Prvi glas

Iran je ostao bez obrane, ali ne i bez režima – a svijet još uvijek ne zna koliko su blizu nuklearnoj bombi. Đivo Đurović analizira najvažniji svjetski misterij - u kakvom je stanju iranski nuklearni program, ali i Trumpovu NATO predstavu i iznenađujuću pobjedu demokratskog socijalista u New Yorku.

O prometnim regulacijama na dan Thompsonovog koncerta za Prvi glas govori Andro Pavuna, pročelnik Grada Zagreba za sigurnost i promet. Pavuna otkriva koje će sve ulice i zašto biti zatvorene te govori o ljetnim radovima na cestama i pruzi, gužvama i prometnoj strategiji:

Zoran Milanović i Andrej Plenković ponovno su na ratnoj stazi. U novoj epizodi podcasta Prvi glas, Jasmin Klarić i Hrvoje Krešić analiziraju sve ključne točke novog sukoba - od blokade u diplomaciji do imenovanja predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Analiziraju i rekonstrukciju Vlade te dubiozne odluke Ustavnog suda. Je li mir gotov između Milanovića i Plenkovića gotov? Poslušajte i odlučite sami.

„Režim je star. Korumpiran. Tvrd. Vrlo teško popušta reformističkoj struji. Ali to je režim koji se nalazi pod napadom države Izraela i Sjedinjenih Država, kako ih nazivaju velike i male Sotone. Tko će sad koristiti prigodu da bi srušio vjerskog vođu de facto državnog poglavara Irana?  Nemojmo se zavaravati: ovo samo daje za pravo svima onima koji kažu 'nabavite atomsko oružje, nitko se s vama neće zafrkavati'”, kaže povjesničar i urednik cijenjene emisije 'Povijest četvrtkom' Dario Špelić, gost nove epizode Prvog glasa.

Pitanja koje postavljamo u EP 71:

• Je li ovo prvi pravi Trumpov vanjskopolitički i diplomatski uspjeh, s obzirom na to da nije uspio smiriti krizna žarišta u Ukrajini i Gazi, iako je to obećavao?
• Hoće li poniženje iranskog režima i raspad njegove mreže straha na Bliskom istoku potaknuti dugo priželjkivano političko proljeće među iranskim građanima?
• Jesu li Iranci uspjeli premjestiti nuklearni materijal i opremu iz poznatih postrojenja prije američkog napada?
• Što slijedi za Izrael? Vjeruje li Trump premijeru Benjaminu Netanyahuu da će obustaviti napade na Iran?

Euforično je uz ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump objavio da je osigurao trajni mir u zemljama stalnih sukoba. No je li Trump zaista pobjednik ovog 12-dnevnog rata? Kako će se dalje definirati odnosi na Bliskom istoku? Kakva će biti stvarna reakcija prodrmanog i poniženog Teherana? Koje su moguće unutarnjopolitičke posljedice u Iranu i Izraelu?

U Prvom glasu Špelić analizira novi razvoj situacije na Bliskom istoku gdje su izraelski, a potom i američki napadi otkrili izuzetnu slabost režima u Teheranu koji je strateški razotkriven, simbolički ponižen, psihološki uzdrman, no ne i bezopasan, a uvijek žilav. „Možda režim u Iranu krahira, ali moguće je i da se kao više put do sada ponovi da se pregrupira nakon teškog poraza i postane još opasniji”, ističe Špelić.

„Izraelski premijer Netanjahu kupuje vrijeme. Za sad mu dobro ide jer je izraelski obavještajni sustav je očigledno jedan od najboljih na svijetu. Međutim, nisam baš siguran da obavještajna služba i ratno zrakoplovstvo vam mogu donijeti pobjedu koju vi hoćete.”

Gotovo je razdoblje mirnih odnosa predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Odbijanjem predsjednikove kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, premijer je označio kraj višemjesečne javne suzdržanosti i početak drugog dijela tvrde kohabitacije. Telegramov Jasmin Klarić objašnjava kakv će biti odgovor predsjednika Milanovića.

Pitanja na koja pokušavamo dati odgovor u EP70:

• Zašto je HDZ odbio kandidatkinju Sandru Artuković Kunšt?
• Je li riječ o čistoj političkoj poruci Milanoviću?
• Što sve Plenković želi riješiti "u paketu" – Ustavni sud, diplomacija, većina?
• Što je sljedeće: rekonstrukcija vlade, novi sukobi ili izvanredni izbori?
• Šuti li Milanović iz slabosti ili strateški čeka pravi trenutak?

Plenkovićeva javna pljuska

Plenković je odbio kandidatkinju predsjednika Republike bez puno uvijanja. „Politički gledano, radi se o javnoj pljusci Milanoviću“, kaže Klarić. Ne radi se, kaže, o ozbiljnom stručnom protivljenju, već o jasnoj poruci - da HDZ, odnosno Plenković, više ne namjerava igrati igru dogovora. U trenutku kad HDZ kontrolira većinu, svaka Milanovićeva inicijativa može biti ugašena odmah na saborskom stolu.

„Fitilj već gori“, dodaje Klarić, „i ako eksplodira, gledat ćemo presice, prozivanja, vrijeđanja – sve ono što smo već imali u mandatu prije izbora.“ Ova situacija otkriva i nešto dublje – da je primirje bilo više korisna fikcija nego realna suradnja, i da je HDZ-ov interes sada usmjeren na učvršćivanje kontrole nad svim polugama vlasti.

Spekulacije su, prema Klariću, legitimne: „Možda Plenković na ovaj način želi natjerati Milanovića da omekša oko ustavnih sudaca. Možda želi otvoriti priču o veleposlanicima. Ili jednostavno želi pokazati tko je gazda.“

Rekonstrukcija Vlade

Sve ovo dolazi u trenucima kad nas čeka rekonstrukcija Vlade. Klarić ne vjeruje da Plenković u Saboru ima dovoljno ruku kako bi zamijenio Domovinski pokret te kako Plenkoviću u ovom trenu odgovaraju zastupnici DP-a koji nemaju baš nikakav ucjenjivački potencijal. Ostaje za vidjeti i hoće li u Vladu, kako je dugo bilo najavljivano ući Ivan Penava.

Američka vojska pokrenula je spektakularnu operaciju Ponoćni čekić te bombardirala iranska nuklearna postrojenja. U ovoj epizodi doktor znanosti iz područja nuklearne fizike i geopolitički analitičar objašnjava u kakvom je stanju razvoj iranske nuklearne bombe, što bi značio za arhitekturu bliskog istoka, zašto se Donald Trump predomislio i bombardio Iran te kako će se postaviti Rusija i Kina:

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP70:

• Je li Iran još uopće sposoban razviti nuklearno oružje?
• Što su točno pogodili američki bombarderi B-2?
• Koja je razlika između plutonijske i uranske bombe?
• Može li Teheran obnoviti svoj nuklearni program?
• Koja su dva scenarija za budućnost Irana?
• Kako Iran može odgovoriti?
• Kako će se postaviti Rusija i Kina?
• Zašto se Trump predomislio i krenuo u napad

Američka vojska lansirala je zračni udar neviđene snage na iranska nuklearna postrojenja, uključujući Fordow, Natans i Isfahan. U operaciji Ponoćni čekić korišteni su bombarderima B-2 i najtežim bombama dosad viđenim u borbi - svaka teška preko 13 tona. Pitanje je: je li to kraj nuklearnih ambicija Teherana?

Gost epizode, doktor znanosti i geopolitički analitičar Tonči Tadić, objasnio je razliku između plutonijskog i uranskog ciklusa, podsjetivši da su oba puta još uvijek otvorena. Ništa još nije zaustavljeno - samo usporeno.

Tadić upozorava da, iako su postrojenja pogođena, nije poznato gdje je završio obogaćeni uran. Dio bi mogao biti izvučen prije napada, a bez tog podatka - ne možemo znati pravu štetu.

Posebno je naglasio da je Fordo bio ključni objekt, zakopan duboko u planinama, sličan onome što je imala Sjeverna Koreja. Ako je tamo zaista došlo do potpunog uništenja, to bi bila velika taktička pobjeda SAD-a. No, Iran već priprema propagandni narativ o “površinskim oštećenjima”.

Cijene rastu, broj kreveta probija plafon, a gužve u špici sezone postaju neizdržive. Imamo li i dalje strategiju ili samo sreću? Za Prvi glas govori Josip Mikulić, redoviti profesor na Katedri za turizam ekonomskog fakulteta u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam.

U ovoj epizodi Prvog glasa pokušali smo odgovoriti na ključna pitanja za budućnost hrvatskog turizma:

• Jesmo li stvarno postali preskupi i primjećuju li to stranci?
• Koliko zaista traje naša sezona i može li se produžiti?
• Treba li nam više turista ili bolja strategija?
• Kakve goste želimo i možemo li ih zadržati?
• Je li apartmanizacija izmakla kontroli i tko je za to odgovoran?

Jesmo li postali preskupi?

"Definitivno je rast cijena u posljednjih pet godina doveo do razine koja je neprihvatljiva sve većem dijelu domaćeg stanovništva, ali i stranih gostiju", upozorio je Mikulić. Ističe da omjer dobivenog i plaćenog više nije povoljan kao nekada, što počinje utjecati i na potražnju, osobito u usporedbi s konkurencijom poput Španjolske, Grčke i Turske. "Sve veći dio turista, pa i oni koji su već boravili u Hrvatskoj, to primjećuju", kaže naš sugovornik.

Hrvatska, ističe Mikulić, ima najizraženiju sezonalnost u EU, s više od 50 posto ukupnih dolazaka u srpnju i kolovozu. "U kolovozu ostvarimo više noćenja nego od 1. siječnja do kraja lipnja", kaže. To, upozorava, nije samo problem jer se sve događa u kratkom periodu, već i zato što se zbog toga "ruši kvaliteta turističkog doživljaja, a to može odvratiti goste od ponovnog dolaska."

"Definitivno ne treba dalje stimulirati potražnju u sedmom i osmom mjesecu", poručuje Mikulić. Kaže da turistička politika godinama prepoznaje velik broj apartmana u odnosu na hotelski smještaj kao problem, ali napredak je spor. "Nisam protiv privatnog smještaja, nego protiv nekontroliranog rasta privatnog smještaja", jasan je. Naglašava i da neke destinacije postaju neprihvatljive za obitelji s djecom zbog prevelikog pritiska u špici sezone.

Apartmanizacija narušila kvalitetu

Iako postoji stereotip o ‘idealnom turistu’ koji potroši puno u kratkom vremenu, Mikulić objašnjava da je stvarnost raznolikija. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je oko 140 eura, a prije pandemije bila je ispod 100, ističe. Dodaje da Hrvatska mora ciljati platežno sposobnije goste, ali i istovremeno omogućiti održivu turističku strukturu – po segmentima i destinacijama.

ugo godina je apartmanski smještaj bio praktički porezno subvencioniran te je paušalni porez godinama bio simbolično nizak. „To je bila prilika za mnoge - i to je bilo legitimno - ali u jednom trenutku to je eskaliralo.” Sada, kaže, dolazimo do točke gdje imamo "previše kreveta, preveliki pritisak na infrastrukturu i rast cijena stanovanja za lokalno stanovništvo".

Mlada HDZ-ova politička zvijezda, novi gradonačelnik Siska Domagoj Orlić imao je nevjerojatan start: nakon što je uspio SDP-u oteti Sisak nakon duge vladavine Kristine Ikić Baniček, u prvim je minutama mandata okrenuo dio javnosti protiv sebe. Najprije je alarmirao građane tvrdeći da je gradska blagajna prazna, rekao da su u Gradu upitne plaće, zbog navodne uštede u 24 sata otkazao je Bajagin koncert koji je trebao nastupiti na proslavi Dana grada, a onda je sebi maksimalno povećao plaću. Kako se Grad Sisak nakon lokalnih izbora našao u bizarnoj situaciji neobičnoj čak i za hrvatske političke prilike, u Prvom glasu analiziraju Telegramovi novinari Jasmin Klarić i Silvana Menđušić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP67:

• • Što je sve pogrešno u tvrdnjama iz Grada Siska da su povećanja plaća gradonačelniku Orliću i njegovoj zamjenici Sanji Mioković bila usklađena sa zakonom, odnosno da je povećanje plaće bila "zakonska obveza"?
  • Za koliko su nakon pritiska javnosti smanjene sporne plaće aferičnom dvojcu?
  • Što zakon kaže o statusu dogradonačelnice Mioković i smije li ona istodobno biti pročelnicu u Županiji i zamjenica gradonačelnika?
  • Kako će biti riješen status dogradonačelnice Mioković, kojim argumentima se opravdavaju njezine dvije paralelne pozicije i hoće li ipak morati dati ostavku na poziciju pročelnice u Sisačko-moslavačkoj županiji?
  • Tko još od gradonačelnika ima izuzetno visoku plaću te kako izgleda omjer plaća gradonačelnika u odnosu na veličinu grada?
  • Koji gradonačelnici bi uskoro mogli povećati svoja primanja?
  • Što nam o socijalnoj dinamici govori sisački slučaj 'prijateljice' kojima je 'država majka'?
  • Kako je broj zaposlih u regionalnim i lokalnim tijelima javne vlasti rastao dvostruko više od državnog prosjeka?

U novoj epizodi podcasta "Prvi glas", Telegramov urednik Đivo Đurović razlaže dramatičnu eskalaciju sukoba između Irana i Izraela – i postavlja pitanje: svjedočimo li kolapsu iranskog režima iznutra?

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP66:

▶️ Zašto je Izrael napao baš sada?
▶️ Kako je Izrael uz pomoć samih Iranaca probio obranu režima?
▶️ Zašto Teheran odgovara ovako mlako, a američka administracija kaska?
▶️ I postoji li šansa da ovim ratom završi era Islamske Republike?
▶️ Kakva je najrealnija budućnost Irana?
▶️ Zašto je ovako žilav iranski režim sada ozbiljno uzdrman?
▶️ Zašto će ova operacija trajati vrlo kratko?

Mossad više ne čeka pred vratima, on je već unutar Irana. Kako su se izraelski špijuni infiltrirali tako duboko unutar iranskog režima i što slijedi u ratu Izraela i Irana objašnjava vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović u Prvom glasu:

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP65:

• Zašto je Izrael odlučio udariti sada?
• Što je cilj izraelskih udara?
• Kako se Mossad uspio infiltrirati tako duboko unutar iranskog režima?
• Tko danas stoji uz Teheran?
• Može li Iran uopće ozbiljnije odgovoriti – i kako?
• Što se događa ako jedna jedina raketa krene krivim smjerom?

Precizna izraelska operacija

Izraelske operacije protiv iranskih vojnih i nuklearnih struktura posljednjih tjedana djeluju precizno, planski i bez ikakve namjere za deeskalaciju. „Ovo nije hir ili impuls - ovo je hladna, unaprijed pripremljena operacija koja ide prema jasnim ciljevima,“ kaže Vidmarović, ističući da je primarni izraelski interes trajno onemogućiti Iran da dođe do nuklearnog oružja.

No postoji i šira ambicija: „Smanjiti iranski utjecaj u regiji, destabilizirati režim, pa čak i potaknuti unutarnji bunt,“ objašnjava Vidmarović. Mossad, tvrdi, djeluje iznutra već dugo - niz atentata, sabotaža i špijunskih proboja unutar iranskog režima dokazuje koliko je sigurnosna struktura u Teheranu erodirala.

Umjereni odgovor Irana

Ipak, to ne znači da Iran miruje, pa ipak njihov odgovor je sada vrlo umjeren. Operacija "Istiniti odgovor 3" – salvo raketa i dronova prema izraelskom teritoriju – bila je, kaže Vidmarović, više odmjereni performans nego stvarna odmazda. Cilj: umiriti domaću javnost, pokazati snagu, ali ne prijeći točku bez povratka.

Unatoč dojmu režimske stabilnosti, Iran je – paradoksalno – pripremljeniji za svijet bez saveznika nego mnoge druge države: „Iran je godinama trenirao preživljavanje u izolaciji. Njima ovo nije novo.“ Sustav se sastoji od dvije paralelne strukture - republikanske i vjersko-sigurnosne - koje mogu izdržati i smrt vrhovnog vođe.

Na kraju, Vidmarović jasno upozorava: "Ovo više nije povremeni sukob - ovo je proces koji će trajati godinama, s mogućnošću potpunog rata u svakom trenutku." I dodaje kako ne treba isključiti taktički nuklearni udar Izraela. "Izrael će to napraviti lakše ruke nego Rusija.“.