Radio roman

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu.

Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo.

Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić

Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu.

Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo.

Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić

Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu.

Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo.

Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić

Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu.

Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo.

Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić

Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina.

U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove.

Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić Igrali su: Tena Nemet Brankov, Vlasta Ramljak, Darko Milas, Dado Ćosić, Karmen Sunčana Lovrić, Zoran Gogić, Helena Buljan i Alma Prica.

Premijerno emitirano:22.-26.05.2023.