Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Zašto je tako kratko trajala? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nekad je bila europska sila, carstvo i kraljevstvo od više od pedeset milijuna stanovnika. Njome je vladala jedna od najmoćnijih obitelji u Europi, njezini vladari stoljećima su bili i carevi Svetog rimskog carstva. Glavni grad te carevine i kraljevine bio je jedna od europskih metropola, višemilijunski grad prepun veličanstvenih građevina. A onda, samo u nekoliko tjedana, to je carstvo i kraljevstvo nestalo i iza njega je ostala malena država, republika, s tom nekad sjajnom metropolom kao glavnim gradom. Ta će prva republika biti kratkog vijeka, potrajat će samo do 1938. godine. O kojoj je to državi riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nađena je 1908. Bio je to prvi veliki nalaz nafte na Srednjem istoku. Prvo su monopol na nju imali Britanci. Kada je zemlja u kojoj je ta nafta nađena pokušala vratiti to bogatstvo pod svoju kontrolu, britanske i američke obavještajne službe svrgnule su premijera te zemlje. Nakon toga u taj su monopol ušle i američke naftne tvrtke. Do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća podmirivala je oko četiri posto svjetskih potreba za naftom. A onda je na Božić 1978. iz te zemlje prestala teći nafta. Svijet je zbog toga doživio drugi naftni šok. Neće to biti zadnji put da će nafta iz te zemlje izazvati šok u međunarodnim odnosima i ekonomiji. Čija je to nafta, kasnije i plin, tako važna i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Nakon što je propalo španjolsko kolonijalno carstvo to je najkrvaviji rat ikad vođen u Južnoj Americi. U tom je ratu jedna država ratovala protiv tri države okupljene u Trojnom savezu. Nakon više od pet godina rata zemlja koja ga je započela ostala je bez više od polovine stanovništva, a tek svaki deseti među preživjelima bio je muškarac. To je bio i rat u kojemu je u zadnjoj bitci poginuo predsjednik jedne od država. O kojemu je to ratu riječ? Tko ga je vodio i zašto? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

11. listopada 1939. američkog bankara i ekonomista Alexandera Sachsa primio je na njegov zahtjev američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt. Sachs je sa sobom nosio pismo Alberta Einsteina koje je predao predsjedniku. Nakon toga krenuo je objašnjavati što u pismu piše. Kada je završio s objašnjavanjem, predsjednik Roosevelt ga je upitao: “Alex, ti želiš spriječiti da nas nacisti raznesu?” Sachs je odgovorio: „Točno tako“. Roosvelt je onda rekao: „To traži akciju“. Bio je to početak puta prema stvaranju nečega što će nepovratno promijeniti svijet. Što je pisalo u pismu Alberta Einsteina predsjedniku Rooseveltu? Što je to pismo pokrenulo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Kada je imenovan za pruskog ministra-predsjednika nije imao niti dana iskustva u vladi. Kao diplomat vladarima je uvijek govorio što mu je bilo na pameti i to ga nije učinilo popularnim. Ali, kralj ga je morao imenovati na čelo vlade jer je bio očajan. U prvom govoru pred parlamentom rekao je da se velika pitanja neće riješiti govorima i odlukama većine, već krvlju i željezom. Osigurao je Pruskoj pobjede u tri rata i na kraju svom kralju omogućio da se proglasi za cara ujedinjenje Njemačke. Zbog svega toga dobio je nadimak Željezni kancelar. Tko je on? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.