Espi Tomičić: Your love is king / Prošlogodišnji predstavnik na festivalu Prix Europa, te konkurent za nagradu BBC Award. Ispovijed jednog lica, pismo obitelji, buket mračnih i drugčijih sjećanja, terapija pisanjem. „Your love is king“ je izbalansiran tekst na svim razinama i kao takav poziv za redatelja na promišljen i osjetljiv angažman. Dobio ga je i ovaj put od redateljice Hane Veček, te glavnog (i jedinog) glumca - Domagoja Ivankovića. Mladi se glumac po prvi puta našao pred mikrofonom u ovako zahtjevnoj ulozi i bez zaostataka dokazao osjećaj za radijsku igru, prostudiran odnos prema uozi, čudesan osjećaj za glasovne transformacije, emotivnost. Redateljica je uz sebe imala i posvećenu autorsku ekipu: ton majstora Tomislava Šameca i skladatelja Marka Lucijana Hraščanca koji je svojom glazbom originalno i nadahnuto usložio zahtjevnu radiofonsku strukturu. Urednica projekta: Lada Martinac Kralj.

Radio drama prema romanu cijenjenog hrvatskog pisca Gordana Nuhanovića. Sam roman ispisan je uvjerljivim rukopisom koji sugestivno ostvaruje svijet na ivici distopije i satire, apsurda i groteske. U središtu radnje pojava je apatije u istočnim dijelovima Hrvatske. Službene institucije osnovale su zavod koji odgovara na ovu krizu znanstveno i terapeutski. No, jedan od najuvaženijih i najuspješnijih njegovih djelatnika također biva zahvaćen „virusom“ apatije koja ima dva lica – ono pasivno i društveno neprihvatljivo i ono zavodljivo-onostrano. Prijenos u radiodramski oblik potpisuje mladi dramaturg Patrik Gregurec i urednica Lada Martinac Kralj. Redatelj Petar Vujačić glavnu ulogu dodijelio je mladom Domagoju Ivankoviću, te ga okružio radiofonskim doajenima kao što su Siniša Popović, Snježana Sinovčić Šiškov, Zoran Čubrilo, Tomislav Martić, Lucija Šerbedžija, Mia Melcher. Ton majstor: Dalibor Piskrec.

D. H. Lawrence: Kći trgovca konjima / Radio drama nastala prema pripovijetci Davida Herberta Lawrencea, a u prijevodu i dramatizaciji Branke Žodan. Financijska propast nekad dobrostojeće obitelji dovodi njene sinove i kćer pred životnu dilemu kako dalje. I dok će se tri brata već nekako snaći, njihova šutljiva i povučena sestra je tajnovita. Nitko ne pretpostavlja kakav plan ima.

Da bi iz ovakve situacije mogla proizaći neobično strasna ljubavna priča, a iz nje opet sva ona pitanja koja Lawrencea kao autora inače proganjaju, pitanja o prirodi ljubavnih odnosa, iznenađujuće je i intrigantno upravo na onaj način u kojem se prepoznaje jedinstvenost ovog pisca.

Redateljica Stephanie Jamnicky i ton majstorica Lana Deban napravili su raspon unutar realističkog diskursa - od mizanscenske i predmetne prisutnosti do čujne tjelesnosti. Glavne uloge redateljica je povjerila mladom glumačkom paru, Mariji Kolb i Mladenu Vujčiću.

D.H. Lawrence: Lisac/ Jedna od najpoznatijih pripovijetki svjetske književnosti jednostavna je u svojoj fabulativnoj postavci: mladić dolazi na seosku farmu koju vode dvije djevojke, te se zaljubljuje u jednu od njih što prouzroči trokut pun ljubomore i netrpeljivosti koja završava kobno. No, Lawrence ne bi bio velik pisac da na takvoj potki ne stvara kompleksnu i osjetljivu analizu ljubavnih odnosa: muško-ženska ljubav postaje metafora odnosa lovca i plijena, prijateljstvo ugnjetavački odnos, a eros predvorje tamnih instinkta. Na kraju, bez obzira što će mladić vrlo lukavo skriviti smrt jedne od djevojaka da bi osvojio i oženio onu drugu, njegova „pobjeda“ nema sjaja. Jill March, (u priči - osvojena žena) na obali mora traži odgovor na pitanje o idealnoj ljubavi i vlastitoj slobodi dok muškarac pored nje osjeća njezinu „neuhvatljivost“.

Dramatizacija „Lisca“ u našoj verziji daje glas pripovjedača ženi u poznim godinama sugerirajući da je to glas djevojke, a pripovijetka ustvari njezino sjećanje. Kako se pripovijetka vrlo postupno razvija kroz niz scena dijaloških precizno razrađenih nije bilo dvoumljenja u prijenosu u dramski okvir.

Dramatizacija: Lada Martinac Kralj; redatelj: Mislav Brečić; ton majstor: Dubravko Robić; glazbena urednica: Adriana Kramarić

Glume: Slavica Jukić, Hrvojka Begović, Mia Valentić, Marko Petrić

Treći nastavak velikog romana, osim što se bavi Čičikovljevom sudbinom, bavi se i sudbinom samog Gogolja. U nastojanju da djelo stavi u službu društvenog napretka i bude koristan majčici Rusiji, Gogolj "kažnjava" svoga (anti)junaka. No, rukopis jedne od najboljih satiričnih proza u povijesti književnosti, opirao se takvom piščevu pragmatizmu. I sam Gogolj to je osjećao, pa ga je borba s "Mrtvim dušama" odvela u takvo duševno rastrojstvo da je dio rukopisa zapalio. O svemu ovome u trećem dijelu "Mrtvih duša". U glavnim ulogama Ozren Grabrić i Mladen Vasary; glazbena urednica: Adriana Kramarić, ton majstor: Dubravko Robić

N.V.Gogolj: Mrtve duše 2. dio / Čičikovljeva ideja o kupnji mrtvih duša seljaka (koji još nisu zavedeni kao mrtvi pa se na njih još uvijek plaća porez i zato ih se njihovi gospodari-vlastelini hoće riješiti), razvija se u dobrom smjeru. Nitko ništa ne sumnja ili pomalo sumnja, ali ne odustaje od trgovine s Gogoljevim super-antijunakom. No, na plesu, baš kad Čičikov počne gubiti glavu zbog mlade ljepotice, događa se preokret. Bučni plemić Nozdrjov razgalami se o sumnjivim transakcijama. Ovo izazove cijelu lavinu nagađanja i tračeva koja za malo pokupi Čičikova i odnese pred zakon. No, Čičikov uspijeva pobjeći u - nastavak romana.

Radiofonska obrada jednog od najvećih književnih djela svjetske literature genijalnog Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, strukturirana je u tri dijela. Prvi i drugi dio bave se prvim dijelom romana, a da bismo glavninu pripovjedačkog tijeka obradili u aktivnijoj formi, te zadržali autorefleksije samog pisca na vlastitu literarnu poziciju, okvir smo osmislili dijalogom Gogolja i glavnog junaka.

U glavnoj ulozi Ozren Grabarić a u ulozi pisca Mladen Vasary. U ostalim ulogama: Sven Medvešek, Elizabeta Kukić, Goran Grgić, Pjer Meničanin, Alen Šalinović, Željko Duvnjak

Redatelj: Mislav Brečić, prema prijevodu Ise Velikanovića, dramatizacija: Lada Martinac Kralj, glazbena urednica: Adriana Kramarić, ton majstor: Dubravko Robić

Posljednji radiodramski tekst i posljednja režija Mladena Rutića, jednog od najvažnijih imena Dramskog programa Hrvatsklog radija, napisan je kao psihogram glavnog lica, Marte M., čiji život u obilju i dokolici maska je za samoću i promašenost. Rutić je i tada (rujan-listopad 2020.) i u razini teksta i režije vidio uhom osjetljivo gradeći dva plana - onaj vanjski i unutrašnji. Autoreferencijalno komentiranje medija poigravanje je koje usložnjava cijeli uradak kao ironični podtekst u kojem se zrcale svekolike napukline stvarnosti.

Glume: Jelena Miholjević i Kruno Šarić. Redatelj: Mladen Rutić; ton majstorica: Lana Deban i skladatelj: Maro Market. Urednica: Lada Martinac Kralj

Charlotte Perkins Gillman: Žute tapete/ Američka spisateljica i feministica, Charlotte Perkins Gillman, u pripovijetci „The Yellow Wallpaper“ (1892.) sugestivno ulazi u svijet ženske psihe i drskom ironijom razotkriva naličje svijeta u kojem muška dominacija ne dozvoljava ženi da prigrli bilo kakvu ulogu osim one koja joj zadata tvrdom patrijahalnom tradicijom. Pripovijetka, pa tako i naša radijska dramatizacija, pisana je u prvom licu, iz rakursa žene čiju psihičku labilnost suprug, inače liječnik, liječi posvemašnjom izolacijom. Došavši u iznajmljenu i vrlo neobičnu kuću žena sebe spašava pisanjem koje skriva od svih, ali se i opsesivno vezuje za promatranje zidnih tapeta u sobi. Pripovijetka se smatra važnim djelom rane feminističke književnosti zbog ilustracije stavova o fizičkom i psihičkom zdravlju žene u 19. stoljeću, no i danas „Žute tapete“ otkrivamo kao slojevitu literaturu koja oslikava gušenje slobode pojedinca dok traži izlaz za svoje narušeno mentalno zdravlje, te borbu protiv stereotipa. U glavnoj ulozi: Nikolina Prkačin. Režiju potpisuje Hana Veček, dramatizaciju urednica Lada Martinac Kralj; skladatelj: Maro Market. U ostalim ulogama: Dado Ćosić, Petra Svrta, Lidija Penić Grgaš.

1750 grama (prema predstavi Zagrebačkog kazališta mladih Eichmann u Jeruzalemu) / Kazališni koncept (redatelj: Jernej Lorenci) dovodi pred gledatelje osam glumaca koji (u svoje ime) komentiraju suđenje nacističkom zločincu, Adolfu Eichmannu, te dokumente, knjige i filmove koje su, pripremajući se za rad, glumci morali pročitati i gledati da bi se bavili ovim slučajem i temom koja iz njega proizlazi – porijeklom i prirodom zla. Radijski projekt redatelja Petra Vujačića svjedoči o njihovim iskazima zadržavajući dokumentarnost stila, te pretvarajući mikrofon u svjedoka njihovog glumačkog i osobnog nastupa. Minimalnim uplivom glazbe (skladatelj: Davor Rocco) i efekata (ton majstor: Dalibor Piskrec) ovaj audio dokument postaje zahvaljujući svojoj svedenosti izrazito sugestivan i bolan, te potpuno nova struktura i žanr. Mikrofon se pokazuje kao moćno sredstvo bilježenja misli, a još više emocije.

Igraju: Katarina Bistrović Darvaš, Dado Ćosić, Frano Mašković, Mia Melcher, Pjer Meničanin, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija i Vedran Živolić