U ovom izdanju podkasta donosimo jednu lepu priču o saradnji studenata iz Beograda i Prištine, iz koje je nastao “Rečnik reči kojima nije potreban prevod”. O čemu se tačno radi, kako je nastala ta ideja i koliko poznavanje jezika, koje uvek doprinosi boljem razumevanju među ljudima, u ovoj priči može doprineti rušenju predrasuda i boljem međusobnom (spo)razumevanju. O tome Boris Rabrenović razgovora sa koleginicom iz Prištine Violetom Oroši i Borivojem Lazićem, studentom albanologije u Beogradu.

Selma Selma uništava stereotipe. Ne samo to. Amir Kamber razgovara sa svjetski proslavljenom umjetnicom o njenoj izložbi u Berlinu i perfomansu "Motherboards" u kojem rastura kompjutere tragajući za zlatom. Zašto? Kako? Je li se obogatila? Šta je moć umjetnosti između Bihaća, Berlina, Amsterdama i New Yorka? Osim toga, iz Hrvatske s pregledom tamošnje scene javlja se Zoran Stošić. Slušamo svježu muziku, recimo, čarobnu Dinu Jashari iz Makedonije i novog Sachera koji spretno reciklira staru slavu

Kao konzumenti, nalazimo se na kraju proizvodno-snabdevačkog lanca. Razni produkti, bilo da je reč o potrošnoj robi, tehnici ili materijalima od kojih su nam izgrađene kuće i putevi, nastaju, često daleko od nas. U tom lancu nalaze se ljudi koji su žrtve surove ekploatacije. Kako ona izgleda, ko je forsira a ko se protiv nje bori? Šta potrošači mogu sami da učine? Pitanja su čijim je tragom pošao Saša Bojić. Hristina Piskulidis iz organizacije ASTRA oslikava šta se čini protiv izrabljivanja.

Zdravlje na konju odlazi a na pužu dolazi. Netko traži pomoć u ljekarni, netko u didinom ormariću s rakijom, a netko se okreće biljkama. Doktorica Ramiza Idrizović objašnjava što je to fitomedicina i kako uz pomoć narodne medicine pojačati otpor organizma. Maja Marić i Aida Kožar se pitaju zašto je imunitet taj koji ima supermoći i kako da mu pomognemo - da nam pomogne ove zime. Često, čak i kada se obratimo doktoru, koristimo lijekove koji u sebi sadrže određeni procenat bilja. U čemu je tajna?

Kvaliteta zraka, tema koja je uvijek malo aktualnija zimi, kada intenzivnije grijemo kuće i stanove, a mnogi gradovi su sve češće obavijen maglom i – smogom. EU upravo priprema strože propise za kontrolu kvalitete zraka, saznaje kolega Filip Slavković, a na Balkanu se građanske inicijative trude da doprinesu smanjenju zagađenja, iako gradovi u regiji uvijek visoko kotiraju na ljestvicama onečišćenosti. Stručnjak za kvalitet zraka Martin Tais objašnjava što se po tom pitanju može poduzeti.

Oko dva miliona biljnih i životinjskih vrsta je ugroženo širom sveta. Zato je pravo oduševljenje među prirodnjačkim naučnicima izazvala vest da je nakon gotovo 100 godina, u Bosni i Hercegovini ponovo pronađena vrsta noćnog leptira za kojeg se mislilo da je izumro - balkanski planinski mrazovac. O tom spektakularnom otkriću razgovoramo sa sarajevskim dopisnikom Amirom Sužnjem i Dejanom Kulijerom iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, članom ekspedicije koja je pronašla leptire na Vlašiću.

Amir Kamber razgovara sa Zoranom Kostićem Canetom koji jednom rečenicom umije reći više od drugih kojima su potrebne knjige za mnogo manje ili skoro ništa. A tek kad ovog vikenda sa Partibrejkersima izađe na binu u Frankfurtu! Svraćamo do reportera Zorana Ćatića po novosti sa scene u Bosni i Hercegovini. Slušamo muzičke novitete, između ostalog Miloševa u saradnji s Dunjom Ercegović iz Hrvatske. Ko bi mogao biti nova Konstrakta ili Ida Prester u regiji? Imamo ideju. Tvoja muzika - tvoj Korzo.

Anonimnost više ne postoji – čak i kada mislimo da tu i tamo možemo da na internetu ostavimo neki komentar pod pseudonimom. Veliki koncerni i tajne službe su u stanju da sa neslućenom preciznošću prate ne samo kretanje građana, već i njihove navike, sklonosti, ideološku orijentaciju, društveni život. I to do detalja. Organizacije za zaštitu podataka se protiv toga bore. Ali, to je neravnopravna borba u kojoj su tokom poslednjih dekada građani postajali sve prozirniji. Saša Bojić, šta poduzeti?

Bezbednost dece – važna tema kojoj se uvek iznova vraćamo u našim podcast izdanjima. U ovom izdanju govorimo o digitalnom nasilju kojem su izloženi deca i mladi. O kakvom je tačno nasilju reč? Kako prepoznati da li je dete žrtva nasilja? Na šta bi roditelji trebalo da obrate pažnju? Kakva vrsta pomoći se žrtvama digitalnog nasilja nudi u Nemačkoj i zemljama regije? O svemu tome Boris Rabrenović razgovara sa koleginicom Aidom Kožar i Harisom Imamovićem, autorom knjige „Digitalno nasilje“.

Savezna vlada je 23. studenog 1973. okončala ugovore o zapošljavanju koji su u Njemačkoj zaposlili oko 14 milijuna stranih radnika. Dio tih gastarbajtera bili su upravo privremeni radnici iz Jugoslavije. Nenad Kreizer i Maja Marić razgovaraju o tome kako je ova odluka Njemačkoj donijela suprotan učinak od željenog i utjecala na veći broj useljenika, dok povjesničarka Sara Žerić objašnjava kako su njemački gastarbajteri i njihove devize utjecali na Jugoslaviju.