Branimir Brkljač je legenda marketinga i prodaje na ovim prostorima, jer je sa svojim projektima plasiranja Kozmodiska i pokretanja TopShopa pionirski uveo koncept TV prodaje u domaće tržište.

„Izgleda šašavo ali djeluje“ slogan je kojim je Branimir Brkljač napravio zaokret i od korporacijskog pravnika postao komunikacijski marketinški stručnjak. Krenuo je od male firme u Sloveniji a stvorio korporaciju s preko 20 ureda u zemljama Srednjoistočne Europe. Postao je lider u TV prodaji.

Premda je

oduvijek mislio da će biti pravnik i u to vrijeme bio je zadovoljan

odvjetnik koji se bavi međunarodnim trgovačkim pravom, poslan je na

sastanak sa starim izumiteljem gdje mu je predstavljen Kozmodisk.

Prvotno ni sam nije vjerovao te se pitao što li tu radi, ali pisma

zadovoljnih korisnika ponukala su ga prihvati izazov.

Priča je postala

srž samog proizvoda, a iskustvo zadovoljnih korisnika prodavalo je

proizvod. Branimir je stvorio efekt društvenih mreža prije nego što

su one i postojale. Cilj je bio što više raširiti informaciju pa

je tako došao na ideju da se izjave korisnika prenesu na neki drugi

medij. Nastala je TV prodaja. S obzirom da je veliku minutažu na

televiziji dobio po maloj cijeni, uključio je još neke proizvode da

pokrije troškove. Stvoren je Top shop. Kako su se širili tako su

otvarali svoje call centre, sve sa svrhom direktne prodaje i

komunikacije s kupcima. Studiomoderna je rasla, razvijala se,

privlačila investitore. Za Branimira se krug tada zatvorio.

Danas je priča

jednako bitna. To je ono što razlikuje proizvod od ostalih sličnih.

Diferencijacija. Prodavanje priče a ne benefite proizvoda. Danas smo

svi platforma i zato je važno da ljudi povjeruju u priču. Svatko

tko ima telefon u džepu je medijski kanal. Kada osoba vjeruje, ona

će je sama dalje širiti. Ljudi vole biti dio nečega, pripadati,

biti dio zajednice, community-a. I to se neće promijeniti. Mijenjat

će se formati pripadanja, ali potreba za pripadanjem će uvijek biti

u nama. Danas je sve TV prodaja, ako nije TV prodaja to nije

marketinški model. Nije cilj prodati što više proizvoda nego da se

vjeruje u priču. Testimonial i endorsement. Fokus ne bi trebao biti

na tisućama pratitelja. Ako je i minimum, nema veze, to su ljudi

koji ti vjeruju. MVA - minimum viable audience. Naglasak je na

VIABLE. Jer ako priča ima smisla ona će se valjano širiti. Temelji

su pravi.

U priči o

Kozmodisku ugrađeni su svi bitni elementi suvremenog marketinga.

Marketing se do danas nije promijenio već samo kanali, ali

radikalno. Tehnološkom revolucijom mijenja se komunikacija, a onda i

svijet. Živimo u zemlji znanja bez razumijevanja, a svih posljedica

još nismo svjesni. Zbog količine medija i informacija događa se

kontra proces. Stvara se informacijski bubble. Lako je pronaći

informacije koje potvrđuju ono u što vjerujemo i stvoriti svoju

mini zajednicu. Sve je dostupno. Sve što radimo je PR, naš život

je marketing. Svaki potez je marketing.

Branimir je

ponosan na sve što je napravio, no istovremeno svjestan da s tim

iskustvom nema što dalje, već da ponovno ulazi u fazu učenja. Sebe

naziva Iskusnim početnikom. Trenira da bude otvoren svemu onome što

vidi, a zahvaljujući iskustvu tumači te stvari i uči od drugih.

Odbacuje

razmišljanja što bi bilo kad bi bilo. Kada ne možeš nešto

promijeniti, nije pitanje što bi drugačije učinio, nego što si iz

tog naučio.

Treba biti uporan i ne dozvoliti da neuspjeh na početku obeshrabri da se nastavi, ali ne smije se ni biti zaljubljen u svoju ideju jer to ograničava. Uspjeh je fini balans između onog što je upornost i razumijevanja da se promijeni ono što je potrebno da bi se uspjelo. Mora se izložiti, istupiti negdje u nepoznato. Ne postoji nikakav uspjeh ako se unaprijed zna da će se uspjeti. Ništa ono baš stvarno dobro ne može se dogoditi ako se uđe u planirano. Mora se napraviti taj korak kada se ne zna je li stepenica dolje provalija. Izbaciti se iz comfort zone. Tu nastaju prave stvari. Možda je šašavo, ali djeluje.

00:10 – većina ljudi zove me Bane, a samo posebni Branimir01:45 – i Bane dolazi po preporuci Kristine Ercegović02:32 – slogani "Vas boli hrbtenica todi mene je bolela" i "Izgleda šašavo, ali djeluje"03:42 – pravnik po obrazovanju koji je slučajno ušao u marketing04:53 – tko je osmislio Kosmodisk? Branislav Stojanović iz Novog Sada07:37 – kako djeluje Kosmodisk?09:25 – prekretnica: pisma zadovoljnih korisnika 12:30 – što si prvo pomislio kad si vidio proizvod?13:30 – zašto word of mouth nije bio dovoljan da se raširi posao?15:45 – prezentacije proizvoda, oglašavanje na radio stanicama i money back guarantee 17:37 - PR tekstovi u novinama - svjedočanstva korisnika19:05 – početak snimanja TV reportaža20:20 – direktna prodaja proizvoda23:28 – morate komunicirati priču, a ne benefite proizvoda25:07 – hiperinflacija i prekretnica kad sam se odlučio baviti samo s Kosmodiskom28:20 – slali smo direct mail (današnji newsletter) postojećim korisnicima u formi časopisa29:58 – učenje iz iskustva, a ne uz marketinške agencije 33:18 – uspješne priče su često splet okolnosti35:10 – pravio sam se da znam što je DRTV, direct response television36:35 – Studio Moderna i kako je nastao Top Shop39:10 – širenje TV prodaje u zemlje srednjoistočne Europe41:58 – neuspjeh na početku te ne smije obeshrabriti, ali ni ograničiti 45:22 – može li se izgraditi firma na jednom proizvodu?47:25 – bitna je diferencijacija od drugih proizvoda50:43 – proizvodi se prodaju preko priče52:09 – ljudi su medijski kanal53:30 – svjedočenje običnog zadovoljnog korisnika, celebrity endorsment i influenceri55:40 – cilj je dobiti što više ljudi koji će priči povjerovati i širiti je01:00:20 – mobilni telefoni i tehnološka revolucija promijenili su način komunikacije01:01:38 – živimo u vremenu znanja bez razumijevanja01:04:50 – naš život je marketing01:05:51 – zašto nisam na Facebooku? obrambeni mehanizam01:06:58 – predstavljam se kao "Iskusni početnik"01:08:30 – Mokrin House - imanje u Vojvodini pretvoren u centar za digitalne nomade01:10:40 – u coworking prostorima rade profesionalci različitih struka01:12:54 – sucess stories i lažnih prijevara kojih je oduvijek bilo01:15:48 – kreni od troje ljudi koji će ti povjerovati i kreiraj "Minimum viable audience"01:16:45 – nisam veliki pobornik Multi level marketinga01:18:34 – potreba za pripadanjem zajednici je u našem genetskom kodu01:20:03 – što je prethodilo da prodaš udio u firmi?01:22:20 – 3 faze uspjeha: smiju ti se, ignoriraju i pridruže01:24:34 – nemam ni trunke žaljenja, osjećam se kao „vojnik poslije rata“01:28:20 – moraš iskoračiti u nepoznato, ne postoji uspjeh ako unaprijed znaš da ćeš uspjeti01:30:28 – oslobađajuće je kad nemaš drugu opciju01:32:30 – koju bi poruku poslao sam sebi u prošlost?01:33:55 – što bi preporučio onima koji kreću u poduzetništvo?01:35:07 – nenormalno puno knjiga kupujem i čitam01:36:23 – primarni fokus je vaš zaposlenik, a ne kupac01:38:51 – pisanje bloga "Iskusni početnik" mi je terapijska stvar01:41:21 – pisanje knjige i bloga nije isto

Branimir Brkljač preporuča:

blog "Iskusni početnik"Danny Meyer: Setting the table: The transforming power of hospitality in business

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnice na blogu: Mateja Pavlešić i Vesna Stublija Jovović

Marin Bezić je jedan od rijetkih profesionalaca koji su otišli u inozemstvo, tamo postigli uspjeh, i vratili se. Iskustvo rada u Microsoftu u SAD-u je donio sa sobom i osnovao vlastitu firmu u Hrvatskoj, imenom Concero koja se bavi optimizacijama developerskih timova i firmi, na načine koje je naučio vani. Danas je trener agile metode razvoja softvera, te konzultant u povezanim područjima koji sežu od sastavljanja i organizacije novih timova, do izgradnje korporativne kulture. Sa velikim klijentima od Infobipa, Poslovne Inteligencije do Erste banke, Marin je našao svoju nišu i pokazao da se može.

S Marinom smo pričali o:

00:30 - Forza, Fiume!01:10 - Zbog čega su te preporučili za gosta Surovih strasti?02:30 - Kako do Microsofta? Priča počinje od trećeg srednje…07:00 - Bez da se prijavite, nećete naći svoj dream job10:50 - Prvi projekt: prvi BI proizvod u Microsoftu11:20 - Rad s ljudima je najvažniji skill - treba uključiti ljude i izvući maksimum iz njih13:20 - Kako komunicirati? Objasniti ljudima jasno i precizno gdje moramo doći, a s njima prodiskutirati kako do tamo doći!17:15 - Zdrava kultura u timu - konstruktivno se svađamo!18:45 - Dosta firmi zanemaruje kulturu firme. Kultura firme je nešto na čemu treba aktivno raditi kroz rast firme.22:00 - Ohrabriti dobra a eliminirati loša ponašanja u timu24:00 - Koliko strpljivosti s ljudima koji se teško prilagođavaju kulturi tima?27:00 - Je li sustav "uspoređivanja" ljudi koristan?29:30 - Povratak u Hrvatsku - odmah nova firma ili?32:20 - Konzalting oko softverskih procesa sa iskustvima iz Microsofta34:30 - Jako brzi rast nekad pokaže da procesi nisu dovoljno dobro posloženi da to mogu izdržati37:30 - Što je "agile" i pomaže li uvođenje agile metodologije u timove koji ga nisu ranije primjenjivali?43:20 - Imaju li "ceremonije" u scrumu smisla ili ne?47:00 - Ceremonije imaju smisla, ali ih je dobro malo prilagoditi potrebama firme.49:30 - Radim razgovore 1-1. Na temelju tih razgovora donosim zaključke koji bi poboljšali rad organizacije.54:30 - Lakše je raditi s mladim ljudima, lakše im je usaditi nova znanja i kulture58:00 - Neke firme koje sam zatekao u Hrvatskoj su bile u fazi razvoja koju sam ja prošao u Microsoftu, pa sam im odlično mogao pomoći59:10 - Testiranje nam je smanjilo broj bugova 40%1:01:30 - U Microsoftu je svaki tim imao svoju autonomiju u organizaciji1:02:30 - Što je to "ritam biznisa"?1:05:20 - Self-criticism, self-healing - što radimo i kako to možemo raditi bolje?1:07:30 - Najlakši način za naći nove ljude je da su ti trenutni zaposlenici zadovoljni i da preporuče tvoju tvrtku1:10:30 - Kada riješimo sve probleme - naletimo na nove probleme :)1:13:00 - Koliko radiš - koliko ne radiš?1:15:30 - Pokušavam ne raditi s firmama koje nisu zdrave. Što znači "nisu zdrave"?1:16:30 - Može li se "agile coaching" prilagoditi pojedincu?1:18:50 - Svaki put kad mi netko kaže "ne", moram naći dvoje koji će reći "da"!1:21:45 - Svaki dan čitam nešto (ne nužno knjige)1:22:20 - Volio bih da moja djeca odu vani, samo zato da upoznaju druga okruženja i druge kulture1:23:40 - Koji je plan B?

Marin Preporuča:

Tom DeMarco, Tim Lister: Peopleware - Productive Projects and Teams - o vođenju developerskih timovaDavid Epstein: Range - o vrijednosti imanja raspona vještina i iskustava umjesto specijalizacijeL. David Marquet: Turn the Ship Around: A true story of building leaders by breaking the rules - o iskustvu vođenja tima na nuklearnoj podmorniciI polu-preporuka: Patrick Thean: Rhythm - knjiga s dobrim konceptom ritma u radu: think-plan-do ali ne pretjerano dobrim tekstom

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnik na blogu: Mario Mucalo

Ratka Jurković ima impresivan životopis i inspirativnu filozofiju života. Istovremeni entuzijazam i opuštenost. U ovom razgovoru nas uči koje su najbitnije vrednote poduzetništva i svake organizacije, ali i života općenito.

Ratka je pravi multipraktik, a kaže da drugačije ne bi niti mogla. U Zagrebu je završila ekonomiju, u Norveškoj magisterij, a na Oxfordu tibetanske studije. Predaje na domaćim i stranim sveučilištima, drži edukacije, pomaže pro bono mladima i direktorica je Svan konzaltinga.

Kao one-man band doista uživa u slobodi i onome što radi. Za nju je sloboda jedna od temeljnih vrijednosti. Mogućnost birati što, kada i s kim raditi. Kreirati sama svoj sadržaj i uživati u tome, a onda to prenijeti drugima.

Njena filozofija je da je poduzetništvo prvenstveno ostvarenje samog sebe, dok je novac samo nus-produkt. Važno je ne vezati se za materiju jer ona je prolazna. Dolazi i odlazi. Kad se ne vežeš, nije problem investirati kada je potrebno. Nije loše smatrati tvrtku svojom bebom, ali i djecu se jednog dana mora pustiti. Poduzetništvo je sloboda da se ostvari, ali i ogromna odgovornost. Poduzetništvo nije posao, nije profesija. To je način života. Naš poduzetnički pothvat. Razlog zašto je osnovano, što se želi od toga i same vrijednosti su ono što vode. Stavovi o ljudima, poslu i vlastite vrednote utječu na organizaciju i kakva će ona biti. To se prenosi na zaposlenike i čini firmu kao takvu.

Veliki dio svog života inspirirana je tibetanskim budizmom. Upravo ta filozofija pomogla joj je da prihvati sebe kakva je. Spoznaja da svi imamo korove i da nitko nije savršen. No tome treba težiti. Uvijek biti samokritičan. Jer onda kad nestane sumnja kojom procjenjujemo sami sebe, trebalo bi se zabrinuti. Neovisno o uspjehu, treba biti isti čovjek kada se jede biftek s zlatnim listićima i kebab.

Najoskudniji resurs je ljudski. Naći će se lova, naći se klijenti, ali to što si poduzetnik ne znači da imaš „licence to kill“. Moraš biti tu za ljude oko sebe. Osjetiti svoje ljude, pričati sa svojim ljudima. Džaba ping-pong stol ako ne vidiš svog zaposlenika. Budi čovjek.

Imamo slobodnu volju da se izgradimo kao osoba, onakva kakva želimo biti, ali onda i odgovornost za ono što naša djela donose. Kao odrasli, neka ponašanja si ne možemo dozvoliti. To je odlika nezrelosti. Spoznaj samog sebe. Ne može se kriviti nikoga za ono što se događa. Ono što si slao to i primaš.

Dionica u koju vrijedi ulagati je znanje. To je jedino što se ne može uzeti. A može se učiti bilo kada i bilogdje. Svatko svakoga nešto može naučiti ako smo otvoreni za učenje. Svi smo mi samo kap u moru svega. I zato treba biti ponizan.

Budite vrhunski stručnjaci. Nikad ne prestanite učiti, biti gladni znanja. Ali prije svega, budite vrhunski dobri ljudi. Najoskudniji resurs današnjice je čovječnost i humanost, to je ono što ovoj planeti fali.

-- Autorica teksta: Mateja Pavlešić

Ratka Jurković je konzultantica i predavačica sa velikim iskustvom kod nas i u inozemstvu, u komercijalnim i akademskim okruženjima, u područjima savjetovanja menadžmenta, team buildinga i razvoja edukacijskih programa. Sa zanimljivim životnim putem od diplome u makroekonomiji u EFZG-u do Tibetanskih i Himalajanskih studija na Oxfordu, sa nizom sudjelovanja na jakim međunarodnim konferencijama, Ratka je hvaljena i dobrodošla profesorica, savjetnica i coach mnogim poduzetnicima. Osnivačica je i direktor Svan Consultinga, putem kojeg nudi niz usluga predavanja i coachinga.

Ispričavamo se zbog par problema s audio snimkom, nastalih zbog prekida i tehničkih problema.

S Ratkom smo pričali o:

00:00 - Zašto te Mate preporučio za Surove Strasti?00:45 - Poduzetništvo je više od namicanja novaca02:20 - Inspirirana sam filozofijom tibetanskog budizma03:00 - Ne smije se vezati za materiju, novac je nusprodukt mog ostvarenja05:00 - Moraš biti isti čovjek kad jedeš steak sa zlatnim listićima kao i kad jedeš kebap od 25kn06:50 - Zamke na putu prema gore08:30 - Rad sa mladim ljudima10:15 - Pošaljite molbe, ljudi će reći "Super!"12:10 - Iz poduzetničke obitelji…17:20 - Je li te motivirao novac?19:30 - Zapošljavati je vrhunska odgovornost22:15 - Svugdje je moguće naći dobre ljude23:50 - Što je sloboda za tebe? 25:50 - Što više znam, to sam ponizniji26:30 - Dan kada prestajemo učiti od svojih polaznika je dan kada umiremo kao edukatori 28:00 - Najbolje rezultate daju tailor made teme - teme koje su bitne30:10 - Moji klijenti i klijentice su ljudi koji propituju sebe u životu31:40 - Kako skupiš feedback i kako mjeriš rezultat?34:00 - O efektu spaljene zemlje38:20 - Ako se stalno sve mijenja, ljudi će pričekati da se stvar ustabili prije nego počnu djelovati39:30 - Nema do razgovora s ljudima40:40 - Piramida organizacijske kulture43:30 - Džaba ping-ping stola ako ne vidiš mene kao zaposlenika45:30 - Herb Kelleher kao uzor49:50 - Najlakše je potrgati. Daj, budi čovjek!50:40 - Najoskudniji resurs je čovječnost 51:30 - Učim od ljudi koji su bolji od mene. Što znači "bolji"?52:30 - Imamo kapacitet da se razvijemo u dobre osobe54:30 - Teško je naći osobe na koje se možeš osloniti57:15 - Bi li se išta promijenilo da se Steve Jobs više posvećivao svojoj obitelji?59:30 - Neka ponašanja koja si si mogao dozvoliti sa 17-18 godina, ne možeš si dozvoliti s 45-50 godina. To je nezrelo!1:00:30 - Budi svjestan da možeš platiti, ali neke stvari ne možeš kupiti.1:02:40 - Sve više i više studij koji završavaš ne određuje tvoju karijeru1:04:10 - Humanističko obrazovanje može dati širi pogled na donošenje odluka1:08:10 - Inžinjerski izazovi u nacizmu1:11:00 - Stručnost je bitna ali gledati isključivo kroz stručnost može biti opasno1:12:05 - Sinonim za poduzetništvo, sinonim za novac1:12:50 - Temeljni principi koji te vode kroz život1:14:30 - Ne povrijediti ljude vs. usrećiti ljude1:15:55 - Što je za tebe uspjeh?1:17:00 - Kad me netko pita što želim biti u životu - nemam pojma!1:18:20 - Što bi bilo dobro da si znala 10 godina ranije?1:20:25 - Korijen sveg zla je neznanje! (A to što si educiran ne znači nužno da znaš!)1:21:40 - U pravilu ne žalim ni začim jer živim život!1:24:40 - Poruka za mlade

Ratka preporuča:

Kevin Freiberg, Jackie Freiberg: Nuts! Herb Kelleher's and Southwestern Airlines' Crazy Recipe for Business and Personal Success

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnik na blogu: Mario Mucalo

Robert Petković je web analitičar iz agencije Bruketa&Žinić&Grey, što znači da je specijalist za traženje odgovora u moru podataka prikupljenih tijekom korištenja weba, ali i za postavljanje adekvatnih pitanja. Web analitiku trebaju i mali i veliki poduzetnici, ali često toga nisu svjesni. Kako on kaže „analitika je neželjeno siroče između prodaje i marketinga“.

Internet marketing je doveo dvosmjernu komunikaciju i mjerljivost. Petković svakodnevno analizira kako su korisnici došli na web i što su radili. Primjenjujući znanje iz psihologije, proučava brojke u Google Analyticsu i iščitava ljudsko ponašanje. Iz brojki izvlači zaključke i daje savjete za poboljšanje weba, da se novci ne troše uzalud već pametno ulažu. Robert Petković brojke prezentira na zanimljiv način pričanjem priča i često gostuje na konferencijama i radionicama. Stalnom edukacijom sebe i drugih, nastoji poboljšati kvalitetu i iskoristiti prednosti digitalnog marketinga. Najdraža konferencija mu je SUPERWEEK, kad je jednom godišnje zatvoren s 200 stručnjaka na vrhu brda u Mađarskoj i razmjenjuje iskustva na području web analitike.

Teme o kojima smo pričali s Robertom:

00:29 – što je važno za dobru prezentaciju? nastup i sadržaj01:34 – apsolvent psihologije kojem su ostala 2 ispita i diplomski03:36 – evangelist analitike – na jednostavan način objašnjava što se krije iza brojki06:20 – kome je i zašto potrebna web analitika?09:50 – je li bitan broj korisnika na webu? 15:00 – kada treba razmišljati o analitici? kad se crta struktura weba18:12 – koji su najčešći ciljevi weba? 23:20 – što je bounce rate? postotak posjeta koje su završile odlaskom s weba 24:00 – pomažem klijentu da dođe do odgovora27:20 – Amazon i veliki sustavi stalno eksperimentiraju, testiranje hipoteza30:18 – kod nas web shopovi rade po osjećaju, „gut feeling“32:15 – koliki je ROI od investiranja u analitiku?35:20 – digitalnim marketingom ne šalju se sve poruke svima i u istom broju37:10 – za što služe banneri i koliko se klikaju?40:30 – web nikad nije gotov42:38 – preko tjedna popodne držim edukacije iz analitike43:40 – zašto uložiti u web analitiku? primjer na NLP Hrvatska web stranici46:10 – kako se računa page value tj. koliko neka stranica vrijedi?48:50 – da li brojke lažu?52:20 – analitika je kontrolna ploča, upravljanje uz pomoć brojki56:55 – što su vanity metrics – mjere taštine?57:48 – kako rasporediti budžet za dizajn, programiranje, marketing, SEO i analitiku? 01:00:40 – mjerenje povećava uspješnost01:02:05 – bez awarenessa nema dolaska na web01:03:00 – ključ je interpretacija podataka 01:04:58 – poput Miroslava Varge priča priče s brojkama01:07:40 – primjer modela atribucije sa Zlatkom Dalićem i Lukom Modrićem01:13:11 – uložiti u boost post, analitičara ili marketinški budžet? 01:16:05 – cilj analitike je smanjiti marketinški budžet, a povećati konverziju01:20:10 – je li ti analitika posao ili hobi?01:21:45 – predavanje na konferencijama je bio san, a sad je stvarnost01:24:40 – zašto se psovke i seks koriste na predavanju?01:28:20 – kako se mjeri ostvarivanje ciljeva weba? conversion rate01:30:30 – 4 stupnja postavljanja analitike01:34:10 – strast mi je pričanje pričica01:35:00 – 2 knjige koje su ga vratile u analitiku01:35:52 – analytics zajednica, Ivan Rečević, Zorin Radovančević i Boštjan Hozjan01:39:30 – savjeti za pripremu i izvedbu predavanja01:43:58 – cilj je educirati cijelo tržište, klijente, konkurenciju i kolege01:45:40 – hoće li analitika biti potrebna za 15 godina?01:46:16 – Davor Bruketa i Nikola Žinić prepoznali važnost analitike i komunikacije01:48:40 – razlike između data scientists, data engineers i data analysts01:49:39 – preporučitelj za ovo gostovanje je Ilija Brajković

Robert preporuča:

Link na Petkovićev blog je https://ropetko.com/ (tek započeto).

Vodeći svjetski Google Analytics stručnjak je Avinash Kaushik, a njegov blog je Occam's Razor  https://www.kaushik.net/avinash/ .

Simo Ahava je za one koje zanima podešavanje analitike koristeći Google Tag Manager.

Robert Petković od knjiga uvijek preporučuje svevremenog Avinasha i njegovu Web Analytics 2.0 - The Art of Online Accountability & Science of Customer Centricity, a trenutno od analitike čita:

 - Artificial Intelligence for Marketing, Jim Sterne - Successful Analytics, Brian Clifton

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnica na blogu: Vesna Stublija Jovović

Robert Torre je aktivni klinički psihijatar i autor, koji je u najšire krugove poznatosti došao s nedavnom knjigom "Ima li života prije smrti", za koju i sam kaže da ga je iznenadila čitanost i traženost. Radi se o temama i načinom pisanja dosta teškoj knjizi, koja donosi osobna razmišljanja o smislu života, filozofiji življenja, a kroz prizmu dugogodišnjeg iskustva u istome od strane autora, te njegovih iskustava u poslu s kojim se bavi. To su široke i duboke ideje kojima nema smisla pristupati olako, nego vjerojatno najbolje u adekvatno kontemplativnom raspoloženju - znači idealno za hladovinu na pustom otoku. Razgovarali smo o uglavnom o temama iz knjige, filozofirali o smislu života, i nadamo se izašli iz razgovora za mrvicu pametniji nego što smo ušli.

O smislu života i autentičnosti

Ne postoji autentičnost dok ne postoji autentično iskustvo. Ne postoji autentičnost kao odlika sa kojom se rađamo. To je nešto što se krvavo zarađuje. Smisao života se postiže kroz unutarnje iskustvo i otvaranje horizonta života, kroz uloge koje živimo i odnose koje imamo. To jest, razna iskustva i agenture daju nam smisao a tek starenjem se razrješavamo svih socijalnih identiteta. Ljudi ne mogu živjeti odvojeno od svih uloga koje imaju, od odnosa koje imaju sa drugim ljudima. Već se kroz te odnose gradi prostor za autentičnost. Tek kad se odvojimo od onoga da za druge više ništa ne moramo, kada drugima više ništa nismo dužni, tek onda možemo sebi položiti račune i pitati se što sam ja sam za sebe, što je ostalo od mene nakon što sam bio za druge. Tek tada možemo pronaći svoj smisao.

O samoći, patnji i smrtnosti kao glavnim točkama za postizanje autentičnosti

O samoći Robert kaže: “da bi ja bio ja, u zagrade moram staviti cijeli svijet pa i sebe koji sudjeluje u svim tim društvenim odnosima, i naći ono biće, u svojoj samoći, koje je zainteresirani vlasnik onog tko ja jesam”. Uloga samoće je internalizirati što se desilo sa iskustvima koje smo proživjeli. To je viša vrsta budnosti prema sebi.

Patnju, definira, kao proces pročišćavanja čovjeka koji ga čini dubljim i mudrim. Dobra patnja je ona koja, nakon što prođe njen ožiljak, ne limitira kretnju uda na kojem je ožiljak. Ona koja je u stanju produbiti čovjeka tako da on bolje vidi svijet. Da je pogled na svijet tog čovjeka, nakon patnje, inkluzivniji. Da je čovjek tolerantniji, blag i manje sudi ljudima oko sebe, da je milosrdan, u etičkom odnosu prema drugima, zbog iskustva koje je proživio.

Osvještavanje smrtnosti, odnosno činjenice da će čovjek umrijeti daje jedinstveni pečat životu i iskustvima koje čovjek proživljava. ”Sloboda čovjeka dolazi kroz osvještavanje smrti i patnje.” To su momenti u kojima se čovjek trijezni i dolazi k sebi. A to mu je potrebno da bi dobio bolju orijentaciju, da bolje razumije život u terminima života i da lakše locira i prihvaća patnju. “Triježnjenje” mu omogućava da bude sposoban prihvatiti stvarnost kakva ona zaista jest. I ako je pravilno shvatio to, jedan dio patnje dobiva posvetu a za drugi dio patnje, čovjek je sposoban shvatiti da ona uopće nije ni potrebna jer proizlazi iz naših taštih očekivanja o svijetu i od svijeta.

Kako prepoznati kvalitetnu osobu i koji su to kriteriji

Kompletnu osobu čine zrelost srca, zrela emotivnost, intuicija koja je čini svetom i dobrom, koja ima stanje unutarnje ugođenosti i inkluzivnu emociju. To je osoba sa kojom možeš normalno razgovarati o životu. Koja se ne boji razgovarati o životu. Kvalitetna osoba ili kompletna osoba sa takvim načinom promišljanja ne bi smjela biti “rijetka”. Egzistencija je nešto opće ljudski, kao empatija, nešto što bi se moglo postići bez pameti, samo sa mudrošću srca. 

Rečenice koje izvlače više od našeg života - specifičnost Robertove perspektive

“Prihvatimo svijet i ljude kakvi jesu jer tu malo šta možemo promijeniti. Prihvatimo nepovoljne ishode jer su oni zajamčeni. Budimo spremni kada nas sudbina pogodi. Da kažemo pa šta neka, nas je pogodila. Živimo svaki dan kao da je zadnji. Pa i svaki trenutak kao da je zadnji. Da osvještavamo konačnost naše avanture. Time dobivamo promišljenost, zaokruženost i dubinu u razboritosti.”

Torre je fascinantan sugovornik, kome treba pružiti adekvatnu pažnju zbog brzog govora i stila izražavanja, te je ovo jedna od epizoda koju je najbolje poslušati u miru, koncentrirani na sam razgovor.

Teme o kojima smo pričali su:

00:00:45 Robert Torre - Jedan od najčitanijih autora ove godine 00:01:07 Monografija o smislu života 00:01:20 Iznenadilo me da je knjiga postala dio mainstreama00:02:35 Bolujem od bolesti promišljanja o životu00:04:30 O strahu 00:04:50 Identitetne fasade iz kojih govorimo i što ne mislimo i što mislimo00:05:01 Filozofijska svjetonazorna priznanja00:06:00 Što se promijenilo do danas 00:06:30 Šta je smisao života00:07:10 Čovjek svjedoči čudu bića00:07:30 Unutarnje iskustvo00:08:30 Koliko postavljanje ciljeva utječe na smisao života 00:09:10 Nisam se ni rodio već se znalo tko sam00:09:30 Čovjek može položiti sebi neke račune00:10:00 Tko sam ja, šta je od mene ostalo, 00:11:15 Definicija autentičnosti00:12:30 O krivim prepoznavanjima u samoći 00:13:00 Osjećaj i misao 00:13:40 Činjenica da ću umrijeti daje jedinstveni pečat00:14:20 Pročišćavanje kroz luk patnje 00:15:05 Sloboda koja dolazi kroz smrt i patnju00:15:23 Zašto ljudi vole stvari do kojih dođu kroz patnju 00:16:16 O interpretaciji ljudskog bića koja je postala dominantna00:17:15 Mozak da bi radio potrebni su mu drugi ljudi i jezična zajednica i osjećajna kompetencija00:22:40 svaki čovjek počinje sam00:23:00 Čovjek mora živjeti od svojih “namisli”, ne može se programirati00:23:10 Sva znanja koja usvojimo su prvo neautentična00:23:25 Ima puno ljudi koji su dobri za sebe ali nisu za druge 00:23:45 Nepropitan život nije vrijedan življenja00:23:50 Ne postoji autentičnost dok ne postojim autentično iskustvo00:24:25 Radikalna samoizolacija00:24:35 Što doprinosi autentičnosti 00:26:10 Uloga samoće 00:27:00 Najprije smo tak da nismo, najprije smo sa sobom tak da smo daleko od sebe00:27:10 Razlika između samoce i odlaska na godišnji odmor, putovanje00:27:20 Čovjek mora naučiti biti sam i na trgu i u crkvi00:29:00 Može li sreća produbiti čovjeka 00:30:40 Sreća je postala imperativ00:31:50 Negativna stanja su sastavni dio života00:33:10 Samo "zdrave misli i zdrava raspoloženja” 00:33:50 Psihoterapeut je najskuplji prijatelj00:34:50 O površnosti i stalnom potragom za srećom i samozavaravanju00:39:30 Ja moram biti nitko i ništa da bi mogao biti svatko i svašta00:40:40 da li je prilagodljivost čovjeka pozitivna ili negativna00:44:05 Ljudski spas nikad nije ugrožen00:46:02 Ljudi se nikad nisu vise bojali smrti 00:47:10 Rečenica koja izvlači vise od našeg života00:49:20 Da li je self help kontaminacija00:51:00 Što je Depresivni realizam00:51:50 Svi smo adekvatni nego živi, svi se očekivano ponašamo 00:52:10 Patnja, samoća, smrtnost - tu se čovjek trijezni i dolazi k sebi00:52:25 Što čovjek postiže tim triježnjenjem 00:54:50 Prije su ljudi lakše položili život za ono što vjeruju, danas to nije slučaj00:55:00 Ljudi danas hoće samo pozitivne bez negativnih posljedica00:55:20 O našoj djeci00:55:50 Danas se pretpostavlja savršenstvo čovjeka00:56:30 Ljudi imaju djecu da bi spasili svoj smisao00:56:50 Svako dijete se odgaja kao da je potencijalni Tesla01:00:10 Kako prepoznati kvalitetnu osobu i koji su to kriteriji01:01:40 Postoji li kompletna osoba01:02:35 Egzistencija je za ljude a ne za neke nadarane manjine 01:03:08 Osjećaj zasićenja životom, kad više promišljaš nego živiš život01:06:30 O duši01:08:08 Medicina više nije u sustavu bolesti već aktivno blagostanje01:09:20 O dobroj i lošoj patnji01:11:00 O vlastitoj unikatnosti i percepciji iste01:12:00 Danas ljudi nemaju negativna iskustva kao životna iskustva već kao neprolazna iskustva 01:13:15 O doživljaju života u prošlim vremenima 01:13:55 Stav o američkom snu01:19:32 O Nitzeu, religijama i pravima za život 01:21:15 Self help podučava sebičluku01:22:35 O odgoju djece, privatnim vrtićima, školama 01:27:35 Negativan set riječi sa veseljem01:28:00 O drugim knjigama01:29:20 Suvremena psihijatrija 01:29:50 O poslu psihijatra 01:31:50 Prijemni ispit za specijalizaciju psihijatrije01:34:29 Oslanjanje na medikamente u suvremenoj psihijatriji01:35:44 Uvećani broj psihijatrijskih poremećaja01:36:36 O pretjeranoj senzibilizaciji sa psihijatrijskim poremećajima01:37:10 DSM (Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders)01:38:30 O financiranju psihijatrije i korupciji u psihijatriji općenito01:39:15 O psihijatrijskoj struci

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnica na blogu: Jelena Kišiček

Inženjerka, konzultantica, direktorica prodaje, maratonka, volonterka – sve to je Vedrana Miholić. Žena koja ima mnogo postignuća, i ne staje. Brzo donosi odluke i zna što želi. Prema svakom izazovu pristupa spremno i disciplinirano. Pripremi se i da sve od sebe. Um ne prihvaća negaciju. Matematičarka u glavi, oduvijek joj je bilo zanimljivo riješiti neki problem, tražiti neku logiku. Prokopati malo po problemu ne tražiti odmah rješenje, već uzrok. Nisu stvari uvijek najjednostavnije.

Kroz godine provedene u CROZ-u prošla je nekoliko uloga, no nikad nije mislila da će završiti u prodaji. U njoj je prepoznat kapacitet koji tada ni sama nije vidjela, i danas uspješno vodi tim kao direktorica prodaje. Kako njen tim većinom čine programeri i inženjeri komunikacija s klijentima je stručna i kvalitetna, a time i uspješnija. Ipak, priznaje, tipičan inženjer ima otpor prema prodaji. Nema predodžbu da i on može biti menadžer, i da ima potrebne soft skillove. Zbog nedostatka obrazovanja, i krivih percepcija, takve funkcije radije prepuštaju nekom drugom.

Za razliku od klasične prodaje, u CROZ-u se pažljivo bira svaki klijent i posao. Iako je velika potražnja za informatikom i klijenti gotovo padaju s neba, postoji nedostatak ljudi i resursa. Zato se bira ono što će ljudi htjeti raditi. Tehnologije koje idu naprijed, klijenti koji znaju što žele i dobra okolina. U nedostatku IT-evaca , kreativni uredi, kava, piva (a jednog dana možda i roller coaster) u uredima su normalna pojava, a poslovi su ti koji privlače ljude. Naši ljudi ne vole čekati, žele se osjećati da su nešto pridonijeli, osjećati se dobro u onome što rade. Vedrana kroz svoju poziciju, želi stvoriti mladima nove prilike i ugodnu okolinu i tako ih zadržati u Hrvatskoj. Donijeti super posao tu da se ljudi tu dobro osjećaju. Otvoriti vrata da tu dođu ljudi koji vole to što rade.

Bitno je da postoji sinergija između društvene odgovornosti, biznis sektora i obrazovanja. Doprinositi društvu, ne samo biznisu.

Kao žena u IT-u, često je jedina na sastancima sa strancima. Žene često same sebe podcjenjuju, umanjuju vlastite kapacitete, osjećaju se nesigurno. U Hrvatskoj situacija i nije loša i imamo potencijalno dobar zamah. Važno je osvijestiti da mogu. Kroz programe u školstvu, inicijative robotike dati mogućnost curama da se uključe. Jedan nastavnik može puno utjecati na mlado biće, a velika je uloga i roditelja.

Za Hrvatsku kaže da je start up nacija. Manje je tržište i lakše se rade nove stvari. Prate se trendovi. Ulaganje je manje. Tako je i Croz firma koja radi sve. Sa širokim spektrom znanja i specifičnim skills-ovima, poslovi su im dolazili kada nitko nije znao riješiti određeni problem. Jako involvirani u samog klijenta, počnu za njega raditi i ostale poslove.

Ipak, kod nas, nedostaje atmosfera u kojoj se smije pogriješiti kako bi mogli biti kreativni i rasti. Greške nisu problem, ako si se potrudio i ako si bio discipliniran. Treba svaki dan učiti. Svaka nova tehnologija donosi nova radna mjesta, samo su drugačija. Bitno je biti spreman zaroniti u nešto novo.

Želje je dobro imati, ali ne trebaju biti ispunjene očekivanjima. Dok se grčiš, stvari idu jako teško. Stabilnost, disciplina. Truditi se. Sporo ali dostižno. Dogodit će se kad se najmanje nadaš.

-- Autorica teksta: Mateja Pavlešić

Vedrana Miholić je trenutno direktor prodaje u CROZ-u, no prošla je put od developerke do direktora edukacije i konzaltinga, te organiziranja konferencija i drugih događaja, a povremeno predaje i na domaćim fakultetima i učilištima. Članica je upravnog odbora grupe STEMI koja promiče inženjersku edukaciju, osobito s obzirom na robotiku, te je aktivno volontirala u udruzi RODA - Roditelji u akciji. Uz sve to bavi se trčanjem i redovito trči maratone, čak i kada je na poslovnom putu.

Uskoro ćemo objaviti popis tema.

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnica na blogu: Mateja Pavlešić

Goran Vugrinec Goc, čovjek kojeg poznajemo po vrhunskim šalama, dio standardne postave Lajnapa i solo fajter u stand-up vodama.

Za Surove strasti priča odakle proizlazi humor, mogu li sretni ljudi biti humoristični, kako je biti sam svoj gazda te što je potrebno da bi nastala dobra šala ili dobar vic. Osim toga, dotakli smo se tema kako bavljenje stand up-om utječe na privatni život, u kakvom je stanju hrvatski humor te zašto se uopće počeo baviti stand up-om.

Humor kao obrambeni mehanizam

Humor je sjajna stvar kada čovjek dođe u neugodnu situaciju jer mu pomaže da istu ublaži. Sa dobrom forom se uvijek možeš izvući, ali to dosta često ovisi o tome tko sluša i kakav smisao za humor ima osoba kojoj pokušavaš “prodati” foru. Goran smatra i da humor proizlazi iz frustracije, pa kaže: “Ljudi koji se ne susreću sa nesrećom, tragedijom, frustracijom ili ljutnom, neće moći bacati fore na svoj račun.”

O tome kako je sam biti svoj gazda te pripremama za nastup

Biti stand-up komičar je odlična stvar. Sam biraš tko će ti biti klijent, gdje ćeš i što ćeš raditi. Kao i svaki posao ima svoje negativne strane. No Goran to okreće u svoju korist te kaže da najbolje funkcionira pod pritiskom. Kad se približava dan nastupa i pritisak oko nedostatka vremena postaje sve veći. Pa u sat i pol prije početka, uzme ideje koje je skupljao 2 mjeseca, izvadi par premisa, generalno ih raspiše i zapravo dovršava pred publikom. Kaže da su te fore najkvalitetnije i upravo to je razlog zašto nikad ne vježba doma pred ogledalom.

“K’o da ja kažem vatrogascima kak’ da gase požar”

Stand up i duhovitost dolaze iz potpune iskrenosti nas samih sa sobom. I nije sretan kada klijenti traže da mijenja materijal. To su situacije u kojima izlazi iz svoje zone poznavanja stvari, a inicijalno su ga angažirali da bude duhovit. Što on i radi najbolje barem prema činjenici da u prosjeku nastupa svaki drugi dan godišnje. Savjete glede tehnike donekle prihvaća, ali zadiranje u sam materijal šale, kaže, ne dolazi u obzir. “Nemoj mi govorit kak da ja budem duhovit jer dolazi do zatomljavanja tog duha i inspiracije i to jednostavno ne funkcionira.”

Template za komediju i hrvatski humor

Postoje tehnike na kojima se gradi fora. Uz pomoć njih, osoba koja nije duhovita može raspisati foru matematički i može doći do 95% uspješnosti. Ali upravo ovih 5% dijeli vrhunske komičare od običnih. “Jer stand up nije samo duhovitost, to je kruženje energije.” - ističe Goc. Stand up je razgovor. Ljudi ne dolaze zbog fore, dolaze zbog energije i atmosfere. “Hrvatski humor nije duhovit. Hrvati se često vole naći uvrijeđenima. I to je percepcija cijele regije.” - ističe Goc. Ljudi žele biti bezbrižni. A on je lik koji voli komplicirane fore, koji živi stand up i svojim nastupom želi postići svojevrsnu društvenu kritiku, nasmijati ljude ali ih natjerati na razmišljanje. “Stand up je meni iznimno iskrena stvar. Ne bavim se stand up-om da bi bio duhovit. Bavim se jer uživam u tome. A uživancija je i stvaranje tog materijala, ne samo izvođenje.”

Što kaže o suradnji između kolega, korištenju tuđih fora i još nekim sitnicama, poslušaj u podcastu.

-- Autorica teksta: Jelena Kišiček

01:03 Humor kao obrambeni sustav 02:50 O karijeri prije stand up-a05:10 Vrhunac profesionalne karijere 06:55 Svi ti poslovi nisu bili za mene 08:05 Humor proizlazi iz frustracije 08:20 O čemu pričaju bogati ljudi 09:44 Stand up je odlična stvar, pogotovo kad si solo fighter10:02 Sam svoj gazda - biraš tko će ti biti klijent, gdje i šta ćeš raditi10:23 Negativna strana toga da si sam sebi šef10:33 Najbolje funkcioniram pod pritiskom 12:20 Kreativnost nije nesto sto se događa, to je proces 13:05 Loš sa autoritetom14:30 K’o da kažem vatrogascima da gase požar16:16 Biram za koga radim 17:20 Broj nastupa godišnje18:09 O zasićenju 18:37 Stand up sebična disciplina - romantične stvari se rade navečer, a ja tad radim19:23 “Ja da mogu nastupat svaki dan više puta, ja bi to radio”23:25 Grupa nadograđuje kreativnost - Izgradit ću mnogo kvalitetniju foru pred publikom nego sam24:30 Sav svoj materijal razrađujem pred ljudima25:38 Kako se pripremam za show26:50 Zašto se bavim sa ovim 28:50 Da li postoji template za komediju 30:25 Stand up nije samo duhovitost to je kruženje energije 31:48 Kako publika doživljava fail33:19 Stand up je razgovor35:01 Kako reagirati kad se ustane netko iz publike i zahejta foru39:02 Kako nastaje magija u publici - nova ili poznata publika 40:45 Ljudi ne dolaze zbog fore, dolaze zbog energije43:09 Suradnja između komičara 46:07 O egu - treba komičar imati stav da ono što govori je snažno i da ne fejka48:24 Kad onaj ispred tebe sjebe ili razvali50:40 Danas imam loš dan52:09 O solo nastupu52:20 Samocenzura - o svemu možeš pričati ako se kvalitetno pripremiš53:32 Hrvati su publika koja voli lagane fore53:48 Lik koji voli komplicirane fore56:55 Što publika želi 57:19 Ja sa svojim stand up-om želim postići svojevrsnu društvenu kritiku 59:01 Moze li se živjeti od pravih fanova59:50 Popularizacija stand up-a1:02:05 Ja želim postići da ljudi znaju da sam stand up komičar i da mi zato dolaze na show1:03:30 Jesmo li podneblje koje humor može doživljavati slobodno1:03:45 Hrvatski humor nije duhovit, to je percepcija cijele regije1:04:37 Stanje humora u Srbiji1:08:29 Znam zakaj sam duhovit, zašto se ovim bavim i u čemu sam dobar1:09:53 Ugovor1:11:59 Korištenje tuđih fora1:15:10 Ne bavim se stand up-om da bi bio duhovit, bavim se jer uživam u tome1:15:35 Ja živim stand up, meni je to sve1:16:15 Ne diraj mi sadržaj, u moj materijal, tehnika ok1:20:31 O edukaciji 1:21:35 O kreativnoj blokadi1:25:01 Maksimalno iskren, ogoljen na stageu1:27:43 One liner - kristaliziran stand up, vještina i talent1:28:20 Ja sam storyteller1:30:01 O kreativnim izazovima1:33:01 Kvizovi vs stand up1:34:10 Savjet mlađem sebi1:36:40 Sreća se ne nalazi u grču, sreća se nalazi u pritisku i panici

Goran Vugrinec - Goc je jedan od naših najpoznatijih stand-up komičara i su-pokretač grupe Lajnap Comedy, gdje s kolegama (od kojih smo sa Štamparom i Kozačinskim već pričali) provodi predstave donedavno vrlo neobične vrste za domaće prostore - tzv "stand-up" komediju. Već i sama narav ove vrste nastupa uglavnom znači nemalu dozu uvrnutosti od nastupatelja, a Goc nas nije razočarao. Pričali smo o tome kako je došao do toga da bude stand-up komičar, koji su mu bili najbolji i najgori trenutci, koje su tehnike stand-up komedije, te koji mu je smisao života.

Uskoro ćemo objaviti listu tema.

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnica na blogu: Jelena Kišiček

Dario Šimić je jedan od naših najpoznatijih nogometaša, ali i jedan od rijetkih koji se nakon sportske karijere uspješno prebacio u sasvim druge vode. Zajedno s bratom Josipom je krenuo razvijati i ulagati novac stečen u nogometu te su pokrenuli niz uspješnih biznisa - vodu Aqua Viva, niz barova Vivas Bar, te brend kave Vivas Caffe. Razgovarali smo o tome kako je bilo u ranim početcima biznisa, kako su došli do ideja za projekte, te na koje načine sportaši općenito mogu pametnije gospodariti zarađenim sredstvima.

Teme razgovora:

0:19 igrači NBA-a unutar 5 godina skoro svi bankrotiraju - čemu?1:54 Još 2003. sam uložio u proizvodnju vode3:30 Nogometaši misle da imaju nepresušne izvore novca koji će zauvijek dolaziti6:56 Veliki zarađeni novci donose veliki pritisak7:50 Kako ostati normalan?10:20 Kad zaradiš novac, dolaze ljudi koji imaju puno vremena, a malo znanja12:23 Novac koji sam vani zaradio, uložio sam u Hrvatskoj13:50 Kako si birao vrste firmi koje ćeš osnovati?17:45 U početku su kamioni imali naše slike i naše ime je pomoglo, danas to nije potrebno20:12 Svi od konkurenata su imali rast23:00 Kad će tržište postati prenatrpano?26:13 Zbog distribucije Aquaviva smo počeli otvarati Vivas lokale31:05 Transfer iz profesionalnog nogometa u biznis34:18 Jesu li sve te ideje izašle iz vaše glave?36:44 Je li (tek) čovjek koji ima 4 firme i preko 200 zaposlenika "pravi" biznismen?38:30 Savjeti nogometašima43:10 Bi li stavio novac u dionice?46:55 Nema laganog novca 50:18 Kako si se educirao?53:20 Kroz nogomet sam naučio kako se nositi sa stresom54:55 Koje si pouke izvukao iz nogometa?56:30 Strahovi i samokontrola 58:40 Koje su vrijednosti najvažnije?

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnica na blogu: Ivona Mikulčić

Marijan Palić direktor je marketinga brzorastuće tvrtke za razvoj softvera AGENCY04, autor jedne od ovogodišnjih hit knjiga - Atomski marketing te zaljubljenik u sportski marketing i futsal. Bio je poduzetnik u dvije tvrtke HRFUTSAL.com i Overtime sports marketing, a i vodio je marketing u vodećoj poslovnoj školi u jugoistočnoj Europi - COTRUGLI Business School.

U podcastu je pričao o tome kako je došao na ideju knjige Atomski marketing, kako je sam radio marketing i prodao knjigu u više od 700 primjeraka, o futsalu i uspjesima u sportskom marketingu, sukobu s Osječkom pivovarom koji je lansirao njegov blog u popularnost i otvorio mu mnoštvo prilika.

Teme o kojima smo pričali s Marijanom:

00:17 – zanimljiv životopis mladića od 30 godina00:57 – promocija knjige i ebook „Iskakanje iz paštete“ i promocija knjige02:27 – autor knjige Atomski marketing, do sada je prodano 700 komada04:14 – blog je eksplodirao zbog teksta o Osječkom pivu i Hajduku07:24 – zahvaljujući blogu dobio sam posao u COTRUGLI poslovnoj školi09:14 – pokrenuli smo Overtime, tvrtku za sportski marketing11:05 – strast za sportom i treniranje futsala13:02 – uspjeh je bio napunjena dvorana Zrinjevac u Osijeku15:45 – marketing nije trošak nego investicija17:28 – engagement - svi žele biti sponzori i dio lijepe priče18:58 – ciljanje publike za KK Cedevitu, tinejdžeri i mlađi od 30 godina20:13 – ne trebamo izmišljati toplu vodu, nego prilagoditi ono što se vani radi dobro22:02 – nemamo dovoljno klubova s dugoročnim strategijama25:13 – marketing digitalnog doba - fokus na online uz kombinaciju offlinea27:33 – remarketing - ljude stalno treba podsjećati, ali ne treba pretjerivati29:20 – u knjizi je 84 priča, suautor je Mato Rajić, a dizajner Dorijan Palić29:57 – kako naći posao? dobro je istaknuti se s nečim31:58 – Saša Tenodi najavio pisanje svoje nove knjige32:30 – zašto riječ atomski? naziv i izgled knjige privlače pažnju33:20 – kako je išao proces pisanja i izdavanja knjige?34:38 – koliko knjiga tiskati i da li je sam izdati ili s izdavačkom kućom?35:43 – testiranje tržišta i besplatna dostava knjige37:20 – distribucija knjige po većim gradovima i preporuke recezenata39:14 – prodaja u knjižarama u Hrvatskoj i regiji40:48 – sljedeći cilj je snimanje audio booka, ali samo za dio knjige42:00 – na Googleu piše da se traži PDF knjige42:20 – koja je ideja knjige? skupiti priče iz prakse da drugi ne ponavljaju moje greške42:52 – istoimeni podcast Atomski marketing za sad ima 5 epizoda44:15 – sve što se proda i zaradi reinvestira se u marketing45:10 – portal Poslovni Puls i boostanje postova koji se dobro čitaju48:10 – zašto se isplati oglašavanje na portalima?50:10 – najveća prednost knjige je što sam proširio bazu kontakata50:48 – najveće greške koje sam napravio su Football Fest i trgovina HRFUTSAL53:40 – radim u AGENCY04 - to je softverska tvrtka, a ne marketinška agencija55:58 – skupljanje leadova je jako bitno, a zapostavljeno57:25 – zabrinemo se tek kad nešto ne funkcionira58:10 – treba više ulagati u edukaciju, ponestaje kvalitetnih ljudi59:38 – u planu je radionica o digitalnom marketingu od 4 dana01:00:40 – kada trebamo outsourcing?01:03:30 – u digitalu se sve može vidjeti i pratiti01:05:18 – treba gledati povrat investicije01:06:02 – zašto ljudi kupuju određene brendove? Pepsi vs. Cola01:08:10 – vizualna konzistentnost je jako bitna01:10:40 – u poslu ne treba stati s nečim što dobro ide01:12:09 – inspiraciju više tražim online nego u knjigama01:14:10 – preporuka za top 10 poslovnih knjiga koje trebate pročitati01:15:08 – čitam na Mediumu i učim tečajeve na Udemyju01:16:00 – jutarnji treninzi su mi dali energiju i motivaciju01:17:01 – jedna od priča u knjizi je kritika na korisničku podršku Tele2

Marijan preporuča:

Buyology: Truth and Lies About Why We Buy, Martin LindstromShoe Dog, inspirativna priča kreatora Nikea, Phil KnightMediumUdemy

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je na radiju 808.

Majstor zvuka: Gordan Antić

Suradnica na blogu: Vesna Stublija Jovović

Arnel Šarić Sharan je poznat širom BiH kao izvrstan radijski voditelj, novinar “Oslobođenja” i “Dani”, član punk rock benda te jedan od predstavnika skromne bosanskohercegovačke podcast scene sa svojim “Radijo podcastom”.

Na ovogodišnjem Play Media Dayu u Banja Luci, pričali smo s njim i ostali oduševljeni količinom entuzijazma kojeg nosi u sebi uz prepoznatljiv sarajevski humor te poštovanje koje ima za radio kao medij.

Stanje podcasta u BiH - tko se sve bavi podcastom

Donedavno nije postojala konkurencija kada je u pitanju podcast, izuzev možda one da je radijski program dostupan on-demand. Arnel je svoj “Radijo podcast” pokrenuo u lipnju 2018. godine. Njemu su se pridružili Sarajevo Calling, Cantina Talks te CyberBosanka.

Formula za izvrsnog podcast voditelja i što je to zapravo pravi podcast

Osim pravog mikrofona da se bolje čuješ (smijeh), dodaje kako je to zapravo da znaš što želiš i kome se obraćaš.

Što se tiče definicije podcasta, generalno je teško odrediti. Jer danas imamo i YouTube podcaste i snimljene radijske emisije. No zapravo, podcast bi značio da je to audio format koji mogu snimiti i poslušati bilo kad i bilo gdje.

Arnel kao radijski voditelj

Kako sam kaže, većinu profesionalnog angažmana temelji na činjenici da država u kojoj živi zapravo ne funkcionira. Veliku popularnost stekao je u radijskoj emisiji “Šalter” koja je za cilj imala pomoći slušateljima na njihov zahtjev uz direktnu provokaciju nadležnog državnog organa koji trebao, morao i mogao riješiti konkretan problem. Arnel kaže da je oko 95% slučajeva i bilo riješeno.

Svoj nastup radijskog voditelja okarakterizirao bi kao opušteni te nam je ispričao brojne anegdote koje su obilježili taj dio njegove karijere. Poslušajte ih u podcastu.

Pokretanje “Radijo podcasta” i stvaranje sadržaja

Pored profesionalnog života, nastupanja u bendu, obitelji te drugih bitnih stvari za koje mora raditi kompromise, podcast je nastao iz želje i sa voljom da stvori sadržaj koji njega zanima bez da radi kompromise i ustupke zbog marketinga odnosno financiranja, sponzorstava i slično. Za podcast primarno stvara sadržaj koji njega zanima. Od rock and rolla, lokalne scene, stripa, budizma preko djeteta i video igara do socijalno političke situacije i pogleda na religiju.

Poštovanje prema radiju i kakve podcaste želi raditi

“Moje životno usmjerenje je radio”, kaže Arnel i nastavlja “radio zahtjeva da daš sebe, da koristiš mozak cijelo vrijeme. Radio je kao seks sa osobom koju ekstremno voliš. Podcast je kao mastrubacija na pornografiju, iz devedesetih.”

A Radijo podcast je nastao iz ljubavi prema radiju i omogućava mu da radi različite stvari sa različitim ljudima o različitim temama. I upravo takve podcaste želi snimati. Da budu opušteni, normalni, da osjeti i žar i očaj, da se vidi i prepozna čovjek u svemu što jest.

Ovo je jedan od najdinamičnijih epizoda Surovih Strasti, sa nesvakidašnjim pogledom na život i sugovornikom koji kao jedan od najboljih Sarajlija, ima priče prožete humorom, dubokim mislima i čovječnošću. Poslušajte podcast.

-- Autorica teksta: Jelena Kišiček

00:30 O nazivu “Radijo podcast”00:40 Bavim se stvarima u kojima se gubi novac01:10 Podcast konkurencija u BiH01:40 Startanje “Radijo podcasta”01:48 O “Sarajevo Calling”02:15 Pišem za “Dani” i “Oslobođenje”02:48 O “Cantina Talks”03:10 O “Cyber Bosanka podcastu”03:30 Formula za izvrsnog podcast voditelja04:18 Formatirani oblik radija05:25 Što je pravi podcast05:45 O “Podcast Inkubatoru”06:45 Zašto sam krenuo sa podcastom i moje iskustvo na radio stanicama07:20 Otkaz na radiju “Otvorena mreža”07:45 RSG radio08:01 Stigle kokice08:35 Opušteni format radija09:12 Kašnjenje u jutarnji program radija09:30 “Dobro jutro, ja ne mogu”10:40 Kako sam čitao vremensku prognozu10:50 Nisam volio vrijeđati inteligenciju svojih slušatelja11:15 Ganjam podcaste u kojima želim vidjeti i žar i očaj i stvarnog čovjeka11:30 Tko mi je publika11:50 Ja sam gradio sebe - TV, radio, sviranje, video igre, …12:35 Tko će dati novac za ovo12:47 Ne opterećuje se tko me sluša13:00 US Aid13:45 Ne želim kaljati podcast kompromisima15:00 O sadržaju podcasta15:10 Iskustva iz emisije “Šalter”18:30 Kako su slušatelji reagirali18:50 Borac radničke klase20:23 Na dobroj strani priče21:40 Šta je bilo sa radio emisijom “Šalter”22:08 O radiju “Otvorena mreža”22:20 Program pomoći ljudima23:25 Izgradio sam profesionalni angažman u državi koja ne funkcionira24:50 Isti broj telefona već 20 godina25:25 Jednom sam upao u problem26:55 Zen entuzijast27:25 Još malo o sadržaju na podcastu27:54 Sadržaj za niše28:05 Želim da radim različite stvari sa različitim ljudima o različitim temama28:40 Vlogging i InfluSeronja29:25 O pripremanju za podcast30:10 Izvan svake kontrole30:50 Podcast nikad neće biti radio30:58 Radio je seks sa osobom koju voliš a podcast masturbacija31:10 Radio je moje životno usmjerenje31:20 O radu na televiziji i tome koliko je važno što ću reći32:22 Nekontrolirane situacije u eteru 33:20 Strastveni monolog o radiju34:30 “Radijo podcast” iz poštovanja prema radiju34:50 U vezi sam 10 godina35:15 Snimam podcast svakih 2 tjedna35:45 Samokontrola i jutarnji seks37:00 Pauza od mjesec i pol dana38:03 Zen i ego40:35 Zen i pivo41:20 Play Media Day i puno smjeha43:15 Podcast elita43:50 Zen komičar / zen i stand up47:30 Tko je Arnel Šarić Šaran48:15 Par riječi za kraj i intervju u Zagrebu

Arnel Šarić je legendarni Sarajevski radio voditelj, novinar, punk rocker i autor podcasta Radijo, a imali smo čast i privilegiju snimiti razgovor s njim na festivalu Play Media Day u Banja Luci o svemu od smisla života do toga što je podcast kao žanr ili vrsta medija, zašto se ne prodati jeftino, koji su problemi specifični za BiH a koji su univerzalni, te da li ili nisu u Banja Luci najveće kokice. Ovo je jedan od najdinamičnijih epizoda Surovih Strasti, sa nesvakidašnjim pogledom na život i sugovornikom koji kao jedan od najboljih Sarajlija, ima priče prožete humorom, dubokim mislima i čovječnošću.

Uskoro ćemo objaviti detaljan popis tema.

PREPORUKE ZA LAKŠE I UGODNIJE SLUŠANJE PODCASTA

Tri načina kako slušati podcast

Kako slušati podcast u autu koji nema Mp3 player

Top lista najslušanijih epizoda

*Epizoda podcasta snimljena je u Cinestaru Banja Luka na konferenciji Play Media Day

Suradnica na blogu: Jelena Kišiček