Prvi glas

Državno odvjetništvo otvara razgovor ili skraćeno DOOR, ime je znanstvenog časopisa kojeg pokreće DORH. Glavni i odgovorni urednik DOOR-a je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, što pokreće cijelu silu pitanja, mnogo ozbiljnijih od onog zdravorazumskog - kad će, dovraga, čovjek stići obavljati sav taj posao. Za Prvi glas o izdavačkim poduhvatima Ivan Turudića govorio je novinar Al Jazeere Balkans, Domagoj Novokmet.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP62:

• Odakle čelnom čovjeku DORH-a iskustva, znanja i vremena za uređivanje znanstvenog časopisa?
• Hoće li suci i članovi sudačkih tijela u uredništvu biti u sukobu interesa?
• Što ako netko od Turudićevih podređenih odluči objaviti znanstveni članak o ovlastima DORH-a i EPPO-a na primjeru slučaja Beroš?
• Kako su dvije sutkinje odjednom nestale s popisa članova uredništva?
• Želi li možda DOOR-om Turudić otvoriti vrata svog ulaska u znanstveno-akademski svijet?

Represivni aparat izdaje znanstveni časopis?

"Ovdje zapravo dio represivnog aparata stoji iza nečega što želi biti znanstveni časopis", ukratko sumira bit problema Novokmet, iz koje slijedi cijeli vatromet pitanja i potencijalnih sukoba interesa. Naime, objavljivanje u znanstvenim časopisima nužno je za napredovanje u znanstvenim zvanjima, što znači, između ostalog, i bolji status i materijalne uvjere na poslu.  "Znači, imamo osobu koja je i izdavač i glavni urednik. I onda je kao glavni urednik u poziciji birati recenzente tih članaka, odlučivati o tim člancima, a ujedno je i šef ljudima su potencijalni autori koji bi njihovom objavom u konačnici mogli zapravo ostvariti neku bolju materijalnu poziciju", kaže naš sugovornik.

Uz to, ostaje pitanje sukoba interesa ljudi koji rade u sudstvu - u nekom trentuku će vjerojatno naći u poziciji da donose odluke u slučajevima u kojima je jedan od aktera - DORH. Na pitanje o tome koji je osobni interes Ivana Turudića za ovaj neobični izdavački poduhvat, Novokmet smatra da samo urednikovanje, bez doktorata, neće biti dovoljno da čelniku DORH-a otvori vrata ulaska u znanstveno-akademsku karijeru. "No, nama ostaje samo da spekuliramo što je glavna motivacija glavnog državnog odvjetnika i pri tom ćemo morati sigurno pričekati barem prosinac kada bi prvi DOOR-a trebao izaći", zaključuje Novokmet.

"Da su njemačke snage uspjele ukloniti Vrhovni štab Josipa Broza Tita, partizanski pokret bi se raspao, Britanci bi dalje nastavili pomagati četnike, Crvena armija preuzela veći dio Jugoslavije, stvorila bi mogućnost da se formira Velika Srbija, a Dalmacija bi mogla pripasti Italiji kao dar što je prešla na savezničku stranu. Pitanje je bi li bilo Hrvatske", kaže Šimun Cimerman, autor hit knjige „Bitka na Sutjesci”.

Ključna pitanja ove epizode:

•  Kako autor objašnjava interes domaće publike za tematiku partizanske bitke 82 godine otkako se odvijala?
• Što je bio razlog zašto Nijemci i njihovi saveznici, unatoč ogromnoj nadmoći u brojevima, oružju i tehnici, nisu uspjeli ostvariti svoj cilj u operacijama “Schwarz” i “Weiss” (odnosno bitkama na Neretvi i Sutjesci)?
• Zašto savjetuje ljudima da pročitaju ‘Sutjesku‘ ako misle da im u životu ide loše – i zašto tvrdi da će im nakon čitanja biti bolje?
• Kako je bilo moguće da partizanska vojska od dvadesetak tisuća ljudi, od kojih je bilo i četiri tisuće ranjenika, preživi neprijateljsku vojsku koja broji oko 130.000 vojnika?
• Je li operacija Schwarz bila prekretnica u Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije?
• Kako bi izgledala Hrvatska da nije bilo te bitke?
• Koje je pogreške napravio Vrhovni štab predvođen Titom i koji su bili ključni trenuci bitke?
• Kako se od inicijalne motivacije da pripremi planinarski vodič rad pretvorio u hibridni žanr putopisa i historiografije?
• Jesu li veliki gubici i poraz kompenziran mitskim mjestom u poratnoj državi i koji su se mitovi izrodili u socijalističkoj Jugoslaviji na temelju tzv. Pete ofenzive?

Raskošno opremljenu knjigu na više od 400 stranica objavila je zagrebačka izdavačka kuća Jesenski & Turk koje tiska već peto izdanje a autor kaže da ga je interes publike iznenadio. "Mislio sam da tu knjigu neće ni moja mama pročitati, ali nisam računao da će zapravo u manje od tri mjeseca već ići peto izdanje knjige", kaže autor.

Inicijalna motivacija bilo je pisanje planinarskog vodiča kroz područje na kojem se odvila bitka. „Htio sam istražiti gdje su se kretale formacije partizanskih i osovinskih snaga. Iznenadilo me ogromno područje na kojem se bitka vodila, 100 puta 100 kilometara, koje danas obuhvaća nacionalne parkove Durmitor i Sutjesku, te parkove prirode Taru i Pivu. U međuvremenu je povijesni materijal narastao do te mjere da je planinarski vodič zapravo postao prilog knjizi”, predstavlja knjigu uz koju je priložena terenska karta Bitke na Sutjesci s više od 3.000 kilometara ucrtanih cesta, puteva i staza kojima su se kretale Sile Osovine i partizanske snage.

Cimerman navodi nekoliko ključnih trenutaka bitke, a kaže da su greške radili i osovinske i partizanske snage. „Riječ je mjesec dana igre mačke i miša, gdje su se osovinske snage trudile zatvoriti obruč, a partizanske snage ga opipavale pokušavajući naći neku rupu iz koje se mogu probiti. Nijemci se trude svaku od tih rupa začepiti, i to traje mjesec dana. Situacija se mijenja iz dana u dan, a nekada iz sata u sat. Prva greška Vrhovnog štaba bila je što je partizanska obavještajna služba bila katastrofalna i uopće nisu primijetili da se oko njih radi obruč od 130.000 vojnika”, opisuje Cimerman.

„Važnost ove bitke je što britanska misija odmah poslije proboja šalje depešu u London u kojoj ističu da se partizanske snage, a ne četnici, bore protiv Nijemaca. To je prekretnica u narodno-oslobodilačkom pokretu, jer partizani krajem 1943. postaju saveznici Americi i Engleskoj", kaže Cimerman.

U današnjoj epizodi podcasta Prvi glas, gost je vojni analitičar Marinko Ogorec, s kojim razgovaramo o eksplozivnoj situaciji na Bliskom istoku.

U ovoj epizodi čut ćete:

• Što zapravo znači udar Izraela na Iran?
• Koliko je realan scenarij regionalne eskalacije?
• Kako bi izgledao vojni odgovor Irana?
• Zašto svijet šuti na humanitarnu katastrofu u Gazi?
• Ima li međunarodna zajednica ikakav alat za zaustavljanje nasilja?

*Napomena za čitatelje i slušatelje: S Marinkom Ogorcem razgovarali smo u četvrtak poslijepodne, kada je napad Izraela na Iran bio izgledan. Napad je krenuo u noći s četvrtka na petak

Izrael može samostalno napasti Iran

Ogorec odmah na početku potvrđuje da Izrael ima sposobnost samostalnog napada na Iran, bez direktne podrške SAD-a, ali upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne – ne samo za Izrael i Iran, nego za cijeli Bliski istok. Situaciju opisuje kao “igranje s vatrom koje donosi ozbiljne opekotine”, dok upozorava na moguće uvlačenje trećih zemalja i novu aktivaciju Hezbollaha.

Napad Izraela na Iran, kaže Ogorec, to bi moglo izazvati lančanu reakciju u cijelom Bliskom istoku. Iran ne bi ostao dužan – odgovor bi mogao uključivati aktivaciju proiranskih milicija u Iraku, Siriji i Jemenu, ali i novu eskalaciju na libanonskoj granici preko Hezbollaha. To više ne bi bio sukob dviju država, nego otvoreni regionalni rat s posljedicama koje ne možemo ni sagledati, upozorava naš sugovornik.

Humanitarna katastrofa u Gazi

U drugom dijelu epizode fokus je na Gazi. Prema službenim podacima palestinskih vlasti, broj mrtvih prelazi 55.000, a pomoć dolazi rijetke granične prijelaze i pod strogim nadzorom. Ogorec bez zadrške koristi riječ zločin, za ovo što se događa.

U razgovoru se otvara i pitanje ciljeva izraelske ofenzive – što točno znači “uništenje Hamasa” i je li to uopće realno. Ogorec ističe da Hamas nije samo vojna struktura nego i ideja, duboko ukorijenjena u kolektivnoj svijesti, a pokušaj njegovog “brisanja” vodi u beskonačni sukob. “Govorimo o organizaciji koja nije tek šačica ljudi, nego sustav s podrškom i infrastrukturom, a takve se stvari ne mogu bombardirati do nestanka”, upozorava.

Prosjednici u Los Angelesu su "strani neprijatelji", "životinje", a oni koji kane prosvjedovati u Washingtonu u vrijeme velike vojne parade ovog vikenda, su "ljudi koji mrze našu zemlju". Tako govori američki predsjednik Donald Trump o onima koji prosvjeduju protiv njegove imigracijske politike i upotrebe Nacionalne garde i marinaca u održavanju reda. O tome gdje to idu Sjedinjene Američke Države za Prvi glas govorio je novinar Telegrama Đivo Đurović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP61:

• Ima li tema deportacije ilegalalnih migranata kapacitet da zapali prosvjednu iskru u cijeloj zemlji?
• Hoće li doći do konfrontacije prosvjednika i vojske?
• Što očekivati od vojne parade u Washingtonu ovog vikenda - Trump već prijeti potencijalnim prosvjednicima?
• Gledamo li, možda, početak građanskog rata?
• Je li posljednji oštar istup guvernera Kalifornije Gavin Newsoma priprema za njegovu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2028. godine?

Tema o sukobu vojske s građanima kao ozbiljna opcija za idući vikend

Đurović smatra da potencijal za opće nerede u cijeloj državi zbog deportacija ilegalnih migranata nije velik. Naime, one traju praktički od trenutka kad se Trump vratio na vlast. "Bilo je u nekoliko navrata na nekim mjestima demonstracija, ali generalno, Amerikanci na tu temu nisu posbeno osjetljivi", kaže naš novinar.  Smatra da će se i ova situacija, koja se zakomplicira slanjem Nacionalne garde i marinaca u Los Angeles - ispuhati.

"Ovo nije točka u kojoj Hitler nakon paleža Reichstaga preuzima diktatorske ovlasti. Prije svega zbog toga što je Trump nekonzistetntan. Ne bi me iznenadilo da za par tjedana kaže kako on zapravo nikad nije ni slao Nacionalnu gardu, nego da mu je sve podmentuto", kaže Đurović koji smatra da je potencijal na neko kontinuirano nasilje - relativno nizak. Ali, skreće pažnju na to o čemu uopće pričamo. "O sukobu američke vojske s američkim građanima kao ozbiljnoj opciji za idući vikend! I to ne zato što smo nekakvi luđaci koji nemaju pametnijeg posla, nego zato što je to nešto što je glavna svjetska tema. To isto puno govori gdje smo došli", zaključuje Đurović.

Prizor u kojem rektor Sveučilišta u Osijeku obasipa počastima premijera Andreja Plenkovića izaziva susramlje, ali nas to ne treba iznenaditi, kaže Telegramova autorica Dora Kršul komentirajući najnoviju u nizu počasti koje je vrh akademske zajednice poklonio šefu HDZ-a-a i Vlade. "Gledali  smo kako se ono što bi trebalo djelovati autonomno od politike, isporučuje  upravo toj politici."

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP60:

• Zašto akademska zajednica tako jeftino rasprodaje svoju autonomnu poziciju?
• Mogu li rektori koji vladajućima plješću u prvom redu političkih skupova očekivati lukrativnu zahvalnicu od premijera?
• Zašto se rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac ne bi trebao hvaliti rezultatima institucije koju vodi?
• Od Primorca do Mihanovića: zbog čega je sve Osijek percipiran kao HDZ-ovo sveučilište?

Veza HDZ-a i Sveučilišta 

"Bilo je još takvih slučajeva  u kojima prvi ljudi sveučilišta pokazuju takvu vrstu snishodljivosti prema političarima. Priznanja članovima Vlade i istaknutim HDZ-ovcima nisu samo osječka specifičnost. Sveučilište u Splitu prošle je godine svoju posebnu povelju na velikoj svečanosti povodom 50. obljetnice postojanja također dodijelilo premijeru Plenkoviću koje mu je osobno uručio rektor Dragan Ljutić, inače preko supruge rodbinski povezan s Plenkovićem i njegovom majkom. Prošle je godine rektor osječkog sveučilišta Vlado Guberac, zajedno sa splitskim i mostarskim rektorom bio nazavršnom HDZ-ovom skupu u dvorani Lisinski prije parlamentarnih izbora", nabraja Kršul.

Demontira i rektorovu samohvalu koji je na svečanosti rektor rekao “da to Sveučilište ima tri uloge, od kojih je najvažnija ona nastavna i obrazovna te demografska. Ako Sveučilište nije spremno studentima ponuditi studijske programe koji će ih zadržati na ovome području, onda dolazi do negativnih demografskih trendova".

Popunili samo 60 posto kvota

"S jedne strane, Slavonija je doslovno prazna koliko ljudi je od tamo iselilo. U posljednjih deset godina, pet slavonskih županija izgubilo je 136 tisuća stanovnika, otprilike jednako koliko ljudi živi u Osijeku, Požegi i Vukovaru", komentira Kršul ističući kako je u tih deset godina, posljednjih osam godina Guberac bio na čelu sveučilišta. Kroz ta dva mandata porazne su i upisne kvote: Osijek je 2014. na ljetnom upisnom roku popunjavao oko 88 posto svoje upisne kvote, a prošle godine na ljetnom roku popunili su samo 60 posto.

"Što se tiče odnosa tog sveučilišta prema nastavi i studentima – podsjećam na Telegramovo otkriće da su prije dvije godine na pokrenutom studiju Farmacije studentima nezakonito naplaćivali godišnju školarinu 9000 eura. Nakon našeg teksta studentima su morali vratiti novce. Osim toga, pisali smo i o mučnom slučaju docenta na osječkoj Akademiji Domagoja Mrkonjića koji je zlostavljao studente koji su u velikom broju", popisuje Kršul.

Bliži li se uskoro pad režima Aleksandra Vučića? Nakon masovnih prosvjeda i studentskog bunta diljem zemlje opozicija i Vučić napokon na biralištima, ali samo u malim lokalnim sredinama Zaječaru i Kosjeriću. Pobjedu su proglasili i opozicija i Vučić, a zašto smatra da je ovo početak kraja srpskog predsjednika za Prvi glas govori politolog i profesor na Sveučilištu u Novom Sadu Duško Radosavljević.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP59:

• Tko je, zapravo, pobijedio na izborima u Zaječaru i Kosjeriću?
• Može li se iz izbornih rezultata ovih dvaju sredina iščitati stvarni omjer snaga Vučića i opozicije?
• Hoće li Vučić raspisati izvanredne izbore?
• Što kada se jednom održe izbori - hoće li Vučić, ako izgubi, priznati poraz?
• Hoće li građani Srbije, u slučaju da Vučić proglasi pobjedu na parlamentarnim izborima, mirno prihvatiti takav scenarij?

Lokalni izbori kao test za nacionalne

Nakon lokalnih izbora u Zaječaru i Kosjeriću, profesor Duško Radosavljević u podcastu Prvi glas iznio je niz oštrih ocjena stanja u Srbiji, režima Aleksandra Vučića i političkih procesa koji, kako kaže, polako ulaze u završnu fazu.

“Održani su izbori, a Vučić je proglasio pobjedu. No, kad nakon bjesomučne kampanje, podmićivanja birača i aktivacije čitave državne mašinerije ne možeš pobijediti ni u dvije male općine - to znači da je režim ozbiljno uzdrman”, rekao je Radosavljević.

Vučića naziva čovjekom koji “laže i prenemaže se”, a njegov politički aparat opisuje kao “ličnu mašineriju” sastavljenu od “nacionalista, rusofila, tranzicijskih gubitnika i oportunista koji godinama besramno pljačkaju državni proračun”.

Stara Vučićeva taktika više ne pali

Rezultati izbora kasnili su više od dva sata, iako je riječ o malim sredinama. “To su izbori gdje se rezultati znaju za 15 minuta. Očito se dogovaralo kako izvući pobjedu. Ne postoje više ni minimalni demokratski standardi.”

Profesor smatra da Vučić više ne može koristiti svoju staru taktiku - raspisivanje izbora svake dvije godine da bi ostao na vlasti i rotirao kadrove. “Loša vladavina, korupcija, autoritarnost i potpuna ekonomska iscrpljenost doveli su ga do zida. On zna da bi fer izbore izgubio i zato ih ne želi.”

'Treba nam lustracija'

Na pitanje što dalje, Radosavljević odgovara jasno: potrebna je lustracija – ali i, kako naglašava, “osveta”.

“Kada kažem osveta, mislim na zabranu političkog djelovanja, oduzimanje nelegalno stečene imovine i isključenje iz javnih institucija za sve koji su sudjelovali u ovom režimu. Inače ćemo opet gledati isti scenarij - ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’. Ovoga puta mora biti drugačije.”

Zaključuje da kraj Vučićeve vladavine neće doći mirno: “On neće pasti sam od sebe. Režim je uzdrman, ali sada ga treba dovršiti - politički, pravno i institucionalno.”

Hoće li najveći izbornik gubitnik Ivan Penava ući u Vladu? I sprema li Andrej Plenković veliku rošadu u kojoj bi iz Vlade mogli izletiti ne samo DP-ovci nego i neki istaknuti HDZ-ovci? Za Prvi glas govori politički analitičar Davor Gjenero:

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP58:

• Zašto ni Ivan Penava,  ali ni Andrej Plenković više nisu sigurni ulazi li šef DP-a u Vladu?
• Je li Domovinski pokret porazom u Vukovaru prestao postojati?
• Zašto Ivan Anušić kaže da HDZ-u odgovara jak DP, kad Plenkoviću paše baš ovakav, oslabljen?
• Hoće li Plenković izbaciti DP iz Vlade i tražiti podršku IDS-a, SDSS-a i drugih centrističkih stranaka?

'Domovinski pokret više ne postoji'

U 58-oj epizodi podcasta Prvi glas politički analitičar Davor Gjenero secira trenutačnu situaciju unutar vladajuće većine: je li Penava stvarno kandidat za Vladu, ili se nakon izbornog poraza jednostavno pokušava spasiti iz političkog zaborava? Gjenero je tu vrlo jasan: “Ne vjerujem da čak i gospodin Penava može biti do te mjere besraman da traži ulogu potpredsjednika Vlade".

Gjenero ističe kako je Domovinski pokret trenutno “stranka koja više ne postoji". Poručuje kako saborski klub još imaju, ali ne zadugo. Zaključuje da Plenkoviću odgovara slab DP bez ucjenjivačkog kapaciteta.

Ojačao Plenković, ali i Anušić

Zanimljiva je i situacija unutar samog HDZ-a: Anušić je ojačao u Slavoniji, ali ojačao je i Plenković uvjerljivom pobjedom HDZ-a na lokalnim izborima. Umjesto otvorenog sukoba, premijer koristi Anušića kao korisnog amortizera za napade s Pantovčaka, istovremeno mu ograničavajući političku moć.

Na kraju, Gjenero otvara i pitanje moguće nove većine: “Plenković može složiti većinu bez DP-a. IDS, SDSS, neovisni – sve to postoji. Ali pitanje je hoće li to sada i učiniti.” Ključ, kaže, nije samo u matematici - nego u Plenkovićevoj želji da kontrolira, a ne trguje.

Prvi čovjek Srbije Aleksandar Vučić  doživljava Europsku uniju kao bankomat, a velik dio Bruxellesa, kao i hrvatska politika je tiha prema svemu što radi Vučić. O Srbiji, ostalim zemljama kandidatkinjama za EU, europskoj politici i SDP-u za Prvi glas govori Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.

Bivši hrvatski šef diplomacije tumači kako je EU glavni investitor, najveći donator  i financijer Srbije te tvrdi da bi bez dotoka tog novca Srbija kolabirala. “Međutim, Vučić nije nimalo zabrinut jer je našao modus operandi s birokracijom u institucijama EU koje politiku proširenja formalno drže visoko na agendi, ali ne pritišću Vučića kad je riječ o kriterijima i poštivanju vladavine prava”, ocjenjuje Picula.

Za Hrvatsku je važan  pristupni proces tri zemlje s kojom graniči, a razloge šutnje hrvatske diplomacije Picula vidi u činjenici da Srpska napredna stranka i HDZ pripadaju istoj političkoj obitelji u Bruxellesu.

Ocjenjuje kako Albanija najozbiljnije od svih zemalja zapadnog Balkana radi na pridruživanju: u jednom potezu otvorila je više poglavlja pa se očekuje da će vrlo brzo prestići ne samo Srbiju, nego dostići i Crnu Goru. Albanija se prepoznaje kao zemlja koja doista ne samo želi, nego i radi na svom članstvu”, zaključuje.

Komentirajući rezultate SDP-a na lokalnim izborima kaže kako mu kao SDP-ovcu smeta što njegova stranka u mnogim mjestima nema stranačku infrastrukturu. "U Slavoniji  već dugo vremena zapravo politički gotovo pa ne postojimo. U Dalmaciji pokušavamo, ali nismo na razini očekivanja onih koji glasaju za SDP," veli.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP56:

• Iako je proširenje načelno visoko na dnevnom redu lidera Europske unije, od 2013. kada je Hrvatska pristupila nije bilo novih članica. Što je razlog tom dugom razdoblju bez novih članica?
•  Želi li Aleksandar Vučić Srbiju u Uniji?
• Na koji je način hrvatska vanjska politika iskoristila činjenicu da ima najdužu vanjsku granicu Europske unije prema tri države - Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - koje se na različitim razinama nalaze u pristupnom procesu?
• Koje su prednosti, a koje zamke procesa jačanja obrambene sigurnosti Europske unije?
• Kako će izgledati odnos Europske unije i Trumpove administracije?
• Tko želi EU ažurirati, a tko anulirati?

Dugo, petnaest godina, je bio u politici. Sad je u izbornom procesu sudjelovao kao konzultant u kampanji, pa ima jedinstven uvid u demokratsku utakmicu s obje strane. O tim iskustvima, kao i rezultatima posljednjih lokalnih izbora pričali smo u novom Prvom glasu s bivšim saborskim zastupnikom Bojanom Glavaševićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovorit u EP56

• Koliko je važna uloga konzultanata i ostalih aktera u izborima koji nisu kandidati?
• Kako je SDP, zapravo, prošao u Slavoniji
• Zbog čega su Slavnoija, Srijem i Baranja politički posebno zahtjeva teren?
• Treba li SDP razmišljati o smjeni predsjednika stranke i zašto ne?
• Zbog čega se nacionalni anketni rejting SDP-a nije preslikao na rezultat na lokalnim izborima?
• Je li dovedena u pitanje regularnost izbora?

Tjedan dana je vječnost u politici

Govoreći o tome da rezultati na terenu nisu opravdali nacionalni rejting SDP-a, Glavašević upozorava da je, prije svega, kampanja živi proces u kojem ništa nije unaprijed zadano, ni gotovo. “Harold Wilson je svojevremeno rekao da je tjedan dana u politici vječnosti. Ako postoji jedan aksiom u politici, onda je to upravo taj”, naglašava.

Neizbježno je bilo dotaknuti se i brojnih sumnji u nepravilnosti, pa i prevare na ovim izborima. Smatra da sve popularnija usporedba o tome da smo, što se demokracije tiče, postali kao Srbija nije točna. “Ali zabrinjavajući trendovi postoje i na kraju krajeva iz perspektive HDZ-a gledajući, njima bi trebalo biti u interesu da sustav funkcionira. Jer danas-sutra se može dogoditi da neki njihov kandidat bude prevaren”, kaže Glavašević.

Izborni listić koji je do jučer vrijedio na ovim lokalnim izborima Ustavni sud je proglasio nevažećim - kandidat je zaokružen, ali je pored nešto nadopisano, a ta je odluka HDZ-u donije mandat više. Za Telegramov podcast Prvi glas govori direktorica GONG-a Oriana Ivković Novokmet:

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP55:

• Zašto je Ustavni sud listić na koje je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano, proglasio nevažečim?
• Kako su u Korčuli listići nakon prvog uvida kandidata doslovno preko noći promijenjeni?
• Kako je na jednom biračkom mjestu kandidat HDZ-a u prvom krugu dobio nula glasova, a u drugom krugu baš sve?
• Kako to da su sve ove nepravilnosti išle u korist HDZ-a?
• Zašto se opozicija nije ozbiljnije angažirala oko svih ovih izbornih nepravilnosti?
• Izlaznost na izbore je godinama porezno niska. Treba li uvesti obavezno glasanje?

Hrpa problema, DIP šuti

Direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet s Jasminom Klarićem razgovarala je o nizu sumnji i problema u izbornom procesu koji su obilježili nedavne lokalne izbore, od spornih listića do selektivne primjene pravila u različitim dijelovima Hrvatske." Različiti kriteriji županijskih izbornih povjerenstava bacaju mrlju na cijeli proces", kaže naša sugovornica.

"DIP šuti. Očekivali smo njihovu reakciju na presedan koji je Ustavni sud jučer postavio", kazala je o odluci Ustavnog suda koji je listić na kojem je zaokružen jedan kandidat, ali je pored nešto dopisano proglasio nevažečim, a što se dosad smatrao normalnim važečim listićem.

Dopisivanje na Korčuli, čudesni preokret u Varaždinu

U podcastu se govorilo i o vrlo ozbiljnim optužbama s Korčule, gdje su prema navodima kandidatkinje SDP-a listići naknadno mijenjani, te o slučajevima iz Varaždinske županije, gdje su između dva kruga izbora rezultati drastično promijenjeni na istim biračkim mjestima.

"Ako se optužbe o dopisivanju listića nakon izbora pokažu točnima, to je kazneno djelo i mora biti sankcionirano."

Treba li uvesti obavezno glasanje?

Posebno zabrinjavaju prijave o ucjenama birača, gdje se od njih tražilo fotografiranje listića uz osobnu iskaznicu kao dokaz kako su glasali. GONG je jedan takav slučaj već prijavio nadležnim tijelima. "Fotografiranje listića s osobnom iskaznicom - to je ozbiljan oblik pritiska na birače i potencijalno kazneno djelo", kaže Ivković Novokmet.

Za kraj, Orjana Ivković Novokmet osvrnula se i na zabrinjavajuće nisku izlaznost, pozivajući na sustavne promjene koje bi mogle vratiti povjerenje građana - od bolje edukacije i dopisnog glasanja do razmatranja obaveznog izlaska na izbore. "Apatični birači savršeno odgovaraju onima koji žele zadržati status quo. Sustav to mora mijenjati, ako želi stvarnu demokraciju."