođen dvojcem Mario Radić – Marijan Pavliček?
• Kako to da se šef SDP-a Siniša Hajdaš Dončić hvali pobjedom u maloj Orahovici?
• Jesu li izbori u Đakovu gdje je HDZ-ov kandidat pobijedio za 9 glasova bili regularni?
• Hoće li zbog tajnih snimki pokušaja kupovine glasova za Bilića što se honoriralo sa 20 eura netko završiti u zatvoru?

Dvije opcije za Domovinski pokret

Na pitanje je li poraz u Vukovaru kraj za Domovinski pokret, Hedl kaže: “Možda bi se sada mogli zvati Domovinski potop. Nakon gubitka Vukovara, što im je sjedište i svojevrsna utvrda, djeluju potpuno obezglavljeno. Penava je pokušavao relativizirati poraz, ali to nije samo poraz Domovinskog pokreta, već i HDZ-a u Vukovaru, s obzirom na to da su išli u koaliciji”, kaže.

Istaknuo je i da poraz najteže pogađa upravo Domovinski pokret jer je Vukovar bio njihov najjači simbol. Pobjeda Marijana Pavličeka, predsjednika Suverenista, dodatno pojačava tu poruku. “Penava se tješio pobjedom u Otoku, ali to je gotovo selo, najmanji grad u županiji. Ni na koji način to ne može zasjeniti poraz u Vukovaru”.

Prema Hedlu, Domovinski pokret je sada pred dvije opcije: ili postaju pasivni partner u Vladi bez snage i utjecaja, ili potpuno ispadaju iz vlasti. “Penava ide za potpredsjednika Vlade, ali bez portfelja i bez izborne pobjede – taj glas više nema političku težinu”.

Pet obitelji koje drmaju Vukovarom

Pavliček je u kampanji govorio kako Vukovarom upravlja pet obitelji te obećaje kako će se obračunati s nepotizmom u Vukovaru. “Pavliček mi je jutros rekao da će ispuniti sva obećanja, uključujući prekid s nepotizmom. Ako pogledate tko je sve bio na funkcijama, tko je dobivao poslove, sve se svodi na mali krug ljudi bliskih Penavi. Neki od njih su dogurali i do državnih tajnika i ministara. Pavliček je tu u pravu, ali pitanje je može li stvarno razbiti tu mrežu, a da ne poremeti funkcioniranje grada”.

Tema se potom okrenula na navodnu kupovinu glasova – snimke koje je objavio Nacional prikazuju razgovor u kojem se nude 20 eura za glas te 200 eura posredniku.”To su ozbiljna kaznena djela. DORH je u slučaju Sabo bio brz i efikasan, ali pitanje je hoće li sada imati isti žar. Imamo snimku, doduše vjerojatno nezakonito snimljenu, ali njen sadržaj je eksplozivan. Zanimljivo je i što su dan prije izbora u Lovasu svi nezaposleni dobili 200 eura naknade. Legalno, ali vrlo indikativno”, kaže Hedl.

HDZ je uvjerljivi pobjednik lokalnih izbora - osvojili su vlast u 15 županija od kojih su i sve četiri dalmatinske gdje su uzeli i sva županijska središta. Pobjeda Tomislava Šute u Splitu posebno je značajna Andreju Plenkoviću koji će sada mirno moći vladati kako na nacionalnoj, tako i lokalnoj razini. S druge strane Domovinski pokret najveći je gubitnik lokalnih izbora - izgubili su Vukovar i sada postaju idealan Plenkovićev koalicijski partner. Sve najveće bitke drugog kruga lokalnih izbora u Prvom glasu analizira Jasmin Klarić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP52:

• Je li kampanja Ivice Puljka, koji je objavio povlačenje iz politike, bila potpuno krivo postavljena?
• Kako su lokalni izbori potvrdili mobilizaciju HDZ-ovaca i dominaciju diljem zemlje?
• Tomislav Tomašević ima većinu u Skupštini, što nas čeka u drugom mandatu Možemo?
• Koliki su kapital gotovo 100.000 glasova koje je Marija Selak Raspudić dobila u Zagrebu?
• Zašto je Vukovar politički bitan?
• Zašto bi poraz u Vukovaru na kraju na nacionalnoj razini mogao dobro doći Plenkoviću?
• Zašto će DP sada biti idealan partner HDZ-u i što nam govore znakovite izjave Plenkovića i Jandrokovića u izbornoj noći?

"HDZ-ov rezultat na ovim izborima, sada kad su konačno gotovi i kad je završen i drugi krug, daleko je bolji od očekivanog - puno bolji nego čemu su se i sami u HDZ-u nadali. Nije tu riječ samo o Splitu – iako je Split ne samo trešnja na vrhu torte, nego i oblatna, i šlag, i voće, i sve skupa. No, nije samo Split u pitanju. HDZ je zadržao petnaest županija. Petnaest su imali i prije četiri godine – što se možda na prvu ne čini kao napredak, ali to je tada bio njihov rekordan rezultat na lokalnim izborima", kaže Klarić.

"Osim toga, sada su osvojili i dva županijska središta koja dosad nisu imali - Split i Sisak. I, što je možda i najvažnije, iako nije odmah vidljivo – u četiri dalmatinske županije, gdje su prije četiri godine ozbiljno visili – Šibensko-kninsku su tada izgubili, a Dubrovačko-neretvansku i Zadarsku dobili s vrlo malim razlikama – sada su ostvarili četiri uvjerljive pobjede."

Klarić kaže kako je ove nedjelje, gubitkom Vukovara i bez ozbiljnih rezultata u drugim dijelovima Hrvatske, Domovinski pokret postao idealan HDZ-ov koaliciji partner - izgubili su sav ucjenjivački potencijal i jedino što im ostaje jest da klimaju glavom i potvrđuju HDZ-ove odluke u Saboru i Vladi. Plenkoviću poraz u Vukovaru nije prevelik problem, a dobro će mu doći jer će sada imati koalicijskog partnera koji nema kapaciteta oponirati senior partneru

"To je savršena situacija za HDZ. Imaju partnera koji bez njih ne postoji. Takvih je stranaka već bilo - HNS, HSS… DP će vjerojatno biti samo još jedna kratica na listama HDZ-a. Neće praviti probleme. Ne vjerujem da će više ponašati kao samostalna stranka više", kaže Klarić.

U vikend izdanju Prvog glasa bavimo se mentalnim zdravljem i mentalnim poremećajima. Premda svi nekako misle da se to događa nekom drugom, svi se u životu susrećemo s krizama i crnim mislima. Kako prepoznati da nam je potrebna pomoć i gdje je potražiti razgovaramo sa Danijelom Štimac Grbić, voditeljicom službe za mentalno zdravlje HZJZ-a.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP51:

• Koliko je mentalno zdravlje i danas tabu - koliko se o njemu razgovara i koliko ga građani percipiraju kao problem?
• Mijenjaju li se stvari na bolje u toj percepciji mentalnih poremećaja?
• Koliko je to briga o mentalnom zdravlju institucionalno prepoznata?
• Depresija je jedna od najrasprostranjenijih bolesti današnjice. Kako je prepoznati, koji su simptomi?
• Kako razlikovati depresiju od lošeg raspoloženja? Često ljudi kolokvijalno kažu ma u depresiji sam, a zapravo se samo loše osjećaju taj dan?
• Kako razgovarati o javnosti u suicidu?
• Radi li se nešto na tome da bi se poboljšalo mentalno zdravlje mladih?
• Prepoznaju li institucije i stručnjaci dovoljno dobro mentalne poremećaje mladih? Razvijaju li oni anksioznost drugačije od starijih generacija?

Nesumnjivo najvažnija i najneizvjesnija utrka drugog kruga izbora održava se u Splitu, gdje ankete na pitanje o tome tko će biti gradonačelnik naredne četiri godine, Ivica Puljak (Centar) ili Tomislav Šuta (HDZ) - sliježu ramenima. Razlika je u okviru statističke pogreške. U takvim, dramatičnim okolnostima, jasno je da svaka sitnica može imati utjecaja na konačni ishod. A kamoli tone građevinskog materijala.

Naime, kako je otkrio naš novinar Denis Mahmutović, koji gostuje u današnjem Prvom glasu, tvrtka braće Tomislava Šute u Komiži na otoku Visu sudjeluju u gradnji ribarske luke tako da u more bacaju i ogromne količine zemlje, a materijal za gradnju skupljaju na - ilegalnom odlagalištu otpada.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP50:

• Kako se tvrtka braće Tomislava Šute našla uopće u projektu gradnje ribarske luke?
• Što je s izvidima koji su prije dvije godine pokrenuti zbog njihovog poslovanja na Šolti?
• U čemu je problem s materijalom koji koriste u Komiži?
• Može li se između kamenja i zemlje koji završavaju u moru i cijelog projekta povući stranačka vertikala HDZ-a?
• Koja je uloga bivšeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika Vice Mihanovića u poslu braće sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika?
• Može li u Splitu doći do - trećeg kruga lokalnih izbora?

More kod Komiže tvrtka braće Šuta nasipa materijalom izmiješanim sa zemljom, ali problem je i u tome odakle taj materijal dolazi - radi se o odlagalištu otpada koje je ilegalno. Direktor lokalnog komunalnog poduzeća tvrdi da je to zbog toga što odlagalište, zbog nesređenih papira, neam lokacijsku dozvolu. Međutim, problem je i u stanju samog odlagališta. "Po fotografijama koje je načinio naš izvor na Visu je evidentno da taj kamen koji je tamo deponiran, a nastao je od iskopa bivših građevinskih pothvata braće Šuta na Visu, se vadi doslovno iz smeća. Taj ogromni kamen koji je sad završava u moru je izvađen iz smeća", kaže Denis Mahmutović.

Naš novinar ističe i cijeli niz nevjerojatnih slučajnosti - da je Grad Vis u vrijeme ekspanzije braće Šuta vodio HDZ-ov gradonačelnik. Da investitor gradnje ribarske luke u Komiži Lučka uprava Split, koju vodi bivši HDZ-ov kandidat za splitskog gradonačelnika Vice Mihanović. Da su graditelji braća sadašnjeg HDZ-ovog kandidata za splitskog gradonačelnika, koji ima svoju firmu, koja je braći vodila poslovne knjige. Da je Tomislav Šuta, uostalom, i saborski zastupnik, te član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode... "Znaš kako se nekad zvijezde poklope i nemoguće slučajnosti se događaju svima pred očima, a zapravo su samo slučajnosti", ironizira Mahmutović u Prvom glasu.

Neobično, ali se doista događa - Hrvatska već skoro dva mjeseca nema ministra regionalnog razvoja i europskih fondova, mada se, očito, radi o prilično važnom resoru. Šime Erlić je, naime, 10. travnja dao ostavku i otišao u bitku za gradonačelnika Zadra, a posao vodi državna tajnica Zrinka Raguž. Oklijevanje s imenovanjem novog ministra dalo je maha spekulacijama o tome da se nakon lokalnih izbora sprema rekonstrukcija Vlade, o čemu smo razgovarali s našom novinarkom Irenom Frlan Gašparović.

"Ako je premijer već u veljači ili u travnju znao da će upravo ona biti njegov izbor za nasljednicu Šime Erlića zbilja mi se čini da se otvaraju razne mogućnosti za špekulacije zbog čega nije imenovana odmah, nego se čeka kraj lokalnih izbora", kazala je Frlan Gašparović u novoj epizodi Prvog glasa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP49:

• Ima li političke logike u ulasku u rekonstrukciju Vlade samo godinu dana nakon njenog izglasavanja u Saboru?
• Je li se isplatilo "spuštanje" odlazak Erlića u bitku za Zadar?
• Može li eventualna rekonstrukcija izazvati sukobe unutar HDZ-a?
• Hoće li ishod izbora u Vukovaru promijeniti dinamiku odnosa u vladajućoj koaliciji?
• Postoji li, uopće, dovoljno glasova za neku novu većinu u Saboru, ako Domovinski pokret ispadne iz igre?

U HDZ-u se nakon predsjedničkih izbora proširila ozbiljna bojazan od ishoda lokalnih izbora. Nakon prvog kruga se čini da najveći dio tog straha nije bio opravdan. No, dobar rezultat HDZ-a, ako se potvrdi u drugom krugu, mogao bi, mnogi špekuliraju, otvoriti i mogućnost Andreju Plenkoviću da se pokuša "riješiti" Olega Butkovića i Ivana Anušića, koji se doživljavaju kao nositelji stranačke oporbe.

"Ne znam koja bi bila korist od otvaranja te vrste sukoba u stranci. Da ti mičeš nekoga tko je popularan, koji ima neki image u javnosti i koji je uostalom, recimo kod Anušića, poziciji ministra obrane, koji ti čuva desno krilo stranke... Ne vidim koja bi bila politička logika iza toga", smatra Frlan Gašparović.

Američki predsjednik Donald Trump nezadovoljan je stalnim napadima Moskve na Ukrajinu, frustrira ga spori napredak mirovnih pregovora, kaže da razmatra sankcije, a za ruskog predsjednika za kojeg je ranije govorio da imaju posebnu vezu izjavljuje da je 'potpuno poludio'. U Prvom glasu vanjskopolitička novinarka i urednica Mirjana Rakić komentira odnos Trumpa prema Vladimiru Putinu koji oscilira od od prijetnji sankcijama i oštrih izjava, do ideja o ukidanju trgovinskih barijera i američkim ulaganjima u Rusiju.

"Obojica imaju jak ego, međutim Trump je taj koji nema vremena, njemu curi vrijeme jer želi postići što prije ono što je obećao u kampanji, da će osigurati mir za 24 sata. S druge strane, Putin ima vremena i odugovlačit će. Čak i kad je američki predsjednik izjavio da je Putin poludio, Kremlj je reagirajući zaključio da je Trump zapravo 'emocionalno opterećen'.

Istodobno, ruski lider neće dopustiti da se Trumpu učini kako su iscrpljene sve mogućnosti. Uvijek će izmisliti još jedan sastanak, pa još jedan, kao što je na zadnjem sastanku u Istanbulu dogovorena razmjena zarobljenika,” kaže Rakić.

„Zabrinjavajuće je, međutim, što Trump u svojim čestim javnim nastupima pokazuje da se u nekim stvarima ne snalazi više, da zaboravlja činjenice. Primjerice, nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom spominje 30-dnevni prekid vatre koji je već ranije predložila Europska unija”, primjećuje Rakić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP48:

• Na početku svog mandata Trump je bio uvjeren da će popraviti odnose s Moskvom zahvaljujući svom osobnom utjecaju na Putina. Što znači nova tvrđa retorika?
• Je li sada riječ o zaokretu i kreće li nova faza hladnijih odnosa između SAD-a i Rusije?
• Jesu li sve intenzivniji ruski napadi na ukrajinske civile namjerni ruski test za Trumpa?
• Koliko je vjerojatan scenarij u kojem bi Trump ustvrdio da nijedna strana ne želi mir i bi li to značilo povlačenje Sjedinjenih Država?
• Što znači odluka njemačkog kancelara Friedrich Merz o ukidanju ograničenja dometa za oružje koje su poslali Ukrajini. Budući da je Bidenova administracija bila protiv te odluke, strahujući od moguće eskalacije sukoba, kako je došlo do ovog preokreta?
• Što sve nije jasno u planu naoružavanja EU?
• Zašto EU ne želi vidjeti što se događa u Gazi?

Najveći Putinov uspjeh koji je dobio s dolaskom Trumpa je ponovni izlazak na međunarodnu scenu. "Ponovno ga se uvažava, nakon što je dugo bio izoliran. Joe Biden je šutio, nije ni slovo rekao. Doduše, što se više odmičemo od Bidenovog mandata, vidimo koliko je tu zapravo bilo pogrešaka. Vi ne možete ne pregovarati s nekim tko je u ratu, morate održati linije komunikacije i morate znati što Kremlj sprema”, veli Rakić.

U planovima Europske unije o naoružavanju Rakić vidi nekoliko spornih točaka. "Pet posto za obranu? Pa neke zemlje su jedva došle do 2 posto. Hoćete li možete kompletnu privredu usmjeriti na vojnu industriju? Od čega ćete živjeti? Dakle, vama je Putin nametnuo okvir da imate velike šanse da upadnete ponovno u gospodarsku krizu.”

Europska unija ne želi vidjeti što se događa u Gazi, misli Rakić. „To je prešlo granicu borbe protiv terorizma. Odnosno, kako što je bivši izraelski premijer Ehud Olmert izjavio: 'To što trenutno radimo u Gazi je čin istrebljenja nedužnih civila.' Europa će se morati odrediti prema toj humanitarnoj krizi na razini različitih organizacija i aktivnosti, poput nastupa Izraela na Euroviziji. To jednostavno ne možete ne vidjeti. ”

U izbornoj noći premijer Andrej Plenković ostao je zatečen podrškom koju je u Zagrebu dobio aktualni gradonačelnik u lovu na drugi mandat Tomislav Tomašević. Otvoreno je to izrekao, kazavši kako je podrška koju je Tomašević dobio "prevelika". O toj neobičnoj premijerovoj izjavi, ali i odgovornosti i zaslugama HDZ-a za sve dobro i loše u Zagrebu u Prvom glasu razgovaramo s Telegramovim kolumnistom Gorankom Fižulićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP47: 

• Koliko je za gužve u Zagrebu odgovoran Tomašević, a koliko je taj problem nasljeđen?
• Postoji li odgovornost preizgrađenosti pojedinih dijelova grada, prema starom GUP-u, za gužve u Zagrebu?
• Zašto je otpad postao gorući problem Zagreba?
• Zbog čega je Markov trg, jedan od simbola grada, još uvijek zatvoren za javnost?
• Kakav je odnos premijera Plenkovića i HDZ-a prema Zagrebu?
• Ima li Marija Selak Raspudić šanse u drugom krugu?

"Premijer računa da i Zagrepčani imaju pamćenje čovječje ribice i da se ne sjećaju tko je dva ili tri mandata držao lojtre Milanu Bandiću i zbog čega su tu problemi s kojima se današnja vlast u Zagrebu zapravo susreću. Komunalni problemi ne mogu nastati preko noći. Oni su posljedica dugotrajnih loših politika", kaže Fižulić.

"Ako krenemo od prometa koji je u Zagrebu sigurno u očajnom stanju, on je prvenstveno posljedica urbanističkog nereda i takozvanog developerskog urbanizma u kome oni koji grade, koji su investitori, određuju pravila igre i određuju što je to najbolje za grad, što je najbolje za građane i što je normalno najbolje za njih. A to smo gledali kroz Bandićevo vrijeme", poručuje.

Naš sugovornik smatra i kako je zatvaranje Markovog trga nakon napada na Vladu 2020. godine pogreška. Markov trg je tada privremeno zatvoren zbog sigurnosti, ali privremena mjera se pokazala - trajnom.

"Na to što je sveden Trg svetog Marka, to je sramotno. Ako su ga htjeli zatvoriti ili zaštititi, onda se to trebalo napraviti po nekom suvislom projektu, a ne staviti one hrđave ograde. A do jučer, prije nego je krenuo Sabor u obnovu su i Banski dvori i Sabor bili zalijepljeni policijskim trakama, onim bijelim policijskim ljepljivim trakama kao da se je napad dogodio jučer, a ne prije četiri godine.

"Ne postoji ni jedan grad niti jedna metropola u Europskoj uniji koja je svoj glavni povijesni trg pretvorila u parkiralište na koje se parkiraju službena vozila Vlade i privatna vozila vladinih činovnika i službenika i onih koji u okolnim zgradama rade", kaže Fižulić.

"To je najbolja slika odnosa između premijera i ovog grada. S jedne strane se od tog grada ogradio hrđavom ogradom i policijskim trakama, a s druge strane je prisvojio najvažniji trg za svoje vlastito parkiralište. I onda za sve to skupa ispostavlja račun kome? Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću".

U novoj epizodi Prvog glasa gostovao je stručnjak za nuklearnu sigunost Tonči Tadić koji je objasnio detalje novog plana EU za naoružanje vrijednog 150 milijardi eura. Tadić je govorio i o ciljevima Vladimira Putina u ratu u Ukrajini, nuklearnim prijetnjama iz Moskve te mogućem rastu nuklearnih sila u Europi u budućnosti.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP46:

• Može li EU ovim planom osigurati da se sama brine za svoju sigurnost bez Amerike?
• Na što će točno biti potrošeno 150 milijardi iz plana SAFE?
• Možemo li u bliskoj budućnosti očekivati veći broj nuklearnih sila u Europi?
• Zašto Putin nije prihvatio Trumpove mirovne inicijative?
• Što sve podrazumijeva ruski svijet?
• Kakvo je trenutačno stanje na bojištu u Ukrajini?

"Ono što mi je ovdje prvo palo na pamet je čuveni engleski izraz too little, too late", kaže Tadić o novom planu EU za naoružanje. "Dakle sto pedeset milijardi možda neće biti dovoljno i sve dolazi puno prekasno. Ovo je trebalo napraviti još prije deset godina. Dakle, prije deset godina je bilo jasno da Putinove ambicije nisu samo zauzeti par pokrajina u par zemalja, nego da je čovjek opsjednut daleko luđim planom".

Tadić kaže kako se ovim planom želi postići da zemlje članice EU imaju vojsku koja je u skladu sa suvremenim standardima. "U prvom redu, to je protuzračna i proturaketna obrana radi zaštite civilnog stanovništva. Drugo, to su topnički sustavi, ali precizni. Dakle da se ne ide na staru sovjetsku školu zasipanja kompletnog terena sa tisućama granata, kad se to sve može napraviti s par desetaka projektila, precizno ciljajući".

Sredstva će biti potrošena i na municiju i rakete te dronove i protudronsku zaštitu. "Mi trenutno u Ukrajini nad bojištem svakog trenutka imamo doslovno na tisuće dronova, dakle na stotine dronova po kilometru. I to je jednostavno realnost sa kojom se moramo suočiti i koju moramo prihvatiti kao činjenicu", kaže Tadić. Dodaje i kako će novac biti utrošen i na infrastrukturu poput ojačavanja mostova preko kojih bi onda mogli prelaziti suvremeni tenkovi te na razvoj umjetne inteligencije i kvantne kriptografije i komunikacije.

Tadić smatra kako je naoružavanje Europe nužno te kako novaca ima te je financijski dio stvar samo političke volje i prioriteta. "Sto pedeset milijardi eura je kikiriki u odnosu na ono što Europska unija može staviti na stol. Dakle, još u doba hladnog rata su pojedine velike zapadne tvornice oružja imale razvijene linije za proizvodnju pojedinih uređaja, pojedine opreme i pojedine municije koje su onda konzervirane ili stavljene sa stranu neka čekaju.

To praktično znači da nitko u ove tri godine nije imao dovoljno pameti da kaže ljudi moji ovo neće biti gotovo za godinu dvije tri. Ovo je nešto što će se vući desetak godina, dakle dok god je Putin živ i završit će tko zna kako. Mi se doista moramo pripremiti za svaku mogućnost. Dajte stavljamo ljudi novce na stol i idemo se ozbiljno pripremiti".

Što je sve Tadić rekao o Trumpu, Putinu, ratu u Ukrajini i budućnosti europske sigurnosti te povećanju broja nuklearnih sila u Europi i svijetu poslušajte u podcastu.

Uoči drugog kruga Telegramov politički komentator Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira najveće bitke koje će se sljedećeg vikenda odviti na biralištima od Istre do Vukovara, od Dubrovačko- neretvanske do Varaždinske županije. Procjenjuje da su ulozi najveći u splitskom derbiju. „Najzanimljivija utakmica i najvažnija igra se u u Splitu, jer što god se dogodilo ovih 13 županija i preko 100 gradova i općina u drugom krugu, eventualna HDZ-ova pobjeda u Splitu će zasjeniti te rezultate.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP45

• U kojom će se županijama i gradovima pobjeda brojati u stotinama glasova?
• Gdje se favoritima može izgledan rezultat zakomplicirati?
• Što bi poraz Ivice Puljka u Splitu mogao značiti za stanje oporbe na nacionalnoj razini?
• Izgubi li u Vukovaru kandidat DP-a i HDZ-a od vođe Hrvatskih suverenista kako bi u budućnosti  mogli izgledati odnosi Domovinskog pokreta i HDZ-a u vladajućoj većini?
• Za koga igra riječka favoritkinja Iva Rinčić?
• Kako izgleda odnos snaga u Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji?
• Što za izbove u Istri može značiti 'projektna suradnja s HDZ-om koju zazivaju Jakovčić i ostali?
• Kolike su šanse Marije Selak Raspudić u srazu protiv Tomislava Tomaševića?

Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.

Eventualni povratak HDZ-a u drugi najveći hrvatski grad bio bi velika stvar za stranku koja, kako podsjeća, prije samo dva izborna ciklusa nije bio na vlasti u niti jednom velikom gradu u Hrvatskoj. "Pobjeda Tomislava Šute protiv Ivice Puljka nije isključena ni malo, a vjerojatno će se raditi o razlici manjoj od tisuću glasova”, misli Klarić. I u drugim dalmatinskim županijama će biti napeto, ali pobjeda HDZ-a u Splitu preokrenula bi priču pa bi na nacionalnoj razini oporba otišla u defanzivu.

Napeto će biti u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj se tuku HDZ i SDP, te Dubrovačko neretvanskoj gdje se protiv HDZ-ovog kandidata bori Mostov Božo Petrov, zanimljivo će biti u Istarskoj, ali i u Primorsko-goranskoj županiji. „Tamo je SDP u vodstvu, ali uopće nije nezamislivo da izgubi od kandidata HDZ Alena Ružića, kojeg nije slučajno Plenkovićhvalio još u izbornoj noći. Nakon Splita bi za HDZ najslađi kolačić bila Primorsko-goranska županija u kojoj je također SDP na vlasti dugi niz godina i mandata," kaže Klarić.