Radio drama

Ante Neimarević: 1914. - 1918. treći dio, Hinterland

Mladići iz be-ha regimente, trojica prijatelja koji su prošli najkrvavija ratišta Prvog svjetskog rata, poslije ranjavanja, a stjecajem sretnih okolnosti, nađu se u istoj, bečkoj klinici.

Tuna (pripovjedač i pisac), Kabiljo i Branko tumaraju po bolnici i u svojem prepoznatljivom duhovitom stilu komentiraju kako svoju sudbinu tako i onih oko sebe. Rat je ostavio pustoš ne samo u vojničkim sudbinama, nego i u hinterlandu (pozadini). Beč je gladan, a Bosna u koju odlaze na dopust doslovno skapava od gladi i tuge. Saznavaju tko je od njihovih prijatelja preživio, tko je invalid, a koga metak nije niti okrznuo. Monarhija se raspada. Odgovor na pitanje čemu je ovaj rat poslužio ne da se pronaći.

Treći dio Neimarevićeva romana ispisan je u najgrotesknijem stilu i predstavlja ovog nedovoljno poznatog pisca kao jedinstvenog u hrvatskoj književnosti razdoblja između dva rata.

Režija Darka Tralića uz asistenciju ton majstora Tomislava Šameca i glazbenog urednika Mara Marketa zaokružuje se u trećem dijelu na svim razinama - onom interpretativnom, zvukovnom i metaforičkom uspijevajući iz grupnog portreta ući u pojedinačne sudbine.

U glavnoj ulozi - Živko Anočić koji i dalje plijeni vrsnom interpretacijom.

Ante Neimarević: 1914 -1918 / 2. dio, FRONTA / U drugom dijelu radiodramatizacije satiričkog romana Ante Neimarevića o Prvom svjetskom ratu mladići iz be-ha regimente stižu na ratišta blatne Galicije. I dalje ih, dok čuče u rovovima, druže se sa štakorima, smrzavaju se na kiši i snijegu, a onda trče po bojištu u susret mecima i granatama, spašava njihov duh koji u svemu traži barem zrnce humora. Mnogi pogibaju, a Tuna, glavni lik i pripovjedač, sve to zapisuje u svojem dnevniku. U njemu zapisuje i da dok trči ususret smrtnoj opasnosti čuje u sebi još jedan glas. On ga zove: Misao.

Velika podjela, režija bogata efektima, majstorska montaža, glazbeni umetci koji stvaraju atmosferu, od „Fronte“ iskreirali su poseban uradak koji nas je predstavljao na međunarodnom festivalu Prix Marulić 2017. godine.

redatelj: Darko Tralić, glazbeni urednik: Maro Market, ton majstor: Tomislav Šamec.

Ante Neimarević: 1914-1918 / 1. dio / Mobilizacija / Satirički roman o prvom svjetskom ratu Ante Neimarevića humorni je prikaz jedne od najvećih svjetskih klaonica koja se ikad u povijesti dogodila. Nastao je prema autobiografskim zapisima pisca koji je s be-ha regimentom bio poslan na najmračnija ratišta Prvog svjetskog rat, pa se izvornost emocije, bila ona tuga ili smijeh, ispunjava u svakoj rečenici. Roman je u cijelosti objavljen poslije piščeve smrti, početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u izdanju autorova starijeg sina.

„Mobilizacija“, prvi dio romana, počinje od uzroka rata, to jest od atentata u Sarajevu, ali onako kako ga mala travnička sredina percipira. Odlazak cijele jedne generacije u rat od „Mobilizacije“ je u našem radiodramskom slučaju stvorio ratni amarcord.

Redatelj Darko Tralić svojevremeno (emisija je realizirana 2016. godine) okupio za naše radijske prilike neobično veliku grupu glumaca. Na čelu im je Živko Anočić koji igra samog pisca koji je lik i glavni narator.

Koraljka Meštrović: Žena bez glasa

Tea, glavna junakinja radio drame Koraljke Meštrović, u jednom trenutku kaže da joj je život „zapeo u grlu“. Liječnik njezin problem dijagnosticira kao Reinikov edem, dok ona zna da je prešućivanje laži, u kojoj živi godinama, ustvari pravi uzrok njezina problema. No, da bi situacija bila još kompleksnija, Tea je radijska voditeljica i svoj posao i identitet u eteru može zahvaliti upravo svojem glasu koji je sad, eto, nestao.

Koraljka Meštrović, poslije „Stručnjaka za pakiranje“, još jednom nam donosi dramu ženskog lica postavljenu u situaciju suočenja sa samom sobom, svođenja računa i to na svoj okrugli rođendan, u ovom slučaju - pedeseti.

Režiju „Žene bez glasa“ potpisuje Vedrana Vrhovnik koja je glavnu ulogu dodijelila sugestivnoj Hrvojki Begović. U realizaciji su ih pratili i svoj autorski doprinos dali skladatelj Maro Market i ton majstor Dalibor Piskrec.

U ostalim ulogama: Ivana Boban, Antonija Stanišić Šperanda, Domagoj Janković, Zoran Čubrilo, Slavko Juraga, Franjo Kuhar, Vinko Kraljević, Siniša Ružić.

"Ljubavne slastice", radio drama prema istoimenoj knjizi povjesničarke umjetnosti, muzeologinje, nekad novinarke i urednice BBC-a, te promotorice hrvatske kulture, posebno u Velikoj Britaniji, Flore Turner Vučetić. Iako i naša radio drama prati tri razine na kojima počiva bogata i intrigantna knjiga, a to su ljubavna priča, dokument vremena i kuharica autoričine bake, naša inačica ipak naglasak stavlja na odnos mlade Flore i Viktora koji su se upoznali u Splitu 1903 godine, da bi se, netom po izjavljenoj i objavljenoj ljubavi, morali rastati jer Viktor odlazi u Austriju, na studij rudarstva. Sljedećih godina iz austrijskog gradića Loebena u hvarski Starigrad dolazit će stotine Viktorovih pisama (doslovce 227), pisanih nježnih i profinjenim stilom, dok će iz Starigrada u Leoben stizati košarice pune ukusnih kolača i drugih delicija. Naime, tako je na ljubavne izjave odgovarala mlada Flora, autoričina baka po kojoj je ona i dobila ime. No, ova mladenačka ljubav puna okusa, mirisa, pa čak i cvijeća, bit će označena i dubokim žrtvovanjem, čekanjem koje će potrajati gotovo šest godina i otporom prema zlobnim jezicima.

„Ljubavne slastice“ potpisuje autorski tim: redateljica, Stephanie Jamnicky, urednica i adaptatorica Lada Martinac Kralj, ton majstor Dalibor Piskrec i glazbena urednica Franka Meštrović. U ulozi naratorice ili Flore Turner Vučetić Alma Prica, dok mladu Floru igra Tina Orlandini, a Viktora Marin Klišmanić.

Što povezuje ljudoždera, maharađu, gerilca i holivudsku glumicu? Osim mobitela koji baš svi imaju, povezuje ih put časnog i prosvijetljenog budističkog redovnika koji u Hrovatovom humorno-pikarskom romanu putuje od nemila do nedraga, od đungle do pustinje, od internet caffea do samostana, od maharađine palače do kasina. „Doživljaji Prosvijetljenog“ „složen“ je niz groteskno-ironičnih scena-susreta koji cinizam današnjeg svijeta komentiraju iz humorne perspektive . Hrovat se u njemu šali s onima koji od posvećenosti duhovnosti prave posao, kao i onima koji ne znaju za pojam duh, put ili prosvijećenost.

U radijskoj inačici ove proze (dramatizaciju potpisuje poznata prevoditeljica, ali i radijska autorica – Branka Žodan) kao osnovna vrijednost nameće se interpretacija glavnog glumca, Krešimira Mikića, u ulozi Prosvijetljenog. Svojim blago uzdignutim ironijskim pathosom daje precizan kod u kojem se može slušati ovaj orginalno pomaknuti tekst.

glazbeni urednik: Maro Market; ton majstorica: Marija Pečnik Kvesić; redatelj: Petar Vujačić; urednica: Lada Martinac Kralj

Glume: Krešimir Mikić, Tomislav Martić, Mladen Vasary, Biserka Ipša, Alen Šalinović, Goran Grgić, Petar Leventić, Borko Perić, Anđelko Petric

Espi Tomičić: Ne zaboravi pokriti stopala /Jedan glas, mnogo sjećanja, veliko pitanje: kako se nositi s patnjom. Potraga za izlazom, obiteljski labirint, duša koja se podijelila u sebi. Sugestivan u emociji, precizan u strukturi ovaj tekst prvi je u nizu od tri Tomičićeva teksta koji su realizirani u Dramskom programu HR-a. Vrhunska interpretacija Rakana Rushaidata i osjetljivi redateljski nerv Hane Veček oblikovali su radio dramu koja do slušatelja dolazi gađajući ga ravno u srce. Udio sigurne ruke ton majstora Tomislav Šameca i autorski udio skladatelja Marka Lucijana Hraščaneca pridonijeli su uvelike tom oblikovanju.

Redateljica: Hana Veček; ton majstor: Tomislav Šamec; skladatelj: Marko Lucijan Hraščanec; urednica: Lada Martinac Kralj

Glumi: Rakan Rushaidat

Espi Tomičić: Your love is king / Prošlogodišnji predstavnik na festivalu Prix Europa, te konkurent za nagradu BBC Award. Ispovijed jednog lica, pismo obitelji, buket mračnih i drugčijih sjećanja, terapija pisanjem. „Your love is king“ je izbalansiran tekst na svim razinama i kao takav poziv za redatelja na promišljen i osjetljiv angažman. Dobio ga je i ovaj put od redateljice Hane Veček, te glavnog (i jedinog) glumca - Domagoja Ivankovića. Mladi se glumac po prvi puta našao pred mikrofonom u ovako zahtjevnoj ulozi i bez zaostataka dokazao osjećaj za radijsku igru, prostudiran odnos prema uozi, čudesan osjećaj za glasovne transformacije, emotivnost. Redateljica je uz sebe imala i posvećenu autorsku ekipu: ton majstora Tomislava Šameca i skladatelja Marka Lucijana Hraščanca koji je svojom glazbom originalno i nadahnuto usložio zahtjevnu radiofonsku strukturu. Urednica projekta: Lada Martinac Kralj.

Radio drama prema romanu cijenjenog hrvatskog pisca Gordana Nuhanovića. Sam roman ispisan je uvjerljivim rukopisom koji sugestivno ostvaruje svijet na ivici distopije i satire, apsurda i groteske. U središtu radnje pojava je apatije u istočnim dijelovima Hrvatske. Službene institucije osnovale su zavod koji odgovara na ovu krizu znanstveno i terapeutski. No, jedan od najuvaženijih i najuspješnijih njegovih djelatnika također biva zahvaćen „virusom“ apatije koja ima dva lica – ono pasivno i društveno neprihvatljivo i ono zavodljivo-onostrano. Prijenos u radiodramski oblik potpisuje mladi dramaturg Patrik Gregurec i urednica Lada Martinac Kralj. Redatelj Petar Vujačić glavnu ulogu dodijelio je mladom Domagoju Ivankoviću, te ga okružio radiofonskim doajenima kao što su Siniša Popović, Snježana Sinovčić Šiškov, Zoran Čubrilo, Tomislav Martić, Lucija Šerbedžija, Mia Melcher. Ton majstor: Dalibor Piskrec.

D. H. Lawrence: Kći trgovca konjima / Radio drama nastala prema pripovijetci Davida Herberta Lawrencea, a u prijevodu i dramatizaciji Branke Žodan. Financijska propast nekad dobrostojeće obitelji dovodi njene sinove i kćer pred životnu dilemu kako dalje. I dok će se tri brata već nekako snaći, njihova šutljiva i povučena sestra je tajnovita. Nitko ne pretpostavlja kakav plan ima.

Da bi iz ovakve situacije mogla proizaći neobično strasna ljubavna priča, a iz nje opet sva ona pitanja koja Lawrencea kao autora inače proganjaju, pitanja o prirodi ljubavnih odnosa, iznenađujuće je i intrigantno upravo na onaj način u kojem se prepoznaje jedinstvenost ovog pisca.

Redateljica Stephanie Jamnicky i ton majstorica Lana Deban napravili su raspon unutar realističkog diskursa - od mizanscenske i predmetne prisutnosti do čujne tjelesnosti. Glavne uloge redateljica je povjerila mladom glumačkom paru, Mariji Kolb i Mladenu Vujčiću.