Tvrdio je da su od Platona filozofi u svojim djelima u strahu od cenzure i proganjanja nastojali sakriti ono to su htjeli reći i da je zato potrebno pažljivo čitanje njihovih tekstova. Tvrdio je i da velika djela filozofije mogu pažljivom čitatelju pružiti univerzalne i vječne istine. Za neke on je i intelektualni otac neokonzervativaca koji su u zauzimali važne položaje u administraciji predsjednika Georgea Busha Mlađeg. Tko je on? Je li on uistinu intelektualni otac ljudi koji su zamislili invaziju na Irak 2003.? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već d a boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. I papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Vjerovali su da ne postoji jedan, već dva boga, bog dobra i bog zla. Zli bog stvorio je materiju, dobar bog stvorio je duhovni svijet. Vjerovali su da je dobri bog poslao jednog od svojih anđela, Isusa Krista, kako bi ljude poučio kako da se spase i uđu u nebo. Katoličku crkvu smatrali su sotonskom, katolička crkva ih je smatrala krivovjercima. Papa ih je odlučio uništiti krvavim križarskim pohodom. Kako se križarsko oružje okrenulo protiv krivovjeraca poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine.

Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o propasti carstva koje se činilo neuništivim.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar, vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar preminuo je 2015. godine. Taj vrsni poznavatelj ratovanja u 20. stoljeću bio je sugovornik u emisiji o zemlji koja se raspala i do danas se nije obnovila. Kako je došlo do tog raspada? Zašto je rušenje dva helikoptera u glavnom gradu te zemlje odjeknulo širom svijeta? Zašto se ta zemlja ne može sastaviti? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Arheolog Marin Zaninović umro je 2022. godine. Taj doajen hrvatske arheologije i vrstan popularizator arheologije i antičke povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o spartanskom vojskovođi Lisandru. Kako je taj tvrdi i neumoljivi Spartanac porazio Atenu u Peloponeskom ratu poslušate u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. Novinar i publicist Krsto Cviić umro je 2010. godine. Taj novinar BBC-ja, dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu i vrstan poznavatelj srednje Europe bio nam je sugovornik u emisiji o povijesti istočne i srednje Europe nakon Drugog svjetskog rata. Kako su u tom dijelu Europe nastali narodni režimi, kako su se razvijali i kako propali poslušajte u Povijesti četvrtkom.